Pratite nas

Kultura

Trapistička opatija “Marija zvijezda “

Objavljeno

na

Trapisti pripadaju monaškoj obitelji koja slijedi Krista živeći po Pravilu sv. Benedikta iz Nursije, oca zapadnog monaštva, utemeljitelja samostana Subiaco i Monte Cassino.

trapistNadimak “trapisti” dobili su po reformskom pokretu koji je započeo u 17. stoljeću u francuskom cistercitskom samostanu Notre Dame de La Trappe u Normandiji, pod vodstvom opata Armanda Jeana le Bouthilliera de Rancea. Taj je reformski pokret bio nadahnut obnoviteljskim pokretom koji je počeo 500 godina prije u samostanu Cîteaux pokraj Dijona u Francuskoj. Tim se pokretom nastojalo utjecati na promjenu dotadašnjega labavog načina života monaha u mnogim francuskim samostanima. Zato je i službeno ime trapista Ordo Cisterciensis Strictioris Observantiae (O.C.S.O.), tj. Red cistercita strožeg opsluživanja. Trapisti su zapravo reformirani cisterciti koji su svoje djelovanje započeli kao neznatan mjesni reformski pokret, a danas u svijetu djeluju u više od 100 samostana. Manje je poznato da trapisti imaju i žensku granu koja ima 72 samostana, najviše u Europi. Trapisti su kontemplativan red u Katoličkoj crkvi koji služi Bogu i braći ljudima šutnjom, molitvom i tjelesnim radom. Ti tihi monasi i monahinje cijeli svoj život posvećuju Bogu na životnom putu kojim upravlja križ.

trapisti

Trapisti na Sajmu u Mostaru
O župi “Marija Zvijezda”
crkvaŽupu je utemeljio biskup Alfred Pichler 13. svibnja 1973. diobom od župa Petrićevac i Banja Luka, a povjerena je na upravu trapistima. Ime je dobila po čuvenom trapističkom samostanu, osnovanom 1869.

Kao župna crkva služi samostanska crkva čija je gradnja počela 1925., a dovršena je 1929. Teže je oštećena u potresu 1969., ali je obnovljena. Prva samostanska crkva, malo uzvodno uz Vrbas od sadašnje, sagrađena je 1872.

Župni stan nalazi se u samostanu o. trapista. To je već treći samostan na istome mjestu; najnoviji je sagrađen 1983.

Kućanstvo su još od 1964., uz prekid od dvije godine, zbog izmještanja trapističke zajednice u Kloštar Ivanić 1969. i 1970. do 2005. vodile sestre Klanjateljice Krvi Kristove iz obližnjeg samostana Novi Nazaret u Budžaku.

Na području župe postoje kapelice u Česmi, kapelica sv. Josipa radnika, od 1922. bila je drvena, a 1973. sagrađena je nova, koja je spaljena 1995. i nije obnovljena; u Delibašinu Selu, na groblju sv. Ive, 1905. sagrađena je drvena, poslije je podignuta nova; u Mađiru, zidana kapelica posvećena Rođenju BI. Dj. Marije, sagrađena 1936.; u Priječanima, na groblju sv. Ilije, veća kapelica, obnavljana u više navrata posljednji put 2002.

Kapelica sv. Josipa radnika u Česmi posve je spaljena u srpnju 1995. i još nije obnovljena. Kapelica sv. Ilije u Priječanima na groblju oštećena je i opljačkana.

Kako smo već rekli, župom upravljaju oci trapisti, a župi Marija Zvijezda pripadaju ova naselja: Budžak (dio), Česma, Krčmarice, Mađir, Priječani i Slatina.

Od važnijih hrvatskih kulturnih udruga i ustanova na području današnje župe Marija Zvijezda u Delibašinu Selu djelovalo je povjerenstvo Hrvatskoga kulturnog društva Napredak od 1924. do 1926.

Godina popisa Broj katolika

1973. 2 750

1991 2 102

1994. 1 238

1995. 344

2001. 343

2005. 257

Odvajanjem pojedinih naselja od župe Marija Zvijezda utemeljena je nova župa Budžak (1983.).

Broj vjernika po naseljima u župi Marija Zvijezda 1990. bio je ovakav: Budžak (356), Česma (662), Krčmarice i Slatina (51), Kumsale i Rajkovići (155), Mađir (248) i Priječani (650).

Iako rata na području župe Marije Zvijezde između 1991. i 1995. nije bilo broj vjernika po naseljima drastično se smanjio zbog progona koje su provodili ekstremni Srbi, tako da je broj vjernika po naseljima 1998. bio ovakav: Budžak (86 katolika), Česma (114), Krčmarice i Slatina (22), Kumsale i Rajkovici (41), Mađir (30) i Prijecani (41).

Prema podacima od 31. prosinca 2005. župa Marija Zvijezda imala je ukupno 152 katoličke obitelji s 257 katolika.

Ovakvo stanje broja katolika u župi Marija Zvijezda posljedica je njihova nasilnog iseljavanja i protjerivanja koje je predvodila ekstremna srpska politika između 1991. i 1995. te nakon toga.

Izvor: Banjalučka biskupija u riječi i slici od 1881. do 2006.

kamenjar.com

U prilogu: TRAPISTIČKA OPATIJA MARIJA ZVIJEZDA U BANJALUCI (1869-2009)
Katalog izložbe povodom 140 godina od osnivanja, postojanja i djelovanja
BRATISLAV TEINOVIĆ, Banja Luka

Na prijedlog našeg cijenjenog čitatelja Željka Stanića priložit će mo prvi dio dokumentarnog filma:

Sjaji Marija Zvijezda – dokumentarni film; HRT 2010.g.
scenarist i redatelj: Zdravko Fuček; snimatelj: Branko Cahun;
montažer: Zdravko Borko.

Video se sastoji od pet dijelova, ovo je prvi, a ostale možete potražiti na servisu: youtube

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

KRVAVA TROBOJNICA

Objavljeno

na

Objavio

Velimir Velo Raspudić: “Nema ništa teže nego izgubiti voljenu osobu u ratu! Ali nekako se ne mogu oteti dojmu da je možda najteže izgubiti brata. Ovu pjesmu posvećujem svima koji su osjetili takvu bol.”

KRVAVA TROBOJNICA

“Davno je to bilo”: kažu!
“Tko se još i sjeća rata”?
Ne bi tako govorili,
da su izgubili brata!

I sad mojoj staroj majci
bistra suza lice mije.
Čekala ga ona dugo!
Vratio se nikad nije!

Često njoj u san svrati,
pa se tužna jutrom budi.
Za svog sina Boga moli .
Ne proklinje, niti sudi!

Tužan otac i sad gleda
niz poljanu u daljine.
Kao da mu čitam misli:
“Vrati mi se mili sine”!

Ali on se vratit neće,
to mi kaže suza s lica.
Njega crna zemlja krije
i krvava trobojnica!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Hoćemo li izbjeći kulturnu sramotu: Odložena dražba rodne kuće A.G.Matoša!

Objavljeno

na

Objavio

Danas (16. siječnja 2019. godine) u Općinskome sudu u Vukovaru održano ročište radi sudske prodaje Matoševe rodne kuće na zahtjev Matice hrvatske.

Zbog proceduralne pogrješke (izostanka postupka prvokupa), Sud je donio rješenje kojim se današnje ročište za  dražbu odgađa. Novo ročište za prodaju Matoševe rodne kuće, koja je upisana u Registar kulturnih dobara, bit će zakazano nakon provedenog postupka prvokupa. A to znači, sukladno zakonu, u određenom se roku moraju očitovati lokalna zajednica-grad kao i Županija imaju li interesa za kupnjom Kuće i kompleksa u izgradnji.

Predsjednik Društva Antun Gustav Matoš, Željko Anić izjavio je pred okupljenim novinarima kako Odbor za izgradnju Kuće A. G. Matoša nije očekivao da će Matica hrvatska ići tako daleko u svojoj namjeri da pod svaku cijenu onemogući završetak obnove i izgradnje Matoševe  rodne kuće, skrivajući se iza svojih nikad osporavanih potraživanja.

U nastavku izjave Željko Anić je kazao kako se Matica hrvatska ovim činom odriče Matoša, Srijema i same sebe, svoje velike tradicije koju je u zajedništvu s hrvatskim narodom gradila više od stoljeća i pol.

Zakonski zastupnik Matice hrvatske, odvjetnik Radoslav Šunjić iz Zagreba, nije želio dati izjavu za javnost.

Koliko smo mogli čuti, poslije zaključenja ročišta on se upustio u raspravu s predmetnim sucem o tomu za koliko bi novca znamenita kuća ( i cijeli kompleks u izgradnji ) mogli biti prodani, kako bi se pokrili troškovi zastupanja Matice hrvatske u ovom za hrvatsku kulturu, politiku i državu sramotnom postupku.

Kamenjar skreće čitateljstvu pozornost na činjenicu da je poslovni tajnik Matice hrvatske dr.sc. August Turina   još 23. listopada 2012. godine podnio Nadzornom odboru Matice hrvatske

Prijedlog za pokretanje izvanrednog postupka za ocjenjivanje zakonitosti rada i odgovornosti glavnog tajnika Matice hrvatske Zorislava Lukića, te ocjene zakonitosti rada udruge ‘Matica hrvatska’” (dostupno u PDF formatu na: https://kamenjar.com/wp-content/uploads/2019/01/ZA-KONACNU-ver-6-prijedlog_ocjena-zakonitosti-rada-mh.pdf)

U želji sprječavanja ove kulturne sramote i blamaže (vezano za dražbu rodne kuće velikog i neponovljivog Antuna Gustava Matoša čije je djelo svojina cijeloga hrvatskog naroda – a zbog navodnog dugovanja Matici hrvatskoj od 197.102,38 kuna), na portalu Kamenjar.com je prije 3 dana pokrenuta peticija koja za sada ima oko 1.200 potpisa.

Akcija se nastavlja.

Molimo sve Vas kojima je stalo do naše kulture, A. G. Matoša i njegovog dragocjenog doprinosa našoj nacionalnoj kulturnoj riznici:

potpišite peticiju, a tko može, neka uplati barem neku skromnu sumu Društvu Antuna Gustava Matoša kako bi se taj dug anulirao i tako spasila ova vrijedna baština!

(Poveznica za peticiju i uplatu: https://kamenjar.com/peticija-antun-gustav-matos-nije-na-prodaju/)

ANTUN GUSTAV MATOŠ NIJE NA PRODAJU!!!

HVALA!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari