Pratite nas

TOTALITARIZAM POD KRINKOM LJUDSKIH PRAVA?

Objavljeno

na

PRAVO NA IZBOR?

 

Kada je prije nekoliko godina roditeljima dano da se očituju koji od dva modula spolnog odgoja žele za svoju djecu, više od četiri petine roditelja preferiralo GROZD-ov program programu Foruma za slobodu odgoja. Nije valjalo. Većina nije bila mjerodavna. Program spolnog odgoja bio je posve povučen iz škola.

 

Kada je MZOS lani nametnuo Jovanovićev Kurikulom ZO, GROZD se usprotivio i zatražio pravo na izbor. Tada su MZOS i AOO ustvrdili da GROZD zastupa tek manjinu roditelja. Nije valjalo. Ni manjina nije bila mjerodavna.

 

U oba se slučaja GROZD usprotivio globalno-politički nametnutoj rodnoj ideologiji, što je nedopustivo.

Živimo, dakle, u državi u kojoj se smije izabrati samo ono što politički lobiji dopuštaju. Ljudska prava i pravo na izbor imaju samo neki. Budimo onda pošteni i iskreno priznajmo da opet živimo u diktaturi.

 

TOTALITARIZAM POD KRINKOM LJUDSKIH PRAVA?

Sanja Juras iz jedne LGBTIQ udruge kaže da većina nema pravo odlučivati o pravima manjine. Po njoj valjda manjina ima svetu dužnost odlučivati što većina smije a što ne smije? Manjina ima svetu dužnost preurediti društvo po svojim mjerilima. Totalitarizam pod krinkom ljudskih prava?

 

NEPRAVDA JE ISTE STVARI TRETIRATI RAZLIČITO ALI I RAZLIČITE STVARI TRETIRATI JEDNAKO.

Veza između žene i muškarca PO NARAVI IMA sposobnost prokreacije. Nesposobnost za prokreaciju je iznimka. Veza između dviju osoba istoga spola PO NARAVI NEMA sposobnost prokreacije. Nesposobnost za prokreaciju je pravilo. Te dvije vrste veza NISU ISTE pa se na njih ne mogu primjenjivati ista pravila.

 

KAŽU…

Kažu zabranit će pitanja na referendumu koja ugrožavaju manjinske skupine. Pa to je isto što i ukidanje referenduma i demokracije. Oko čega se god raspiše referendum postoji većina i manjina i ona većina će nadglasati manjinu i time ih ugroziti. Ako ćemo u svemu zaštićivati manjinu, treba onda i za izbore uvesti da ne smije pobijediti stranka koja će dobiti većinu, jer time ugrožava manjinu onih koji nisu dobili na izborima. (G. Molnar)

 

BRAK NIJE INSTITUCIJA KOJA REGULIRA LJUBAVNA PITANJA

George, Girgis i Anderson, autori knjige „What Is Marriage? Man and Woman: A Defense“, kažu da se brak ne svodi na priznavanje emocionalne ljubavne veze. Brak je tjelesna i emocionalna veza na više razina, koja doživljava svoj vrhunac u prenošenju života. To opravdava njezine distinktivne norme – monogamiju, ekskluzivnost i trajnost – i ideju „konzumacije braka“ u spolnom odnosu. Vlada ne brine o vezama među ljudima zbog njihova ljubavnog odnosa, nego zato što mora jamčiti da će djeca živjeti s ocem i majkom koji su im dali život. Zakonodavac ne smije donositi proizvoljne odluke. Ako zakon homoseksualnim vezama priznaje status „braka“, onda nema nikakvoga pravnog razloga da skupini od troje ili više ljudi „koji se vole“ ne prizna isto.

 

TOLIKO SE PRIČA O LJUDSKIM PRAVIMA…

Evo teksta o ljudskim pravima / pravima čovjeka iz Deklaracije iz 1948. koja vrijedi za sve. To je UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA. U to se vrijeme UN još trudio oko univerzalnih transcendentalnih vrijednosti. (vidi http://www.ffzg.unizg.hr/hre-edc/Deklaracijaljp.pdf)

 

Sve što se poslije dodavalo je PARTIKULARNO i ima za cilj POJEDINAČNE INTERESE. Pojedinačni interesi po naravi stvari nisu univerzalni, nego su često čak u sukobu s univerzalnim vrijednostima. Jačanje rodno-feminističkog i lezbijsko-gay-biseksualno-transseksualno/transrodno-interseksualno-queer lobija stvara pojmove kao što su TEMELJNE SLOBODE u koje spadaju seksualna orijentacija i rodni identitet, koji postaju temom međunarodnih preporuka i rezolucija, ali to nikako nisu ljudska prava koja bi se nalazila na istoj razini kao ona univerzalna, proglašena 1948. (vidi http://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_2011_01980000_hr_tra_dr2.pdf)

 

ODTRPJETI NASILJE I MALTRETIRANJE

“Dobivamo jako puno poruka i mailova ljudi zgroženih propagandnom i vrijeđanjem kojem su izloženi svi oni koji se usuđuju misliti drugačije od aktualne vlasti. Važno je ovo nasilje i maltretiranje odtrpjeti, izdržati i u miru se pripremati za referendum. Da se ne radi o našoj zemlji i o pokušajima sužavanja demokratskog prostora – bilo bi smiješno. Jučer je predsjednik Josipović, predsjednik svih državljana RH, profesor na pravnom fakultetu – prije nego što je Sabor uopće raspisao referendum obznanio kako će on na njemu glasati. Kakva žurba da se izjasni, kakav pritisak na saborske zastupnike, birače i Ustavni sud. Od osobe od koje sam očekivala da poznaje Ustav, zakone i demokratske standarde EU” (Željka Markić, “U ime obitelji”) (Vidi i http://uimeobitelji.net/2013/11/05/raspisivanje-referenduma-i-pravo-biraca-na-informiranu-odluku)

 

 

PS:

27.000 MIROVINA SUDIONICIMA NOB-A

Danas, 68 godina poslije završetka NOB-a, Mirovinski fond isplaćuje 27.000 obiteljskih mirovina sudionicima NOB-a. (HTV, Studio 4, utorak, 5.11.2013.)

PITANJE ZA MILIJUN DOLARA

U kojoj će koloni u Vukovaru 18. studenog marširati predstavnici srpske manjine i njihovi zastupnici?

Druge tekstove na ovu temu možete naći na

http://zdravstveniodgoj.com/ i http://hrsvijet.net/index.php?searchword=lidija+paris&ordering=&searchphrase=all&option=com_search#content

 

 

Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda…

 

 

Lidija Paris, Međugorje

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Kardinal Bozanić studentima: Ljubite Hrvatsku i borite se za napredak

Objavljeno

na

Objavio

“Kršćanstvo nas uči da se ništa lijepo i dobro ne postiže bez ljubavi i mudrosti križa”, istaknuo je u obraćanju studentima i studenticama Zagrebačkog sveučilišta zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić na euharistijskom slavlju zaziva Duha Svetoga na početku 350. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak 18. listopada u zagrebačkoj katedrali.

Uz kardinala Bozanića, u euharistijskom slavlju koncelebrirali su svećenici profesori Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, svećenici profesori Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te svećenici profesori Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove.

U uvodu homilije Kardinal je rekao kako smatra znakovitim da se euharistijsko slavlje i zaziv Duha Svetoga na početku 350. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu podudario s blagdanom sv. Luke evanđelista, rođenoga u Antiohiji, učenika apostola Pavla, u kojemu Crkva prepoznaje pisca jednoga od četiriju Evanđelja te Djela apostolskih, knjige koja govori o počecima života Crkve.

“Za cjelokupni život sveučilišta, kako studenata tako i nastavnika, kao izazovno nadahnuće može biti upravo sv. Luka, taj izniman čovjek po svome liječničkom obrazovanju, po pisanoj riječi, po prenošenju ozračja i emocija”, rekao je kardinal Bozanić navevši Lukinu sposobnost zapažanja i njegovu osjetljivosti za Kristovu preobražavajuću prisutnost:

“Prvo je slanje sedamdeset i dvojice učenika, s kojima smo upoznati samo zahvaljujući Luki, čime pokazuje da mu je stalo do naglašavanja da se Isusovo poslanje ne ograničuje samo na dvanaestoricu.

Naime, naviještanje Evanđelja dio je poziva svake istinske Kristove učenice i učenika, kako bi Radosna vijest zahvatila cijeli svijet. Nadalje, Luka ističe važnost molitve, osobito pred zadaćom koja nadilazi ljudske mogućnosti. Bez molitve nema uspješnog i plodonosnog poslanja, pa ni solidnog studiranja.

Zatim, Luka ističe važnost evanđeoskog siromaštva, poziva na oslobađanje od suvišnoga, od nepotrebnoga, od svega što može zarobiti srce, otežati korak i opteretiti radost. Pozvani smo predati se Božjoj riječi i gajiti osjetljivost za potrebe bližnjih, što potvrđuje našu kršćansku vjerodostojnost.”

Obraćajući se studenticama i studentima, kardinal ih je pozvao da u svetome Luki i u drugim svecima i blaženicima prepoznaju sebi blizak govor o traženju cilja, o grješnosti i opraštanju, o zatvorenosti u staro i o Kristovoj novosti, o evanđeoskoj radikalnosti i ljepoti.

“Akademska godina je putovanje na kojemu niste sami. S vama je prije svih drugih Duh Sveti kojega danas zazivamo i komu se često preporučujte, s vama su sveci i blaženici, od kojih je velik broj iz svijeta obrazovanja i znanosti, kao prijatelji koji vam pokazuju svoja iskustva, svoja lutanja, ali i svjetlo vjere. S vama su na tom putu vaši profesori, studentski kapelani, duhovnici, kolegice i kolege, u istoj Crkvi koja svjedoči da živi od Božje snage i njegovih darova.

Došli ste u ovu prvostolnicu, gdje su se molili brojni naraštaji studenata i profesora prije vas, nošeni istom vjerom, otvorenošću duha, istraživačkom znatiželjom i nastojanjima oko dobra obitelji, naroda i domovine Hrvatske.”

Podsjetivši da ove godine slavimo 120. obljetnicu rođenja i 20. obljetnicu proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, Kardinal je pozvao okupljene da se često dođu pomoliti na njegov grob, izdvojivši navod iz Stepinčeva govora katoličkim sveučilištarcima 27. ožujka 1938. godine, kada je govorio o odnosu intelektualaca prema svome narodu, pri čemu se zadržava na temama narodne egzistencije, slobode, Crkve i suvremenih problema te odnosa katolika prema rasizmu. Dobro je o tome biti upoznat da ne bismo bili u zabludi glede sadašnjih predbacivanja koja olako optužuju iz neznanja ili zlobe.

Na početku govora blaženi Alojzije kaže: “Niste pošli za onima koji osim materije neće da priznaju ništa, već se rugaju onima koji vjeruju u egzistenciju osobnoga Boga govoreći: ‘Ubi est Deus eorum? Gdje je Bog njihov?’… Niste pošli za onima koji hoće da širom svijeta uskrise na novi život staro poganstvo i njegove lažne bogove, bilo u ovoj ili u onoj formi… Niste pošli za onima koji su po krsnome listu doduše katolici, ali praktički žive kao da nisu kršćani. Vaših duša nije mogao niti može zadovoljiti puki formalizam, niti fraze bez sadržaja i života…

Nije malena stvar u današnje doba, kad akademičari javno ispovijedaju svoje vjerovanje. Zato treba danas i samozataje i junaštva… Prilike naime svuda u svijetu tako se razvijaju, da uvjereni katolik intelektualac … biva često posmatran u najmanju ruku kao natražnjak. (Govor katoličkim akademičarima i akademičarkama o odnosu intelektualca prema svome narodu, 27. ožujka 1938., u: J. BATELJA [ur.], Alojzije Stepinac, nadbiskup zagrebački: propovijedi, govori, poruke [1934.-1940.], Zagreb 2000., str. 229-230).”

“Tako je govorio blaženik 1938. godine, ističući tri dobra koja prava ljubav želi svome narodu: vjeru, narodnu egzistenciju i slobodu. Ne zvuči li nam taj odlomak, dragi mladi prijatelji, pisan u odmaku od osamdeset godina, tako aktualnim?”, upitao je kardinal.

Govoreći o današnjim izazovima koje živimo u hrvatskome društvu, kardinal je rekao da zna da mladi osjećaju i da su im poznati ti izazovi, “ali me raduje što kod vas nalazim osjetljivost i što pokazujete ispravan stav izgrađen na tragu evanđeoske obnove duha. Raduje nas što ćete i večeras, mnogi od vas, započinjući program ’72 sata bez kompromisa’ očitovati značenje darivanja sebe bližnjima, važnost pomaganja, korištenja svoje mladosti i maštovitosti da biste obradovali druge i dali im do znanja da nisu napušteni.”

Kardinal je na kraju homilije napomenuo da smo se uputili u pripremanje Susreta hrvatske katoličke mladeži koji će se 9. i 10. svibnja 2020. godine održati u Zagrebu, istaknuvši da na tome putu vidi sve mlade, “ali vi, studenti i studentice, imate posebno mjesto. To nije pripremanje tek jednoga susreta i slavlja, nego put duhovne obnove koji pokazuje hrvatsku mladež spremnu zalagati se za kršćanske vrjednote i za svoju hrvatsku domovinu.”

Pred završni blagoslov u ime organizatora euharistijskog slavlja, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sve prisutne pozdravio je dekan prof. dr. sc. Mario Cifrak zahvalivši za zajedništvo u molitvenom slavlju, a okupljenima se ponovno obratio kardinal Bozanić poželjevši obilje Božjeg blagoslova vodstvu Zagrebačkog sveučilišta na čelu s rektorom prof. dr. sc. Damirom Borasom. Poseban pozdrav uputio je studentima koji su tek započeli svoj sveučilišni hod.

“Vrijeme studija otvara obzorje. Iskoristite to vrijeme. Vi mladi osjećate muke našeg društva. Volimo ga takvog kakav jest, jer to je naše društvo, no želimo ga mijenjati na bolje. Ne bojte se, jer dobro uvijek pobjeđuje. Ljubite našu zemlju i borite se da bude više reda i napretka. To je vaš zadatak i u tome niste sami”, završne su Kardinalove riječi.

MISIJA / IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković komentirao izjave Grabar-Kitarović o prebrojavanju potpisa i o Milijanu Brkiću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković komentirao je u petak u Bruxellesu, odgovarajući na pitanje novinara, dijelove intervjua koje je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala Novoj TV.

Predsjednica Grabar-Kitarović u tom je intervju, između ostaloga, rekla da je proces probrojavanja glasova prikupljenih za raspisivanje referenduma mogao biti transparetniji i da su u njega mogle biti uključene udruge koje su to tražile.

Plenković je, zamoljen da komentira to stajalište, rekao da nije gledao taj intervju te ponovio kako je tekao postupak prebrojavanja.

“Mi smo kao vlada na kraju toga postupka donijeli zaključka da se svim zainteresiranim omogući uvid u baš svaki potpis koji je proglašen nevažećim i ja ne vidim što bi tu moglo biti sporno. Ono što mi trebamo učiniti jest pristupiti izradi novog punog boljeg zakona o referendumu s puno manje praznina jer ovakav kakav je danas ostavlja jako puno nedoumica”, rekao je.

Predsjednica je u intervju Novoj TV rekla da su insinuacije da ona štiti Milijana Brkića, čije se ime spominje u aferi sms. Kazala je da je to “apsolutno netočno”.

“Gospodin Milijan Brkić cijelo ovo vrijeme niti je tražio moju zaštitu, niti za to ima potrebe niti imam načina njega zaštititi. Njega i sve ostale građane treba štititi sustav koji treba omogućiti jednaka prava svima,” rekla je.

Novinari su Plenkovića pitali je li primijetio neki posebni politički odnos u posljednje dvije godine između predsjednice i Brkića.

“Predsjednica trenutačno nije članica HDZ-a i po ustavu ne može ni biti, ali smo iz iste političke obitelji. On je bio vrlo angažiran kao i drugi stranački dužnosnici u vrijeme izborne kampanje u kojoj je ona pobijedila i mislim da imaju korektne odnose, ali nisam tu vidio ništa posebno ni ništa neobično”, rekao je Plenković.

(Hina)

 

Predsjednica o potpisima za referendum: Može se provesti revizija glasova koji su proglašeni nevaljalim

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari