Pratite nas

Traže se odgovori o institucionalnoj ravnopravnosti Hrvata i presudi “Sejdić-FInci”

Objavljeno

na

Dvojica hrvatskih europarlamentaraca, SDP-ovac Tonino Picula i HDZ-ovac Davor Stier, postavili su zajedničko pitanje povjereniku EK-a za proširenje Stefanu Füleu u svezi s aktualnim procesima u BiH.

Hrvatski dvojac zanimaju stavovi povjerenika o institucionalnoj ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini te kakva će stajališta iznijeti na sastanku koji bi trebao održati s političkim liderima BiH 1. listopada u Bruxellesu. Piculu i Stiera zanimaju i Füleovi stavovi o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, po kojoj se moraju ukinuti diskriminatorne odredbe da samo Srbi, Bošnjaci i Hrvati mogu biti kandidati za članove Predsjedništva BiH, već se to mora omogućiti i pripadnicima drugih nacionalnosti.

Picula je na konferenciji za medije naglasio da Hrvatska snažno podržava europsku budućnost BiH, ali je ta budućnost talac zastarjelog i nedjelotvornog daytonskog poretka.

– I dok se ne uspostave institucionalne okolnosti za punu ravnopravnost građana kao i konstitutivnih naroda u BiH, ona neće moći ravnopravno konkurirati za članstvo u EU – rekao je Picula.

– Željeli smo pokazati i da tu nisu u pitanju stranački interesi nego temeljne vrijednosti iz kojih proizlazi sigurnost Hrvatske, jer ona ovisi o sigurnosti BiH – rekao je Stier Večernjem listu i dodao kako ovaj potez predstavlja politiku koju je predsjednik HDZ-a Karamarko najavio nedavno u Mostaru kada je rekao da će se pitanjem sudbine Hrvata u BiH baviti i europarlamentarci.

– Rješavanje pitanja jednakopravnosti hrvatskog naroda od presudne je važnosti za europski put BiH, put koji Hrvatska snažno podržava – dodao je Stier i zaključio da je pitanje Hrvata u BiH dugo bilo zanemarivano, ali da to više ne smije biti tako

Vijeće Europe o presudi “Sejdić-Finci” krajem mjeseca

Predstavnici 47 zemalja članica Vijeća Europe razmatrat će od 24. do 26. rujna proveedbu presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava, uključujući presudu u slučaju “Sejdić-Finci”.

Ova nadzorna uloga Odbora ministara predviđena je članom 46. Europske konvencije o ljudskim pravima.

Slučajevi koji su predloženi za detaljniji pregled su Azerbejdžan, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Grčka, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunjska, Ruska Federacija, Srbija, Slovenija, Turska, Ukrajina i Velika Britanija.

Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

JAKOV SEDLAR: Srbijanski teror nad Hrvatskom još uvijek traje!

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

‘Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije’

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana
“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”  nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”,  Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari