Pratite nas

Kultura

Trapistička opatija “Marija zvijezda “

Objavljeno

na

Trapisti pripadaju monaškoj obitelji koja slijedi Krista živeći po Pravilu sv. Benedikta iz Nursije, oca zapadnog monaštva, utemeljitelja samostana Subiaco i Monte Cassino.

trapistNadimak “trapisti” dobili su po reformskom pokretu koji je započeo u 17. stoljeću u francuskom cistercitskom samostanu Notre Dame de La Trappe u Normandiji, pod vodstvom opata Armanda Jeana le Bouthilliera de Rancea. Taj je reformski pokret bio nadahnut obnoviteljskim pokretom koji je počeo 500 godina prije u samostanu Cîteaux pokraj Dijona u Francuskoj. Tim se pokretom nastojalo utjecati na promjenu dotadašnjega labavog načina života monaha u mnogim francuskim samostanima. Zato je i službeno ime trapista Ordo Cisterciensis Strictioris Observantiae (O.C.S.O.), tj. Red cistercita strožeg opsluživanja. Trapisti su zapravo reformirani cisterciti koji su svoje djelovanje započeli kao neznatan mjesni reformski pokret, a danas u svijetu djeluju u više od 100 samostana. Manje je poznato da trapisti imaju i žensku granu koja ima 72 samostana, najviše u Europi. Trapisti su kontemplativan red u Katoličkoj crkvi koji služi Bogu i braći ljudima šutnjom, molitvom i tjelesnim radom. Ti tihi monasi i monahinje cijeli svoj život posvećuju Bogu na životnom putu kojim upravlja križ.

trapisti

Trapisti na Sajmu u Mostaru
O župi “Marija Zvijezda”
crkvaŽupu je utemeljio biskup Alfred Pichler 13. svibnja 1973. diobom od župa Petrićevac i Banja Luka, a povjerena je na upravu trapistima. Ime je dobila po čuvenom trapističkom samostanu, osnovanom 1869.

Kao župna crkva služi samostanska crkva čija je gradnja počela 1925., a dovršena je 1929. Teže je oštećena u potresu 1969., ali je obnovljena. Prva samostanska crkva, malo uzvodno uz Vrbas od sadašnje, sagrađena je 1872.

Župni stan nalazi se u samostanu o. trapista. To je već treći samostan na istome mjestu; najnoviji je sagrađen 1983.

Kućanstvo su još od 1964., uz prekid od dvije godine, zbog izmještanja trapističke zajednice u Kloštar Ivanić 1969. i 1970. do 2005. vodile sestre Klanjateljice Krvi Kristove iz obližnjeg samostana Novi Nazaret u Budžaku.

Na području župe postoje kapelice u Česmi, kapelica sv. Josipa radnika, od 1922. bila je drvena, a 1973. sagrađena je nova, koja je spaljena 1995. i nije obnovljena; u Delibašinu Selu, na groblju sv. Ive, 1905. sagrađena je drvena, poslije je podignuta nova; u Mađiru, zidana kapelica posvećena Rođenju BI. Dj. Marije, sagrađena 1936.; u Priječanima, na groblju sv. Ilije, veća kapelica, obnavljana u više navrata posljednji put 2002.

Kapelica sv. Josipa radnika u Česmi posve je spaljena u srpnju 1995. i još nije obnovljena. Kapelica sv. Ilije u Priječanima na groblju oštećena je i opljačkana.

Kako smo već rekli, župom upravljaju oci trapisti, a župi Marija Zvijezda pripadaju ova naselja: Budžak (dio), Česma, Krčmarice, Mađir, Priječani i Slatina.

Od važnijih hrvatskih kulturnih udruga i ustanova na području današnje župe Marija Zvijezda u Delibašinu Selu djelovalo je povjerenstvo Hrvatskoga kulturnog društva Napredak od 1924. do 1926.

Godina popisa Broj katolika

1973. 2 750

1991 2 102

1994. 1 238

1995. 344

2001. 343

2005. 257

Odvajanjem pojedinih naselja od župe Marija Zvijezda utemeljena je nova župa Budžak (1983.).

Broj vjernika po naseljima u župi Marija Zvijezda 1990. bio je ovakav: Budžak (356), Česma (662), Krčmarice i Slatina (51), Kumsale i Rajkovići (155), Mađir (248) i Priječani (650).

Iako rata na području župe Marije Zvijezde između 1991. i 1995. nije bilo broj vjernika po naseljima drastično se smanjio zbog progona koje su provodili ekstremni Srbi, tako da je broj vjernika po naseljima 1998. bio ovakav: Budžak (86 katolika), Česma (114), Krčmarice i Slatina (22), Kumsale i Rajkovici (41), Mađir (30) i Prijecani (41).

Prema podacima od 31. prosinca 2005. župa Marija Zvijezda imala je ukupno 152 katoličke obitelji s 257 katolika.

Ovakvo stanje broja katolika u župi Marija Zvijezda posljedica je njihova nasilnog iseljavanja i protjerivanja koje je predvodila ekstremna srpska politika između 1991. i 1995. te nakon toga.

Izvor: Banjalučka biskupija u riječi i slici od 1881. do 2006.

kamenjar.com

U prilogu: TRAPISTIČKA OPATIJA MARIJA ZVIJEZDA U BANJALUCI (1869-2009)
Katalog izložbe povodom 140 godina od osnivanja, postojanja i djelovanja
BRATISLAV TEINOVIĆ, Banja Luka

Na prijedlog našeg cijenjenog čitatelja Željka Stanića priložit će mo prvi dio dokumentarnog filma:

Sjaji Marija Zvijezda – dokumentarni film; HRT 2010.g.
scenarist i redatelj: Zdravko Fuček; snimatelj: Branko Cahun;
montažer: Zdravko Borko.

Video se sastoji od pet dijelova, ovo je prvi, a ostale možete potražiti na servisu: youtube

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

VIII. Nagradni natječaj na temu »Pobijeni hercegovački franjevci«

Objavljeno

na

Objavio

Želeći njegovati spomen na 66 hercegovačkih franjevaca koje su kao nevine tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata pobili jugokomunisti, Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s fra Miljenkom Stojićem, u suradnji s Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne na čelu s Ivanom Sivrićem, raspisuje nagradni natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata za uratke iz: književnosti, glazbe, likovne kulture, povijesti, računalstva, umjetničke fotografije, videa. Natječaj je otvoren za: djecu (pučka škola), mladež (srednja škola), odrasle (studenti i punoljetni).

Radovi (ako su tekstualni, trebaju biti napisani na računalu) neka se pošalju najkasnije do 15. prosinca 2018. na adresu: Vicepostulatura, Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijeg. Mogu to biti i objavljeni radovi u vremenu od zadnjih Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca.

Obavezno čitko naznačiti ime i prezime, adresu, broj telefona, nadnevak rođenja te ako dotični ide u školu koju školu i koji razred, odnosno godinu, pohađa. Radovi se ne vraćaju.

Dodjeljuju se 3 nagrade za najbolje radove u kategoriji uzrasta iz nabrojenih područja koje će biti uručene na »IX. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca« 4. – 7. veljače 2018. Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature pobijeni.info (Odjek u puku – Glas o mučeništvu – Natječaj) i objavljuje u glasilu Stopama pobijenih.

Vicepostulatura moli sve pučke i srednje škole s hrvatskim nastavnim programom te Sveučilište u Mostaru da u nastavi povijesti spomenutih dana održe prigodno predavanje o pobijenim hercegovačkim franjevcima i povijesnom okviru u kojem se to dogodilo. Svima unaprijed zahvaljuju!

Skladba Franje Kraljevića – ‘Bože, nek’ se nikad ne zaboravi’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Premijer Plenković otvorio 53. Vinkovačke jeseni

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Pozivom da krene svečani mimohod folklornih skupina, predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je u nedjelju 53. Vinkovačke jeseni istaknuvši kako su one velik skup folklora i predstavljaju za sve nas jednu veliku prigodu da osvijestimo našu kulturu, baštinu, tradiciju i vjeru i sve ono što nas čini ponosnim Hrvatima, Slavoncima i Šokcima.

Plenković je istaknuo je kako mu je veliko zadovoljstvo da može biti na početku mimohoda brojnih kulturno-umjetničkih društava iz cijele Hrvatske na 53. izdanju Vinkovačkih jeseni.

Upravo je ova manifestacija, koju podupire Ministarstvo kulture i hrvatska Vlada, sjajna prigoda da ogroman broj naših ljudi vidi koliko je lijepo izložiti ono što nam je dala naša povijest, običaji i ono što u svojoj biti hrvatski narod jest, naglasio je premijer.

Ponosan je na ono što ova vlada čini za Slavoniju kroz provedbu projekta “Slavonija” u svim područjima te je podsjetio da je 5. Savjet za Slavoniju održan u Vinkovcima prije nešto manje od dva mjeseca. Mogu kazati kako ćemo nastaviti jednakim angažmanom u našem mandatu pomagati Slavoniju, divnu i bogatu koja je naša žitnica, ali koja ima demografskih problema, koja još uvijek trpi posljedice agresije na Republiku Hrvatsku i svih onih tegoba koje smo imali u Domovinskom ratu, rekao je premijer.

I stoga, poručio je, ova Vlada stavljajući prioritet kroz razvojne sporazume, brojne projekte i sredstva koja alociramo u Slavoniji i svim slavonskim županijama nastoji ispraviti one negativne trendove u ono što može biti pozitivno, dobro i razvojno. I s tim na umu posvećen da i dalje pomažemo Vinkovcima i Vukovarsko srijemskoj županiji i cijeloj Slavoniji, već od idućeg tjedna, na idućem savjetu u Belom Manastiru šaljem poruku podrške svim našim istočnim županijama, rekao je premijer Plenković.

Vinkovačkim ulicama i trgovima prolazi više od 4.500 članova iz 76 folklorne skupine, 30 konjskih zaprega i 20 jahača, sudionika 53. Vinkovačkih jeseni koje se održavaju od 7. do 16. rujna. Svečani mimohod najposjećenija je i najspektakularnija priredba Vinkovačkih jeseni koju svake godine duž gradskih ulica i trgova prati nekoliko desetaka tisuća posjetitelja (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari