Pratite nas

BiH

Trans Adriatic Pipeline umjesto „Južnog toka“: BiH prvi put na glavnoj trasi europskog plinovoda

Objavljeno

na

Nakon sloma energetskog projekta „Južni tok“, dodatno su porasle akcije alternativnog projekta pod nazivom Trans Adriatic Pipeline (TAP), u čiju je realizaciju od prosinca 2013. godine službeno uključena i BiH. TAP bi se, kako saznaje „Slobodna Bosna“ gradio i u slučaju uspjeha „Južnog toka“, no sada je postavljen kao apsolutni energetski prioritet Europske unije, ali još više država regije kroz koje je trebao proći plinovod „Južni tok“. To je jasno rečeno na sastanku u Bruxellesu početkom tjedna, na kome je europski povjerenik za energiju Maroš Šefčovič okupio kolege iz Austrije, Slovenije, Bugarske, Italije i Rumunjske i predočio im alternativni plan opskrbu plinom tržišta Jugoistočne Europe putem tzv. „Južnog energetskog koridora“, a čiju okosnici upravo čini plinski koridor TAP.

Dva izvora plina

tapPlinski koridor TAP naslanja se na veliki energetski koridor TANAP (Trans Anadolian Pipelin) kojim bi se plin iz Azerbejdžana dopremao do Turske a odatle dalje preko Grčke i Albanije po dnu Jadranskog mora do Italije i tržišta Zapadne Europe. Jedan krak ovog plinovoda u Albaniji odvajao bi se za Balkan -protezao bi se od Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske do BiH. Važno je naglasiti da je spojna točka Hrvatske i BiH u Pločama, što otvara mogućnost da se ovim plinovodom distribuira i plin iz LNG terminala koji Hrvatska namjerava izgraditi u Pločama.

Prije nekoliko mjeseci Slobodna Bosna objavila je dijelove prepiske između kanadske firme Gryphon Capital Development Corporation s Ministarstvom energije Federacije BiH o pet milijardi dolara vrijednoj investiciji u izgradnju terminala za skladištenje ukapljenog plina u Pločama te izgradnju plinovoda od Ploča prema Mostaru, Sarajevu, Tuzli, Brčkom i dalje prema državama Srednje Europe.

O namjeri ulaganja obaviještena je i Vlada Hrvatske i Vlada Federacije BiH, a potencijalni kanadski ulagači već su se sastali s hrvatskim ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom a u dva navrata posjetili su i Sarajevo i razgovarali s predstavnicima Vlade FBiH, potvrdio je za Slobodnu Bosnu resorni ministar Erdal Trhulj.

Spremna Kanadska investicija

Osim LNG terminala u Pločama i plinovoda kroz BiH, Kanađani su zainteresirani i za izgradnju dvije termoelektrane na plin – u Zenici i Sarajevu, koje bi proizvodile električnu i toplotnu energiju za grijanje stanova i poslovnih prostora.

Kanadski investitori su zainteresirani za Luku Ploče zato što je njihov plan orijentacija na tržište jugoistoka Europe, koje još nije zasićeno i ima potencijal rasta u budućnosti.Tvrde da bi njihov plin bio otprilike trideset posto jeftiniji nego ruski. LNG terminali u Poljskoj i Roterdamu okrenuti su zapadnoj Europi, oni u Francuskoj i Italiji jugu Europe, a europski jugoistok i prostor srednje Europe još nije dovoljno pokriven.

Zato i ima interesa, iako takvo ulaganje ne isključuje trgovinu plinom i dalje od tog područja.
Navodno su Kanađanima u hrvatskoj Vladi nudili LNG terminal u Omišlju, za što su također otvoreni, ali upravo zbog dobrog poznavanja lokacije Luke Ploče, odlučili su se na tu destinaciju. Naime, za izgradnju LNG terminala na Krku hrvatska Vlada je dugo računala na Katar.

No, hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak još je prošle godine izjavio da Katarani žele biti glavni dobavljači plina, ali ne žele svojim novcem sudjelovati u investiciji. Stoga je hrvatska Vlada još u potrazi za investitorom koji će sudjelovati u gradnji terminala na Krku, a nekoliko američkih kompanija spominju se kao mogući investitori.

Transjadranski plinovod (TAP) za cijelu Bosnu i Hercegovinu, uključujući i Republiku Srpsku, ima neuporedivo veći ekonomski i energetski značaj od propalog plinskog koridora Južni tok. Naime, glavna trasa ruskog plinovoda „Južni Tok“ projektirana je kroz Srbiju, a jedan krak ovog plinovoda usmjeren je prema Republici Srpskoj, koja u ovom projektu nije definirana kao tranzitno područje nego kao krajnji korisnik plina, piše „Slobodna Bosna“.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Novi pravosudni igrokaz u slučaju ‘Šantić’

Objavljeno

na

Objavio

Županijski sud u Bihaću odbio je prijedlog Tužiteljstva USŽ-a za određivanje mjera pritvora Hamdiji Abdiću Tigru, Dedi Karabegoviću, Jasmiru Topalu, Enveru Keranoviću i Ramizu Bajramoviću, koji su prije nekoliko dana uhićeni zbog sumnje da su 1995. ubili generala HVO-a Vladu Šantića.

Svakome tko je pratio slučaj nestanka generala HVO-a Vlade Šantića, čije tijelo nikada nije pronađeno, nije teško zaključiti kako je u tom slučaju riječ o igrokazu pravosudnih tijela u USŽ-u kako bi se javnosti prikazalo da se nešto radi, piše Večernji list BiH.

Naime, bez tijela Vlade Šantića nema ni presude, pa je u tom slučaju i ovo treniranje strogoće i gluma pravne države pomalo smiješan čin. Koliko god su se u istrazi o mučkom atentatu na doministra FMUP-a Jozu Leutara događale opstrukcije, gotovo na identičan način to se događalo i prilikom istrage vezane uz ubojstvo generala HVO-a.

Opstruiranje istrage

Podsjećanja radi, u poslijeratnom razdoblju provedeno je nekoliko istraga zbog ubojstva Šantića, no nijedna nije rasvijetlila slučaj do kraja. Federalna uprava policije (FUP) je početkom 2014. godine, a na osnovi izjave zaštićenoga svjedoka koji je tvrdio da se posmrtni ostaci generala Šantića nalaze u bačvi na Grabežu, obnovila je istragu u tom predmetu. Ubrzo su izvršena iskopavanja, pa je na obližnjoj lokaciji pronađena bačva s karboniziranim ostacima jedne osobe.

Ipak, DNK analizom nije se moglo gotovo ništa utvrditi jer su posmrtni ostaci bili previše oštećeni. Iste godine FUP-ovi istražitelji pronašli su tragove Šantićeve krvi kod hotela Sedra, nakon čega je podnesena kaznena prijava protiv Hamdije Abdića i nekoliko njegovih suboraca. Za vlasti u Federaciji, nevladine organizacije, Helsinški odbor te ured Amora Mašovića, taj čovjek kao da nije ni postojao, niti koga uopće zanima što se dogodilo s njim. Osim Šantićeve supruge koja je do sada na sve načine pokušavala doći do njegova tijela kako bi ga na dostojan način pokopala, generala HVO-a nitko drugi nije tražio. Jedino je imala potporu u kardinalu Vinku Puljiću, ali su i njegova nastojanja ostala blokirana.

Dudakovićeva šutnja

Unatoč tome što ga je posljednji vidio, general Armije BiH Atif Dudaković već godinama šuti i niječe bilo kakvu umiješanost u Šantićevu likvidaciju. Podsjećanja radi, tog kobnog dana Šantić se obukao i nakon toga sjeo u Abdićevo vozilo, što je u tom trenutku bila neobična gesta za Šantića. Međutim, Šantićevim vozilom marke Mercedes krenula su dvojica pripadnika HVO-a – Željko Vujić i Radovan Klepić uz koje su sjela i dvojica vojnih policajaca iz 502. brigade Armije BiH.

Vozila su se uputila prema hotelu Sedra u Cazinu. Po dolasku u hotelu ih je dočekao general Atif Dudaković, a dvojica pripadnika HVO-a Vujić i Klepić, nakon što su pred ulazom razoružana, otjerana su iz hotela. Generalu Dudakoviću tom prilikom su pravili društvo stanoviti major Armije BiH Aleksandar Mrenica, Hamdija Abdić te Danijel Zulić, osoba koja je dva dana prije pucala u leđa pripadniku HVO-a u kafiću Flamengo.

Nakon tog susreta generalu HVO-a Vladi Šantiću gubi se svaki trag. Premda je 5. korpus Armije BiH imao kompletnu logističku pomoć iz Hrvatske, 10 posto svih isporuka trebao je dobivati tamošnji HVO. Međutim, general Šantić nikada nije znao koliko je čega stiglo jer kompletan uvid u logistiku imao je samo Atif Dudaković.

 

Trebalo je čak 22 i pol godine da se počne rasvjetljavati nestanak i ubojstvo generala HVO-a

 

Hamdija Abdić “Tigar” i ostali uhićeni pušteni na slobodu

 

Obitelj Šantić: Tragamo za istinom i pravdom već 22 godine

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Biskup Komarica: Konstantno ignoriranje zahtjeva katolika da im se omoguće jednakopravnost

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu, 13. prosinca 2017 susrela su se u Banjoj Luci trojica domaćih vjerskih predstavnika pravoslavni banjolučki episkop Gospodin Jefrem, muftija banjolučki dr. Osman efendija Kozlić i biskup banjolučki dr. Franjo Komarica s veleposlanicom SAD u BiH Maureen Elizabeth Cormack.

U dužem otvorenom razgovornu glavna tema je bila mogućnost većeg zajedničkog djelovanja predstavnika tri glavne vjerske zajednice – SPC, Katoličke Crkve i Islamske zajednice – u korist mira i pomirenja u zemlji, te u većem utjecaju na domaće političare oko njihovog zajedničkog djelovanja za dobro svih stanovnika zemlje.

Svaki od trojice vjerskih dužnosnika je iznio svoje viđenje aktualne situacije zajednice vjernika kojoj stoje na čelu, zalaganje u korist mira i pomirenja te mogućnosti i nemogućnosti utjecaja na aktualnu politiku na području svoje kompetencije.

Biskup Komarica je u svojim izlaganjima – između ostalog – podsjetio na zajedničko zauzimanje trojice domaćih vjerskih vođa prije početka rata, tijekom rata u BiH i poslije rata u korist zaštite ljudskih prava, te zajedničkog života u međusobnoj solidarnosti i pomaganju.

Požalio se na podržavanje od strane utjecajnih međunarodnih političara poslijeratnog „kontroliranog kaosa“ i vladavine zakona jačega u zemlji umjesto izgradnje pravne države.

Prigovorio je konstantno ignoriranje – od strane domaćih i međunarodnih političara – brojnih opravdanih zahtjeva domaćih katolika da im se omoguće jednakopravnost i osnovna ljudska prava, kao što su održivi povratak na vlastitu imovinu, izgradnja domova i nužne infrastrukture te izgradnja župne crkve umjesto porušene – kao što je slučaj u općini Drvar.

Naveo je niz projekata koje njegova skoro potpuno iskorijenjena biskupija – tek je oko 5% katolika od predratnog broja nakon 22 godine poslije rata prisutno na području entiteta RS – već godinama nastoji provoditi na socijalnom i odgojno-obrazovnom području u korist istinskog pomirenja i zajedničkog nužnog budućeg života.

Pojasnio je veleposlanici da ona „svaki put kad putuje ovim područjem, a nema pravog puta niti kućā može znati da su tu bila katolička sela, iz kojih su miroljubivi stanovnici nasilno protjerani a nitko od političara i dužnosnika – ni domaćih ni stranih – nije im dostatno omogućio da se ponovno vrate i ostanu živjeti u svom rodnom kraju“.

Zamolio je veleposlanicu Cormack, da preporuči svima trojici „neku učinkovitiju molitvu za političare da im Bog prosvijetli pamet i potakne srce te više ne odbacuju istinu, ne gaze pravdu i ne ismijavaju se pomirenju i trajnom miru među građanima ove zemlje, za koje su odgovorni pred Bogom i pred poviješću“. Sva trojica vjerskih predstavnika su izrazila svoju spremnost da i ubuduće imaju svoje službene predstavnike u Međureligijskom vijeću na području šire banjolučke regije.

Zahvalili su veleposlanici Cormack za organiziranje susreta i otvoreni razgovor. Veleposlanica je obećala da će se pozabaviti s opravdanim pritužbama, prijedlozima, pitanima i zamolbama svojih uvaženih sugovornika, javlja TABB.

 

Biskup Komarica: Zašto se prešućuju i ne procesiraju zločini nad katolicima

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari