Pratite nas

Hrvatska

Trajna je zadaća RH progoniti sve osumnjičene za ratne zločine dok ne budu privedeni pravdi

Objavljeno

na

Na obilježavanju 28. godišnjice ubojstva 12 pripadnika vinkovačke specijalne  policije koje su pripadnici srpskih paravojnih postrojba ubili 2. svibnja 1991. u Borovu, tadašnjemu Borovu Selu, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je rekla da je “možda najbolnije od svega što za taj zločin nitko nije odgovarao pred sudom” te je ocijenila da zbog toga ne možemo kriviti nikoga jer smo za taj propust odgovorni sami.

Na komemoraciji u Borovu, osim članova obitelji i rodbine ubijenih redarstvenika, bili su i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ministri Tomo Medved i Davor Božinović, mnogi saborski zastupnici i drugi koji su do središta Borova došli u mimohodu Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata “Krpelj” iz Vinkovaca.

Predsjednica očekuje da državno odvjetništvo, bez obzira na protek vremena, u suradnji s drugim državnim tijelima učini sve kako bi krivci za zločine bili otkriveni i optuženi, uključujući i odgovorne pripadnike bivše JNA.

“To je test ozbiljnosti naše države; prije svega moralni test koji država trajno polaže pred svojim narodom, posebice pred obiteljima ubijenih i nestalih i pred hrvatskim braniteljima. To je dug koji imamo pred svima koji su, poput ovih 12 policajaca, položili život za slobodnu i neovisnu Hrvatsku”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

“Iako nijedna presuda ne može oživjeti naše ubijene i poginule hrvatske branitelje i civile, trajna je zadaća Republike Hrvatske progoniti sve osumnjičene za ratne zločine dok ne budu privedeni pravdi. Za takve zločine nema zastare. Zločinci ne smiju mirno spavati, ali ne smije spavati ni hrvatska država. Stoga želim ponoviti ono što sam na ovome mjestu rekla lani: nisam zadovoljna time koliko su nadležna državna tijela do sada učinila da se istraže zločini nad ovim ubijenim redarstvenicima, ali i nad brojnim drugim Hrvatima, a krivci otkriju i privedu pravdi. Od pravde ne smijemo odustati”, poručila je.

Istaknula je i kako ne želimo živjeti u prošlosti te da ovu tragediju ne želimo iskorištavati tako da produbljujemo podjele i prošlošću opterećujemo mlade naraštaje već želimo zatvoriti najteža pitanja prošlosti i okrenuti se budućnosti, čvrsto opredijeljeni graditi Hrvatsku kao državu ravnopravnih građana, naprednu, uključenu u sve tokove suvremenog razvoja Europe i svijeta. Dodala je kako smo to i pokazali prije 21 godinu dovršenjem političkog procesa mirne reintegracije Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.

Predsjednica je podsjetila i  na “trajnu otvorenost” Hrvatske da nastavi dijalog sa Srbijom radi rješavanja otvorenih pitanja, među kojima je pitanje nestalih na prvome mjestu, a koje, kako je rekla, predstavlja temelje daljnjeg dijaloga o drugim otvorenim pitanjima.

Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora zastupnica Marijana Balić poručila je  da Hrvatska budno prati pregovore o pristupanju Srbije Europskoj uniji te kako se od nje očekuje da ispuni sve kriterije. “Bez napretka u pronalasku nestalih osoba i iskrenog partnerstva, korak prema naprijed neće biti moguć”, rekla je Balić.

Božinović: Hrvatska neće stati u dokazivanju istine

Izaslanik predsjednika Vlade, ministar unutarnjih poslova Davor Božičević podsjetio je kako su u Domovinskom ratu poginula i ubijena 762 policajaca, a 26 ih se vodi nestalima.

“Prvi udar primili su pripadnici MUP-a. Smrt i ranjavanje pripadnika posebne jedince iz Vinkovaca nije samo prijeloman događaj Domovinskog rata, nego i jedno u nizu svjedočanstava kako su hrvatski policajci bili odani očuvanju zakona i integriteta naše zemlje”, rekao je Božinović i podsjetio kako je istoga dana kada su ubijena 12-orica redarstvenika u zadarskom zaleđu poginuo Franko Lisica, pripadnik specijane policijske postrojbe, kojemu je u čast tijekom komemoracije izvedena jedna dalmatinska skladba.

Ministar je rekao i da Hrvatska neće stati u dokazivanju istine i pravde sve dok se ne razbistri svako stradavanje u Domovinskom ratu onih koji su branili svoju zemlju.

Predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata “Krpelj” iz Vinkovaca, saborski zastupnik Stevo Culej zauzeo se za održavanje okruglog stola o događajima u Borovu Selu 1991. godine. Ustvrdio je kako su mnogi prešutjeli ono što se 2. svibnja 1991. dogodilo u tome selu, a ima i onih koji su, kako je rekao, pokušali reći dio istine, “ali su se bojali izreći je jer su dolazeći pred hrvatske institucije vidjeli u njima one koji su bili sudionici događaja u Borovu Selu”.

“Da ne prozivam one koji su svojim nečinjenjem, nedjelovanjem i nesavješću propustili ispraviti nepravdu prema 12 redarstvenika, ali ja ih pozivam da napravimo okrugli stol o temi Borova Sela”, rekao je Culej. Ocijenio je da je nužno zatvoriti stranicu povijesti o Borovu Selu “na pozitivan način kako bi se sjeme zla, koje je već stotinama godina unaprijed posijano, jednom zauvijek zatrlo”.

Nakon prigodnih govora podno spomen-obilježja položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Predstavnici državne vlasti s predsjednicom na čelu bili su na misi zadušnici u župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima koju je predvodio vojni ordinarij, mons. Jure Bogdan, koji je predvodio molitvu i kod spomen-obilježja u Borovu.

Tijekom poslijepodneva na stadionu HNK Cibalije održat će se atletska utrka Memorijala 12. redarstvenika.

Policajci Stjepan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.) ubijeni su iz zasjede nakon što su u noći s 1. na 2. svibnja 1991. dvojicu njihovih kolega – Zvonimira Matkovića i Dalibora Križanovića tijekom redovite ophodnje u Borovu zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojba. U napadu su ranjena 23 policajca.

(Hina)

 

Dvanaest hrabrih mučenika

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Andrej Plenković: Nema ništa ‘lijevo’ u politici koju provodim

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković u petak je odbacio tumačenja da je HDZ pod njegovim vodstvom otišao previše “lijevo” te ustvrdio da je njegova Vlada odgovornom politikom osigurala političku stabilnost i gospodarski rast.

“Vodim stranku zaista na transparentan način, po meni na politički vrlo uspješan način”, rekao je Plenković te je, komentirajući kritike mogućih protukandidata za najvišu stranačku funkciju, ocijenio kako u njegovim potezima nema ničeg “lijevog”.

Za predstojeće unutarstranačke izbore Plenković je rekao će oni biti održani na vrijeme.

Govoreći o svom mandatu na čelu stranke i Vlade naglasio je da je na parlamentarnim izborima 2016. pobijedio obećavši vraćanje političke stabilnosti.

“To je načelo kojeg se držimo i ostvarujemo ga s onima s kojima možemo pronaći zajedničke dodirne točke u programskom radu Vlade – mislim na parlamentarnu većinu – koje su dobre za naše građane. Bez parlamentarne većine nema ni realizacije ni jednog projekta, ne bi bilo zdravog gospodarskog rasta, vraćanja Hrvatske na investicijski kreditni rejting, apsorpcije EU fondova na razini od 83 posto, jačanja položaja branitelja, vojske, policije, ne bi bilo ulaganja u energetske i prometne projekte… sve to osigurava politička stabilnost”, rekao je.

Istaknuo je da je u mandatu njegove Vlade ostvaren gospodarski rast od 3 posto i to bez zaduživanja, da se potiče gospodarstvenike u Hrvatskoj da ulažu i da time generiraju rast i nova radna mjesta, da su rasle mirovine, plaće, donesene su mjere demografske revitalizacije, da se rješavaju problemi u socijalnoj skrbi i zdravstvu, kao i da je ojačan međunarodni položaj Hrvatske.

Istovremeno je HDZ, dodao je, stranka bez ikakvih kredita, obveza te je na vlasti u 50 posto jedinica lokalne i područne samouprave, 12 županija, ima većinu u Saboru i vodi Vladu.

Problem s “uvrijeđenom desnicom” uslijedio je nakon jedne kadrovske odluke

Na primjedbe oponenata da stranku vodi u krivom smjeru odgovara da je to njihovo mišljenje. “Htio bih čuti koji su elementi vrijednosnog ili programskog sustava HDZ-a koji su u krivom smjeru”, rekao je te dodao da bi volio čuti jedan konkretan primjer “što je to lijevo u odnosu na program HDZ-a i Vlade”.

Ponovno je odbacio tumačenja da je usvajanje Marakeškog sporazuma te Istanbulske konvencije “odlazak u lijevo” i ocijenio da je cijeli problem s desnicom koja je, kako je rekao “nešto uvrijeđena”, u tome što je umjesto Zlatka Hasanbegovića ministricom kulture postala Nina Obuljen Koržinek.

“Pogledajte je li itko išta rekao prije tog kadrovskog odabira i gledajte politiku nakon. To je bit. Dakle, nema ideologije, to je sve izmišljena priča, nataložena, koju je ubacio u eter netko drugi 2016., a nakon te kadrovske odluke preuzeli oni koji sada nama imputiraju da smo se udaljili. Nismo”, ocijenio je Plenković.

Podsjetio je da je usvajanje Istanbulske konvencije bilo i dijelom programa predsjedničke kampanje Kolinde Grabar-Kitarović 2014. godine te da je u programu HDZ-a bilo i prije nego je on postao predsjednik.

“Zašto tada bilo tko, tko je sjedio na stranačkim tijelima i usvajao taj program, nije digao ruku i rekao ‘Ja se ne slažem, imam neki problem, to će nas odvesti u lijevo’. Nitko, ali baš nitko nije zucnuo o tome”, dodao je.

Pokomentirao je i kritike zbog koaliranja s HNS-om te rekao da je HNS narodnjačka, liberalna stranka te da tu suradnju treba “gledati programski”.

“Što je problem? Da li mogu u Njemačkoj surađivati CDU i CSU s liberalima. Pa valjda mogu. Jel’ možemo mi – možemo . Pa s kim ćemo drugo? Tko ostaje? Jel’ onda oni hoće da idemo s SDP-om? Dakle, nek’ se malo odrede i preciziraju. Floskule i nabacivanja ćemo sada razgrtati i unutar HDZ-a malo čvršće, žešće, argumentiranije nego što smo to činili do sada, jer smo zaokupirani važnim temama a to je Vlada – upravljanje zemljom”, poručio je Plenković.

Podsjetio je da je do suradnje s HNS-om došlo nakon “najvećeg mogućeg nelojalnog poteza Mosta, kada su ljudi koji sjede u Vladi digli ruku da se kolegu izbaci iz Vlade”.

“To je bez presedana, to se nikada u hrvatskoj političkoj povijesti rada Vlade nije dogodilo. I vi nemate izbora – zahvaljujete se na suradnji odmah i gledate s kim možete surađivati, a saborska struktura je takva kakva je izabrana 2016.. Svi ti koji su išli na ovoj ili onoj listi skupa – pa što? Išli su na našoj listi Zekanović, Eih i Hasabegović pa nisu više s nama. Otišli su negdje drugdje”, rekao je Plenković.

Upitao je i je li “lijevi” ili “desni” potez vraćanje Hrvatske vojske u Vukovar, Sinj, Ploče, Varaždin, Pulu. “Je li čuvanje hrvatske granice bez da dižem žilet-žicu prema Hrvatima u BiH potez lijevi ili desni? Ili je domoljuban i gleda za time da i sutra moram voditi računa da će mi BiH biti susjedna država zauvijek i da moramo graditi odnose i da moram voditi računa da su mi Hrvati s druge strane granice ne samo isti narod, nego su konstitutivan narod u toj zemlji”, naglasio je.

Sve su to, ustvrdio je, visokodomljubni, nacionalni, državotvorni, ozbiljni potezi. “Nema tu ničeg ‘lijevog'”, poručio je.

Vezano uz najavu izabranog predsjednika Zorana Milanovića da će njegova inauguracija biti održana na Pantovčaku, a ne kao do sada na Markovom trgu, rekao je kako “svatko ima neki svoj stil”. “Meni to ništa ne smeta”, dodao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Skupnik Josip Briški posthumno odlikovan Zlatnom domovinskom medaljom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi

U Hrvatskoj vojsci nakon 28 godina ustanovljene su vojne medalje za doprinos postignućima u izvršavanju misija ili zadaća u mirnodopskom razdoblju

U okviru obilježavanja 28. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske u četvrtak, 16. siječnja 2020. godine u Ministarstvu obrane u Zagrebu održana je svečanost povodom dodjele vojnih medalja istaknutim pripadnicima Hrvatske vojske i pojedincima koji su doprinijeli izvršavanju misija ili zadaća Hrvatske vojske u mirnodopskom razdoblju, priopćio je MORH

Svečanosti je nazočio potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov sa suradnicima.

Dodjela vojnih medalja praksa je u brojnim vojskama u svijetu, a donošenjem i stupanjem na snagu Pravilnika o vrstama vojnih medalja, uvjetima i postupku njihove dodjele u srpnju 2019., ustanovljeno je 27 vojnih medalja koje dodjeljuju Predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar obrane i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga.

Krstičević: Želimo da se hrvatski vojnici osjećaju ponosno i da vide da je njihovo zalaganje i marljiv rad prepoznat

U svom obraćanju ministar Krstičević podsjetio je kako je upravo 2019. godina proglašena Godinom solidarnosti te kako je po prvi put osnovana Zaklada vojne solidarnosti kako bi se financijski pomoglo vojnicima, dočasnicima i časnicima, službenicima i namještenicima u teškim trenutcima.

“Zaklada je od samog osnutka vrlo aktivna i već su dodijeljena znatna financijska sredstva onima kojima je pomoć bila potrebna”, rekao je ministar i dodao kako je hrvatski vojnik mnogo puta pokazao svoju solidarnost, i u ratu i u miru, zemlji i inozemstvu.

“Upravo zato sam ponosan što smo prošle godine, nakon 28 godina od ustrojavanja Hrvatske vojske, prvi put u povijesti donijeli Pravilnik o dodjeli vojnih medalja. Postojeći sustav dodjele državnih odlikovanja ne pokriva trenutne aktivnosti i djelovanje Hrvatske vojske. Odnosno, odlikovanja koja su dodjeljivanja hrvatskim braniteljima tijekom i nakon Domovinskog rata nisu primjenjiva na mlađe generacije hrvatskih vojnika”, objasnio je Krstičević naglasivši kako je ovakva praska, učestala u modernim vojskama u zapadnim državama.

“Hrvatski vojnici ističu se nadprosječnim rezultatima sudjelujući u vježbama, misijama, operacijama potpore miru i drugim aktivnostima. Pokazali su mnogo puta da su ravnopravni pa čak i bolji od vojnika zapadnih vojnih sila. Zato želimo da se, dodjelom ovih vojnih medalja, osjećaju ponosno i da vide da je njihovo zalaganje i marljiv rad prepoznat”, rekao je ministar.

Krstičević: 2020. godina proglašena Godinom ponosa

“Na početku ove godine koju smo, upravo zbog implementacije Pravilnika o vojnim medaljama proglasili Godinom ponosa, započinjemo ovaj proces dodjele medalja. Danas dodjeljujemo pet kategorija medalja pripadnicima Hrvatske vojske i civilima, koji su svoje djelovanje i svoje sposobnosti ugradili u ugled, snagu i prepoznatljivost Hrvatske vojske”, rekao je ministar prisjetivši se junaka moderne Hrvatske vojske, Josipa Briškog.

“Neka i ova Zlatna Domovinska Medalja svjedoči o životu i herojstvu poginulog Josipa koji je istinski radio prema idealima i vrijednostima za koje su se borili i hrvatski branitelji”, kazao je ministar Krstičević te zahvalu uputio i alpinistu i prijatelju Hrvatske vojske, Stipi Božiću.

“Kao što se nesebično stavio u službu Domovini tijekom Domovinskoga rata tako i danas, kao pripadnik Hrvatske gorske službe spašavanja, naš Stipe pruža potporu Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci bilo da se radi o održavanju motivacijskih govora ili predvođenju hodnji naših djelatnika na planinske vrhove”.

Dodjelom vojnih medalja, zaključuje ministar Krstičević, omogućeno je na prigodan način istaknutim pojedincima i institucijama zahvaliti za doprinos u izvršavanju misija i zadaća Hrvatske vojske.

“Snažna Hrvatska vojska naša je misija i ta misija nema alternativu”, poručio je ministar obrane.

Šundov: Neka ove medalje postanu standard kojem će težiti svi pripadnici Hrvatske vojske

General Šundov u ovoj je prigodi čestitao dobitnicima medalja kazavši kako vjeruje da će iste biti dodatna motivacija i izazov drugima za odano i časno služenje domovini.

“Profesionalnost, odlučnost, predanost i domoljublje koje vas krase neka i dalje budu lako prepoznatljivi u vašem radu pri obnašanju budućih dužnosti. Uvjeren sam da ćete upravo vi, pred kojima stoje odgovorne dužnosti u obrambenom sustavu, svoje karijere posvetiti traženju i pronalaženju  adekvatnih odgovora izazovima koji nas očekuju”, poruka je načelnika Glavnog stožera.

Skupnik Josip Briški posthumno odlikovan Zlatnom domovinskom medaljom

Supruga preminulog pripadnika Hrvatske vojske skupnika Josipa Briškog, Stella Briški primila je Zlatnu domovinsku medalju za svoga supruga, koji je smrtno stradao tijekom obnašanja dužnosti u izvršenju misija i zadaća OS RH u inozemstvu kao pripadnik 10. HRVCON-a NATO misije potpore miru Resolute Support u Afganistanu.

Zbog suradnje i pružanja potpore MORH-u i Hrvatskoj vojsci alpinist Stipe Božić, sudionik Domovinskog rata i pripadnik Hrvatske gorske službe spašavanja, odlikovan je Brončanom medaljom za civilno-vojnu suradnju.

“Osobito mi je drago što sam i ja svojim osobnim primjerom možda nekoga uspio potaknuti da bude bolji, da bude izvrsniji ako ne i najbolji, jer čini mi se da ljudi koji su u javnosti, svojim primjerom moraju promovirati i davati svoje vrijednosti, iskustvo i motiv za boljitak”, rekao je Stipe Božić.

Šerić: Posebno hvala obiteljima hrvatskih vojnika na neizmjernoj potpori

Zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske, general-bojnik Boris Šerić, koji je obnašajući zapovjedne dužnosti tijekom svoje vojne karijere ulagao maksimalne napore kako bi pojedinci i postrojbe pod njegovim vodstvom dostigle sposobnosti neophodne za provedbu dodijeljenih zadaća, kako u ratu tako i u mirnodopskom razdoblju, odlikovan je Zlatnom medaljom Hrvatske vojske.

U toj prigodi general Šerić je, u ime svih koji su primili vojnu medalju, zahvalio na ukazanom povjerenju i istaknuo kako Josip Briški svim pripadnicima Hrvatske vojske treba biti poticaj za biti još bolji i spremniji.

“Živio je i radio za ideale za koji su živjeli naši hrvatski branitelji. Zahvaljujemo i našim obiteljima jer bez njih naš uspjeh ne bi bio tu. Treba se prisjetiti i Domovinskog rata i vremena provedenog u misijama, zahvaliti i našoj vojničkoj obitelji koji su nam davali podršku u našemu radu”, poručio je general Šerić.

Brigadiru Alanu Srpaku dodijeljena je Srebrna medalja Hrvatske vojske, a  Brončana medalja Hrvatske vojske dodijeljena je razvodniku Hrvoju Kalaici.

Medalja za najboljeg dočasnika uručena je naredniku Josipu Ilijeviću, a Medalja za najboljeg  vojnika razvodniku Ivici Glavinoviću.

Vojne medalje

Vojne medalje dijele se na medalje za vojne zasluge (Domovinske medalje i medalje Hrvatske vojske), medalje za civilno-vojnu suradnju, medalje za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu,  medalje za iznimno osobno postignuće (medalje izvrsnosti u izobrazbi, medalje sportskih postignuća), medalje za vježbe, medalje za pomoć institucijama civilne vlasti i medalje za najboljeg dočasnika i vojnika/mornara godine.

Vojne medalje mogu se dodijeliti vojnim osobama, državnim službenicima i namještenicima na službi u Hrvatskoj vojsci i Ministarstvu obrane, vojnim osobama stranih zemalja te domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama za osobni ili skupni doprinos postignućima u izvršavanju misija ili zadaća Oružanih snaga.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari