Pratite nas

Iz Svijeta

Totalna panika u Rusiji: Banke pred krahom, valuta u slobodnom padu

Objavljeno

na

Tvrtke ne moraju vraćati sve dugove u dolarima, 45 posto su pozajmice od off shore tvrtki, ali ruske kamate će ih ubiti

Ruska središnja banka u utorak je podigla kamate sa 10,5 na rekordnih 17 posto kako bi zaustavila urušavanje rublje. Nije uspjelo i do kraja dana rublja je pala 8,2 posto, na 70,22 za dolara. Bio je to najstrmiji pad rublje u posljednjih 16 godina, a valuta je ove godine izgubila čak 54 posto vrijednosti.

ap287378311573

Kako je za Bloomberg izjavio Per Hammarlund, glavni strateg za rastuća tržišta u švedskoj financijskoj grupaciji Skandinaviska Enskilda, “naši traderi javljaju da više nitko ni ne pokušava kupiti rublju. Mislim da će im 17 posto dati barem mjesec dana da uhvate dah, ali svi ovo promatramo u svjetlu događaja iz 1998. i 1999.”, kad je Rusija bankrotirala. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice skočili su i prvi put prešli granicu od 15 posto, a dolarski indeks vrijednosnica RTS potonuo je najniže od ožuka 2009.

U najvećem problemu je ruski privatni sektor. Ruski dnevnik Vedomosti u utorak je prenio upravo panične komentare ruskih financijaša uoči sjednice ruske vlade o stanju financijskog sustava koju je najavio premijer Dmitrij Medvedev. Oni smatraju da je središnja banka posljednim intervencijama samo dolila ulje na vatru i pridonijela urušavanju tržišta.

“Uskoro ćemo vidjeti korekciju na burzama, nakon kratke rasprodaje dionica u idućih šest mjeseci tržište će svečano umrijeti, a likvidnost konačno nestati”, najavio je predsjednik investicijske tvrtke Moscow partners Eugene Kogan. Panika na ruskom financijskom tržištu počela se odražavati u istočnoj i srednjoj Europi, dionice austrijske Raiffeisen banke pale su 8 posto zbog njezine izloženosti u Rusiji. “Ovo je kraj ruskog bankarskog sustava”, izjavio je za Vedomosti neimenovani direktor ruske banke.

“Banke će i do 20 posto dignuti kamate na kredite poduzećima, a to je kraj realnog sektora. Jedna od najvećih ruskih banaka danas je najavila da će najvećem energetskom holdingu dignuti kamate za kredit na 19 posto.” Isti sugovornik najavljuje da će banke u 2015. “padati jedna po jedna”, a tvrtke odlaziti u bankrot. Njegova je banka, tvrdi, već prešla na krizni scenarij. Zbog velikih iznosa kredita u dolarima i otežanog pristupa globalnim tržištima kapitala nakon sankcija mnoge su tvrtke stvarale dolarske rezerve, ali se u posljednje vrijeme suočavaju sa sve višom cijenom dolara. No, jučerašnji Wall Street Journal tvrdi da nije sve tako crno.

Prema podacima ruske središnje banke, ruska poduzeća u prosincu moraju platiti oko 22,7 milijardi dolara kredita. Analitičari, pak, tvrde da dospjele rate iznose tek 60 posto od toga. Prema službenim brojkama, poduzeća u prvoj polovici 2015. moraju platiti 40 milijardi dolara kredita, a do kraja godine 77 milijuna, dok analitičari tvrde da su iznosi od 24 milijarde, odnosno 46 milijardi bliže istini, a prosinačke rate ukupno iznose oko 14 milijardi.

Službeni izračuni, naime, ne uzimaju u obzir offshore kompanije koje kreditiraju ruske ili niskorizične transakcije među tvrtkama. Gotovo polovica vanjskog duga ruskih poduzeća uopće se ne mora vraćati u dolarima. “Prema našim podacima, čak 40 do 45 posto ruskog vanjskog duga može se pripisati ovoj vrsti transakcija pa na njega sankcije ne utječu”, citira Wall Street Journal ekonomista Renaissance Capitala Olega Kuzmina.

Rezerve se stanjuju, a prijeti i recesija

Rusija više ne bi trebala braniti rublju, već čuvati rezerve koje su na 416 milijardi dolara i najniže u posljednjih pet godina. Ove godine u rublju su upucali 80 milijardi, a samo od OPEC-ove studenačke odluke da ne smanjuje proizvodnju nafte unatoč padu cijene, morali su je financirati s još 6 milijardi dolara. Kako bi ipak održala povjerenje u financijski sustav, guvernerica središnje banke Elvira Nabjuljina u listopadu je najavila plutajući tečaj rublje. Iz Rusije će se 2014. izvući 134 milijarde dolara kapitala, dvostruko više nego lani i najviše unatrag šest godina. Zemlju bi, ostane li cijena nafte oko 60 dolara, mogla pogoditi najteža recesija od 2009. Rast ruskog BDP-a mogao bi sa 4,7 posto iduće godine pasti na 4,5 posto. (JL)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Kolinda Grabar-Kitarović s Guterresom: Dijelimo zabrinutost za stanje na JI Europe

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u ponedjeljak u New Yorku, nakon sastanaka s glavnim tajnikom Svjetske organizacije Antoniom Guterresom, da s njim dijeli zabrinutost oko stanja na jugoistoku Europe uoči važnih procesa koji će uslijediti kroz kraće vrijeme.

“Bio je to vrlo produktivan susret. Poštujem činjenicu da on ovih dana ima 128 susreta pa smo dogovorili da ćemo nastaviti dijalog. Dijelimo zabrinutost za stanje na jugoistoku Europe, niz procesa koji se otvaraju u predstojeće vrijeme, počevši od izbora u BiH i činjenice da nije izmijenjen izborni zakon, preko pregovora između Beograda i Prištine, do iščekivanja rezultata makedonskog referenduma” o imenu te države, rekla je predsjednicima novinarima nakon sastanka s Guterresom.

Dodala je da glavni tajnik UN-a jako dobro poznaje stanje na jugoistoku Europe i “htjela bih da se i malo više uključi, da zajedno pokrenemo neke incijative koje će više voditi rješavanju otvorenih pitanja i trajnom miru na jugoistoku Europe. Tu smo dogovorili daljnju suradnju, susrete i razgovore”.

O dijalogu Beograda i Prištine razgovarala je, kako je kazala, i s kosovskim predsjednikom Hashimom Thacijem. “Zanimljivo je bilo razgovarati s predsjednikom Kosova Thacijem upravo o odnosu Beograda i Prištine i ovome posljednjem što se čuje oko moguće razmjene teritorija. Mi smo tu vrlo oprezni i prenijela sam naše argumente odnosno stajalište i činjenicu da načelo Badinterove komisije o granicama na teritoriju bivše Jugoslavije mora ostati uklesano u kamenu”.

Hrvatska predsjednica u ponedjeljak navečer po lokalnom vremenu sudjelovat će na prijemu koji organizira američki predsjednik Donald Trump i Prva dama za najviše uzvanike Opće skupštine UN-a.

“Prijemi su prigode koje ovise o vama kako ih iskoristite. Nekada je i 20 sekundi dovoljno više od pola sata formalnog sastanka”, kazala je, dodajući da je američkog predsjednika već susrela na današnjem summitu o drogama, a i da će se susresti u utorak na marginama Opće skupštine.

“Nastavit ćemo razgovarati o bilateralnim odnosima, ja ću nastaviti pritisak za sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, naravno režim viza i sve ostalo, ali razgovarat ćemo i o pitanjima iz našeg susjedstva, o Inicijativi triju mora, općenito o našim odnosima u okviru NATO-a i globalnoj sigurnosti”, kazala je Grabar-Kitarović.

Ona je dodala da je Opća skupština UN-a prigoda da se susretne i s državnicima s kojima inače nema prigodu razgovarati, pojasnivši da je danas tijekom dana razgovarala s predsjednicima Paragvaja, Namibije i Kube, kamo je pozvana u posjet.

Predsjednica se susrela i predsjednikom Međunarodnog olimpijskog odbora Thomasom Bachom gdje se pokazalo da se i MOO želi uključiti u pitanje pomoći žrtvama migracija i samim migrantima, izbjeglicama i prognanicima kroz sport, “da ne pružamo ljudima samo utočište već da im omogućimo i normalan život u koji ulazi i bavljenje sportom”.

Hrvatska predsjednica trebala je u utorak održati govor pred Općom skupštinom UN-a, ali je na njezinu zamolbu govor premješten na srijedu kako bi imala više vremena za bilateralne susrete. Predsjednica će govor održati u srijedu.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović pohvalila nasljeđe Nelsona Mandele

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kolinda Grabar-Kitarović pohvalila nasljeđe Nelsona Mandele

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u ponedjeljak u New Yorku da nasljeđe Nelsona Mandele može biti putokaz za rješavanje aktualnih globalnih problema, stotinu godina nakon rođenja i pet godina nakon smrti tog južnoafričkog vođe.

Ove se godine obilježava 100. godišnjica rođenja Mandele, koji je proveo 27 godina u zatvoru zbog borbe protiv rasističkog aparthejda u Južnoafričkoj Republici.

Dan uoči zasjedanja Opće skupštine UN-a, u sjedištu Svjetske organizacije održan je mirovni summit posvećen Mandeli kojega je Grabar-Kitarović nazvala “velikim Afrikancem i rijetkim globalnim moralnim autoritetom”.

Upozorila je na velik broj djece koja žive bez ljubavi, u ekstremnom siromaštvu, koja umiru od gladi ili u ratnim sukobima i dodala da migrantska i izbjeglička kriza objedinjuju sve ključne probleme današnjeg svijeta – oružane sukobe, siromaštvo, glad, klimatske promjene i terorizam.

“Naša je dužnost udružiti snage i pozabaviti se tim pitanjima kroz postojeće mehanizme, ali i kroz nova, bolja rješenja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Podsjetivši na Mandeline riječi “da možemo promijeniti svijet i učiniti ga boljim mjestom za život”, istaknula je: “Budimo generacija koja ima hrabrosti to ostvariti”.

Mirovnim summitom, koji je otvorio glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, obilježava se i 70. obljetnica Opće deklaracije o ljudskim pravima.

Južnoafrička Republika otkrila je kip Mandele u sjedištu UN-a, dan uoči redovitog godišnjeg okupljanja svjetskih čelnika na Općoj skupštini UN-a.

“Danas se prisjećamo čovjeka iznimne mudrosti, tihog dostojanstva i golemih postignuća, čovjeka koji se neumorno zauzimao za mir i dostojanstvo svake osobe”, rekao je Gutteres.

“To je smisao naše organizacije i odgovornost nas čelnika”, dodao je.

“Obećajmo da ćemo nastaviti tamo gdje je Nelson Mandela stao kako bi svi ljudi, u svim dijelovima svijeta uživali mir, napredak te uključiv i održiv razvoj”, istaknuo je glavni tajnik UN-a.

(Hina)

Predsjednica s iseljeništvom u SAD-u zapjevala Thompsonov hit ‘Lijepa li si’ (VIDEO)

 

 

Predsjednica iseljenicima poručila da je na njih ponosna i da su jedna od okosnica onoga što čini kao predsjednica države

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari