Pratite nas

BiH

Tonino Picula: Sigurnosne prilike u BiH su se pogoršale u odnosu na razdoblje od prije desetak godina

Objavljeno

na

Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu i istaknuti član SDP-a Hrvatske dao je intervju Dnevnom avazu u kome je, komentirajući navode Marijane Petir, kazao kako se pitanje Vehabija u BiH ne može ignorirati i da je od njegovog predimenzioniranja gore njegovo ignoriranje.

“Gospođa Petir je kao zastupnica na spomenutoj sjednici upozorila na potencijalne prijetnje sigurnosti u samoj BiH i njihovu povezanost s prilikama u regiji”, smatra Picula i dodaje: “Bez obzira na izrečeno, njezin istup traži racionalne protuargumente, a ne medijsku hajku”.

Picula smatra i da su se sigurnosne prilike u BiH pogoršale u odnosu na razdoblje od prije desetak godina.

“Nema sumnje da su se sigurnosne prilike u BiH i regiji pogoršale u odnosu na razdoblje od prije desetak godina. Iz perspektive zastupnika Hrvatske u EP-u, ne može se zanemariti činjenica da upravo RH ima najdužu granicu s BiH, tako da o svemu što predstavlja moguću sigurnosnu prijetnju u obje zemlje treba razgovarati. S druge strane, svako ko javno istupa mora procijeniti koliko svojim izjavama doprinosi kvaliteti rasprave o tako važnoj, ali i osjetljivoj temi”, kaže on.

Na upit o jačanju radikalizma i vehabijama u BiH Picula smatra da to pitanje traje predugo, te da je problem i nepovjerenje u institucije.

“Pitanje vehabija u BiH stoji otvoreno u sada već predugom kontinuitetu. Mislim da je jedino gore od njegovog tendencioznog predimenzioniranja njegovo namjerno ignoriranje. Minoriziranje problema vehabija i ostalih salafitskih grupa u zemlji, kojima je radikalizam zajednički nazivnik, može jedino proizvesti kontraefekt jačanja takvih grupa. Pogotovo u jednoj situaciji općeg nepovjerenja u politiku i institucije”, kaže on.

Problem radikalizma je prijetnja i bošnjačkom narodu, smatra Picula, jer se radikalni islamisti suprotstavljaju svima koji nemaju zajedničko viđenje islama.“Naravno, neću reći ništa novo kada kažem da radikalni islamisti predstavljaju, prije svega, prijetnju bošnjačkom narodu u BiH jer se oni najžešće obračunavaju sa svima tko ne prakticira islam koji oni deformiranjem nameću. Poznati su slučajevi imama koji su napadnuti od vehabija jer su odbijali propovijedati radikalni islam”, rekao je, između ostalog, Picula.

PETIR: U BiH postoje 245 zaklada koje financira Saudijska Arabija radi širenje konzervativnog islama

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Pahor: BiH je “poseban slučaj” u procesu proširenja EU, zaostajanje nosi velik sigurnosni rizik

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija bi u procesu svog proširenja na zapadni Balkan morala imati poseban odnos prema Bosni i Hercegovini s obzirom na složeno stanje u toj zemlji, a njeno pridruživanje Uniji moralo bi se promatrati prije svega kao političko, a ne kao pitanje tehničkog ispunjenja kriterija, izjavio je u srijedu u Sarajevu slovenski predsjednik Borut Pahor.

U govoru kojega je održao kao gost Sarajevo Business Foruma (SBF), poslovno-investicijske konferencije koja je okupila sudionike iz pedesetak država, Pahor je kazao kako Slovenija čvrsto podupire nastojanja država zapadnog Balkana da se pridruže EU i NATO-u i želi im u tome pomoći svim svojim znanjem i iskustvom.

Slovenski je predsjednik ocijenio kako je iz današnje perspektive izvjesno da će države poput Srbije u dogledno vrijeme postati članicama Unije, no u slučaju BiH taj je ishod, kako je kazao, manje predvidljiv s obzirom na sve unutarnje probleme koje ta zemlja ima.

Nedavnu odluku Europske komisije o strategiji proširenja na zapadni Balkan Pahor vidi kao vrlo pozitivnu, posebice s obzirom na ranije razdoblje u kojemu je prevladavala rezerviranost u pogledu bilo kakvog daljnjeg širenja Unije, no lošim drži to što Europska komisija ne vidi taj proces proširenja kao politički proces nego kao” tehnički problem”.

“To će biti posebno teško u slučaju BiH jer su njeni temelji i struktura posebni i zahtijevaju vrlo osjetljiv politički pristup EU. Takav bih ja pristup zagovarao”, kazao je Pahor.

Njegova je ocjena kako će Bosni i Hercegovini, kakva je danas, biti vrlo teško ispuniti postavljene uvjete i provesti pregovore kakve čekaju druge države-kandidatkinje.

To nosi rizik da BiH dugoročno zaostane za susjedima, što će postati golemim sigurnosnim izazovom i za nju, ali samim time i za cijelu regiju, smatra slovenski predsjednik.

“Ja u razgovorima s kolegama u EU zagovaram da se Bosni i Hercegovini posveti posebna pozornost i da se prema njoj odnosi s posebnom političkom osjetljivošću”, kazao je Pahor.

Konstatirao je i kako je za BiH od ogromnog značaja provesti proces pomirenja kakvog do sada nije bilo, jer je to preduvet rješavanja niza drugih otvorenih pitanja važnih za budućnost zemlje.

“Ne mogu dovoljno snažno istaknuti koliko bi bilo važno za BiH kada bi proces pomirenja počeo. Znam da će taj proces biti dug, da ima puno poteškoća i teško ga je zamisliti, no bilo bi jako važno kada bi tri naroda i tri religije vidjele neku vrstu svjetla na kraju tunela kada je riječ o pomirenju. Mislim da bi onda i druge probleme bilo lakše rješavati”, kazao je Pahor.

Poručio je kako je i u tome Slovenija spremna pomoći svojim iskustvima iz protekih 75 godina, a dodao je i kako Slovenija snažno želi doprinijeti rješavanju svih otvorenih pitanja u regiji.

“Mislim da smo apsolutno sposobni rješavati probleme korak po korak. Naša je odgovornost učiniti sve što je potrebno za mir i sigurnost naših naroda, riješiti pitanja u regiji i otvoriti vrata proširenju EU i NATO-a i ja sam siguran u takvu budućnost”, kazao je Pahor najavivši kako će se o tome razgovarati i na summitu Brdo-Brijuni procesa, koji će se u petak održati u Skoplju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Sporazum Islamske zajednice s BiH ustvari je stvaranje islamske države BiH

Objavljeno

na

Objavio

Islamska zajednica u BiH jedina je vjerska institucija koja nema potpisan sporazum s državom BiH.  U predloženom osnovnom ugovoru između BiH i Islamske zajednice traže se privilegije – kako za samu instituciju, tako i za muslimanske vjernike.

Iako je Bakir Izetbegović, predsjedatelj Predsjedništva BiH to pitanje pokušao staviti na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH, hrvatski i srpski članovi Predsjedništva BiH, Dragan Čović i Mladen Ivanić su na posljednjoj sjednici to odbili, piše Dnevnik.ba

BiH ima potpisane sporazume sa Svetom Stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvu, a potpisivanje sporazuma s Islamskom zajednicom na čekanju je već neko vrijeme zbog specifičnosti koje IZ BiH traži za muslimanske vjernike u našoj zemlji.

Dnevnik.ba je u posjedu sporazuma Islamske zajednice BiH i BIH iz kojeg  donosimo  ključne zahtjeve:

Vakufska imovina – područje cijele BiH? 

 „Bosna i Hercegovina jamči  Islamskoj zajednici nepovredivost prava vlasništva, upravljanja i raspolaganja vakufskom imovinom, koja kao specifičan institut imovinskog prava neće biti narušena imovinskim i drugim zakonima Bosne i Hercegovine“

Primjerice, eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje neke autoceste koja spada u institut vakufske imovine ne bi bila moguća ako Islamska zajednica takvo što ne prihvati, što opet, nije posebno definirano ni određeno.  Za Islamsku zajednicu  ne bi vrijedio princip javnog dobra kao za obične građane BiH.

Urbanistički planovi gradova i općina u BiH ovise o potrebama Islamske zajednice za gradnjom džamija  

„Pri izradi urbanističke regulative određenog područja, nadležni organi prostornog uređenja uvažit će prostorne potrebe Islamske zajednice za  izgradnjom vjerskih objekata na tom području.“

„Islamska zajednica odlučuje o potrebi izgradnje vjerskog objekta(…) na području cijele BiH, u skladu sa šerijatskim propisima o unutrašnjoj organizaciji i predlaže lokaciju, a nadležne vlasti BiH će to uvažiti ako se tome ne protive objektivni razlozi“.

Dakle, urbanistički i planovi prostornog uređenja gradova i općina u BiH ovise o potrebama Islamske zajednice BiH za izgradnjom džamija, tekija, medresa, mesdžida i drugih objekata. Nije precizirano koji su to i kakvi  bi to bili eventualni „objektivni razlozi“ koji bi spriječili izgradnju islamskih vjerskih objekata.

Izravan utjecaj na pravosudne i policijske organe BiH  

 „U slučaju pokretanja sudske istrage protiv službenika Islamske zajednice zbog eventualnih krivičnih djela predviđenih krivičnim zakonom, sudske će vlasti BiH o tome prethodno obavijestiti nadležne organe Islamske zajednice.“

„U slučaju privođenja i zadržavanja vjerskog službenika, određivanja mjera pritvora ili alternativnih mjera pritvora, nadležna policijska uprava/tužilac  ili sud dužni su obavijestiti nadležno muftijstvo bez odlaganja.“

Islamska zajednica ustvari ovim zahtjevima izravno utječe na pravosudne i policijske organe u BiH, tijek i ishod istraga ili eventualnih sudskih postupaka  jer vjerske službenike Islamske zajednice kaznene odgovornosti ne amnestira njihov  vjerski poziv i oni, kao i svi građani BiH, odgovaraju prema ovozemaljskim zakonima, odnosno Kaznenom zakonu BiH.

Javni i privatni sektor: Džuma, hadž, halal prehrana, obavljanje molitvi na radnim mjestima, nikabi, burke, duge brade…

Islamska zajednica traži da se muslimanskim vjernicima u javnom i privatnom sektoru omogući pravo na klanjanje džuma-namaza, iftar tijekom Ramazana, pravo na odsustvo s posla zbog odlaska na hadž.

IZ BiH traži i  poštivanje prava vjernika na ispoljavanje molitve u javnom i privatnom sektoru kao što su obavljanje molitvi, izbor prehrane, odijevanja i izgleda u skladi s njihovim vjerskim uvjerenjima.

Tijekom Ramazana molitve se održavaju svakodnevno, a obavljanje džuma namaza je molitva petkom, odnosno, zajednički tjedni obred u džamiji u podne.

Međutim, takva prava, čak ni nedjeljom, nisu regulirana ni katoličkim ni pravoslavnim vjernicima. Također, pravo na stanku tijekom iftara  i sehura tijekom Ramazana je dio predloženog sporazuma. Katolički i pravoslavni vjernici imaju sličan mjesec, odnosno Korizmu koja je priprava za svetkovinu Uskrsa, ali im ovakvo što nije omogućeno.

Hadž je jedna od obveza muslimana – hodočašće u Meku što može trajati i do mjesec dana, a Islamska zajednica traži da se omogući pravo na odsutnost s posla u tom slučaju, i u javnom i privatnom sektoru.  Također, IZ BiH traži i obavljanja namaza na radnom mjesto što također nije slučaj s ugovorima Katoličke crkve, SPC-a i drugih vjerskih zajednica u BiH.

Prijeporno pitanje je i uporaba vjerskih i tradicijskih obilježja.

Od izbora prehrane pa do odijevanja i izgledanja „u skladi s njihovim vjerskim uvjerenjima“. Prema sporazumu, osim hidžaba, burke i nikaba, ozakonile bi se i „duge brade“ i „kratke hlače“ koje nose pripadnici selefijskog- vehabijskog pokreta koji su nedavno u Graničnoj policiji BiH dobili pravnu bitku. Nikabi i burke, pa čak i hidžabi, u brojnim su europskim zemljama zabranjeni.

Ovim sporazumom muslimanski vjernici u BiH bili bi dodatno privilegirani, a državni i pravni subjekti u kojima rade imali dodatne financijske obveze.

K tomu, sporazumom kojeg je Islamska zajednica predložila poništeni bi bili  pojedini dosadašnji zakoni i pravne regulative institucija BiH, a u pitanje dovedena i njihova svjetovna pozicija.

Sporne su i odredbe vezane za obred  obrezivanja djece i osiguravanja zdravstvenih uvjeta za takvo što, kuhinje s halal prehranom koje bi morale biti otvorene u svim institucijama i privatnim tvrtkama, financijsko poslovanje same institucije IZ-a BiH, arhivske građe kojom raspolažu a koja samo privremeno može biti ustupljena iz, kako je navedeno, posebno važnih razloga, organima vlasti  BiH.

Također, Islamskoj zajednici jamči se pristup javnim RTV servisima u BiH, pravo na distribuciju knjiga, novina i drugih tiskovina, dok je primjerice, Katoličkoj crkvi u BiH pristup javnim medijima „omogućen“ a ne zajamčen.

BiH treba uskladiti svoje zakone sa zahtjevima Islamske zajednice? 

Ako se ovakav sporazum s Islamskom zajednicom BiH potpiše zakoni BiH se praktično moraju uskladiti s odredbama samog sporazuma jer Islamska zajednica kroz kompletan tekst predloženog sporazuma zahtjeva da se zakoni BiH urede prema njenim potrebama, ciljevima itd. dok su sporazumi s Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnoj crkvom tek  načelno uredili i definirali  prava katoličkih i pravoslavnih vjernika u BiH.

Islamska zajednica BiH ovim sporazumom ustvari nalaže BiH da svoje zakone uskladi s njenim odredbama jer se nigdje ne poziva na zakone BiH i poštivanje pravnih legislativa BiH nego doslovce potpuno suprotno tražeći od institucija BiH da se u ovoj mjeri i na ovaj način prilagode njenim šerijatskim zakonima.

Cjelovit tekst sporazuma pročitajte na linku ispod:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati