Pratite nas

Iz Svijeta

Totalna panika u Rusiji: Banke pred krahom, valuta u slobodnom padu

Objavljeno

na

Tvrtke ne moraju vraćati sve dugove u dolarima, 45 posto su pozajmice od off shore tvrtki, ali ruske kamate će ih ubiti

Ruska središnja banka u utorak je podigla kamate sa 10,5 na rekordnih 17 posto kako bi zaustavila urušavanje rublje. Nije uspjelo i do kraja dana rublja je pala 8,2 posto, na 70,22 za dolara. Bio je to najstrmiji pad rublje u posljednjih 16 godina, a valuta je ove godine izgubila čak 54 posto vrijednosti.

ap287378311573

Kako je za Bloomberg izjavio Per Hammarlund, glavni strateg za rastuća tržišta u švedskoj financijskoj grupaciji Skandinaviska Enskilda, “naši traderi javljaju da više nitko ni ne pokušava kupiti rublju. Mislim da će im 17 posto dati barem mjesec dana da uhvate dah, ali svi ovo promatramo u svjetlu događaja iz 1998. i 1999.”, kad je Rusija bankrotirala. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice skočili su i prvi put prešli granicu od 15 posto, a dolarski indeks vrijednosnica RTS potonuo je najniže od ožuka 2009.

U najvećem problemu je ruski privatni sektor. Ruski dnevnik Vedomosti u utorak je prenio upravo panične komentare ruskih financijaša uoči sjednice ruske vlade o stanju financijskog sustava koju je najavio premijer Dmitrij Medvedev. Oni smatraju da je središnja banka posljednim intervencijama samo dolila ulje na vatru i pridonijela urušavanju tržišta.

“Uskoro ćemo vidjeti korekciju na burzama, nakon kratke rasprodaje dionica u idućih šest mjeseci tržište će svečano umrijeti, a likvidnost konačno nestati”, najavio je predsjednik investicijske tvrtke Moscow partners Eugene Kogan. Panika na ruskom financijskom tržištu počela se odražavati u istočnoj i srednjoj Europi, dionice austrijske Raiffeisen banke pale su 8 posto zbog njezine izloženosti u Rusiji. “Ovo je kraj ruskog bankarskog sustava”, izjavio je za Vedomosti neimenovani direktor ruske banke.

“Banke će i do 20 posto dignuti kamate na kredite poduzećima, a to je kraj realnog sektora. Jedna od najvećih ruskih banaka danas je najavila da će najvećem energetskom holdingu dignuti kamate za kredit na 19 posto.” Isti sugovornik najavljuje da će banke u 2015. “padati jedna po jedna”, a tvrtke odlaziti u bankrot. Njegova je banka, tvrdi, već prešla na krizni scenarij. Zbog velikih iznosa kredita u dolarima i otežanog pristupa globalnim tržištima kapitala nakon sankcija mnoge su tvrtke stvarale dolarske rezerve, ali se u posljednje vrijeme suočavaju sa sve višom cijenom dolara. No, jučerašnji Wall Street Journal tvrdi da nije sve tako crno.

Prema podacima ruske središnje banke, ruska poduzeća u prosincu moraju platiti oko 22,7 milijardi dolara kredita. Analitičari, pak, tvrde da dospjele rate iznose tek 60 posto od toga. Prema službenim brojkama, poduzeća u prvoj polovici 2015. moraju platiti 40 milijardi dolara kredita, a do kraja godine 77 milijuna, dok analitičari tvrde da su iznosi od 24 milijarde, odnosno 46 milijardi bliže istini, a prosinačke rate ukupno iznose oko 14 milijardi.

Službeni izračuni, naime, ne uzimaju u obzir offshore kompanije koje kreditiraju ruske ili niskorizične transakcije među tvrtkama. Gotovo polovica vanjskog duga ruskih poduzeća uopće se ne mora vraćati u dolarima. “Prema našim podacima, čak 40 do 45 posto ruskog vanjskog duga može se pripisati ovoj vrsti transakcija pa na njega sankcije ne utječu”, citira Wall Street Journal ekonomista Renaissance Capitala Olega Kuzmina.

Rezerve se stanjuju, a prijeti i recesija

Rusija više ne bi trebala braniti rublju, već čuvati rezerve koje su na 416 milijardi dolara i najniže u posljednjih pet godina. Ove godine u rublju su upucali 80 milijardi, a samo od OPEC-ove studenačke odluke da ne smanjuje proizvodnju nafte unatoč padu cijene, morali su je financirati s još 6 milijardi dolara. Kako bi ipak održala povjerenje u financijski sustav, guvernerica središnje banke Elvira Nabjuljina u listopadu je najavila plutajući tečaj rublje. Iz Rusije će se 2014. izvući 134 milijarde dolara kapitala, dvostruko više nego lani i najviše unatrag šest godina. Zemlju bi, ostane li cijena nafte oko 60 dolara, mogla pogoditi najteža recesija od 2009. Rast ruskog BDP-a mogao bi sa 4,7 posto iduće godine pasti na 4,5 posto. (JL)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Lübeck – Napadač s nožem ozlijedio 14 osoba

Objavljeno

na

Objavio

Jedan muškarac nožem je napao ljude u busu u njemačkom gradu Lübecku.

Kako piše njemački ln-online, prema iskazu svjedoka, do napada je došlo nakon što je napadač na pod bacio ruksak iz kojeg se krenulo dimiti.
Ljudi su počeli vrištati, a napadač je krenuo u pohod u kojem je ozljeđeno 14 osoba, a prema posljednjim informacijama, nema mrtvih, piše VečernjiList.

Da je do napada došlo potvrdila je i policija, koja je obavijestila da su raspoložive snage na terenu. Također, dodaju kako je napadač uhićen na licu mjesta. Neki lokalni mediji spominju da je uz nož imao i pištolj, ali to još nije potvrđeno.

Policija pokrajine Schleswig-Holstein, u kojoj se nalazi Luebeck, ranije je na svom Twitter profilu objavila kako je u gradu u tijeku velika policijska akcija.

– U Luebecku je u tijeku veliko raspoređivanje policije” napisali su iz policije. “Istražujemo situaciju te ćemo se kasnije javiti s više informacija”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kolinda Grabar-Kitarović s gradonačelnikom Tirane

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se u petak s gradonačelnikom Tirane Erionom Veliajom i izrazila zadovoljstvo nastavkom suradnje između Hrvatske i Albanije započete na samom početku stjecanja hrvatske neovisnosti te izrazila nadu u jačanje sveukupnih odnosa dviju zemalja, uključujući i suradnje između dva grada.

“Željela bih izraziti zadovoljstvo nastavkom važne tradicije hrvatsko-albanske suradnje, uspostavljene od samog početka stjecanja naše neovisnosti”, kazala je predsjednica.

Svog je domaćina izvijestila da je u razgovorima s najvišim albanskim dužnosnicima fokus bio na jačanju bilateralnih odnosa i prilika za njihovo daljnje širenje.

“Na buduće bilateralne odnose s Albanijom gledamo s optimizmom i entuzijazmom, a posebice se to odnosi na poboljšanje gospodarskih i trgovinskih veza između Hrvatske i Albanije”, kazala je predsjednica.

Osvrnuvši se na suradnju između gradova, podsjetila je na sestrinske gradove Opatije i Sarande, Bjelovara i Berata, koji se nalazi na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine, te Lezhe i Kutine.

“Spremni smo dodatno osnažiti i suradnju među gradovima”, poručila je Grabar-Kitarović.

Kao i u svim dosadašnjim susretima tijekom trodnevnog službenog posjeta Albaniji, predsjednica je istaknula doprinos albanske manjine hrvatskom društvu, uključujući i njihovu ulogu u Domovinskom ratu.

“Vrlo smo ponosni na albansku manjinu u Hrvatskoj, na njihovo domoljublje, ponos i čast. Oni su primjer pozitivne i uspješne uključenosti jedne manjine u društvo i snažna su poveznica između naše dvije zemlje”, kazala je predsjednica.

Gradonačelnik Tirane je kazao da je imao “sjajan” susret s predsjednicom , a govoreći o procvatu Tirane posljednjih godina, kazao je da je Tirana “epicentar ekonomije, stanovništva i kulture i umjetnosti” i da ništa ne dolazi preko noći već se mora kontinuirano raditi.

“Slično kao i Zagreb. Mislim da je sudbina malih nacija u tome da se okupljamo oko centara izvrsnosti i stoga su gradovi jednako važni kao i nacije”, kazao je Veliaj.

“Vaša predsjednica ne samo da to zna, njoj ne samo da je stalo već to u potpunosti razumije. Uručujući joj Ključeve grada, to je čast prema nekome koga smatramo jednim od nas. Nekome tko drži otvorena vrata naših gradova i država. Ona je promicala politiku otvorenih vrata regije i postala je glavna glasnogovornica našeg napretka prema putu u Europsku uniju, zagovornica svega što Balkan može biti i osoba koja snove pretače u projekte”, kazao je Veliaj.

Preobrazbu Hrvatske tijekom pristupanja EU, ne kao destinaciju već putovanje, nazvao je “čudom” i dodao da Albanija pomno radi bilješke s tog putovanja.

“Nadahnut sam vašim primjerom”, dodao je i istaknuo iznimno ‘liderstvo’ hrvatske predsjednice. Podsjetio je koliko radi na promicanju Hrvatske, ne propustivši spomenuti uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji.

“Mislim da je ovaj trg iza nas vjerojatno bio druga najveća ‘fan zona’ nakon Zagreba”, kazao je gradonačelnik i dodao da je “sretan vidjeti svaki uspjeh u našoj regiji”.

“Hrvatska se pokazala tijekom rata, ali još više tijekom mira. Ljudi koji vole svoju zemlju u ratu i miru mogu napraviti čuda”, kazao je Veliaj i istaknuo da je jedna takva uspješna priča utjecala na odluku Albanaca u inozemstvu da se vrate kući.

Za novi imidž Tirane, zelene i šarene, je kazao da je grad onakav kakav ga želite. Iz središta grada su izbačeni automobili te se koriste bicikli, a krenulo se u sađenje drveća pa tako i svako dijete za svoj rođendan zasadi jedno drvo.

“I tako smo upravo posadili 126.000 sadnica drveća”, dodao je.

Predsjednica Grabar-Kitarović je izrazila oduševljene razvojem i preobrazbom Tirane od njezinog posljednjeg posjeta 1993.

Posljednjeg dana službenog posjeta Albaniji predsjednica je položila vijenac za sve nacionalne heroje kod spomenika “Majke Albanije”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari