Pratite nas

Traže se odgovori o institucionalnoj ravnopravnosti Hrvata i presudi “Sejdić-FInci”

Objavljeno

na

Dvojica hrvatskih europarlamentaraca, SDP-ovac Tonino Picula i HDZ-ovac Davor Stier, postavili su zajedničko pitanje povjereniku EK-a za proširenje Stefanu Füleu u svezi s aktualnim procesima u BiH.

Hrvatski dvojac zanimaju stavovi povjerenika o institucionalnoj ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini te kakva će stajališta iznijeti na sastanku koji bi trebao održati s političkim liderima BiH 1. listopada u Bruxellesu. Piculu i Stiera zanimaju i Füleovi stavovi o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, po kojoj se moraju ukinuti diskriminatorne odredbe da samo Srbi, Bošnjaci i Hrvati mogu biti kandidati za članove Predsjedništva BiH, već se to mora omogućiti i pripadnicima drugih nacionalnosti.

Picula je na konferenciji za medije naglasio da Hrvatska snažno podržava europsku budućnost BiH, ali je ta budućnost talac zastarjelog i nedjelotvornog daytonskog poretka.

– I dok se ne uspostave institucionalne okolnosti za punu ravnopravnost građana kao i konstitutivnih naroda u BiH, ona neće moći ravnopravno konkurirati za članstvo u EU – rekao je Picula.

– Željeli smo pokazati i da tu nisu u pitanju stranački interesi nego temeljne vrijednosti iz kojih proizlazi sigurnost Hrvatske, jer ona ovisi o sigurnosti BiH – rekao je Stier Večernjem listu i dodao kako ovaj potez predstavlja politiku koju je predsjednik HDZ-a Karamarko najavio nedavno u Mostaru kada je rekao da će se pitanjem sudbine Hrvata u BiH baviti i europarlamentarci.

– Rješavanje pitanja jednakopravnosti hrvatskog naroda od presudne je važnosti za europski put BiH, put koji Hrvatska snažno podržava – dodao je Stier i zaključio da je pitanje Hrvata u BiH dugo bilo zanemarivano, ali da to više ne smije biti tako

Vijeće Europe o presudi “Sejdić-Finci” krajem mjeseca

Predstavnici 47 zemalja članica Vijeća Europe razmatrat će od 24. do 26. rujna proveedbu presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava, uključujući presudu u slučaju “Sejdić-Finci”.

Ova nadzorna uloga Odbora ministara predviđena je članom 46. Europske konvencije o ljudskim pravima.

Slučajevi koji su predloženi za detaljniji pregled su Azerbejdžan, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Grčka, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunjska, Ruska Federacija, Srbija, Slovenija, Turska, Ukrajina i Velika Britanija.

Dnevnik.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Mons. Jure Bogdan: Pravi odgovor na zlo nije mržnja nego ljudska blizina i ljubav

Objavljeno

na

Objavio

Vojni ordinarij mons. Jure Bogdan je u subotu u propovijedi u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Škabrnji, na 26. obljetnicu masakra koje su u tom mjestu počinile JNA i paravojne srpske postrojbe, naglasio kako su pravi odgovor na zlo uvijek samo ljudska blizina, ljubav i pažnja, a ne osveta i mržnja jer mržnja donosi mrak iz kojeg se nikad ne vidi cjelovita istina.

“Ovdje kao i u svim sličnim situacijama razbojstava i ubojstava, vrijede kršćanska načela i valja ih poštovati. Ne može se mržnjom pobijediti mržnja. Ne može se osvetom pobijediti zlo. Ako na zlo pokušavamo odgovoriti zlom, onaj koji nam je nanio zlo uspio je. I nas je uveo u labirinte mržnje i sunovratio u ponore zla. Doveo nas je na svoju neljudsku razinu,” rekao je mons. Bogdan na misi za sve stradale u Domovinskom ratu.

kod spomen-obilježja masovne grobnice „Ruža za poginule branitelje i civile“, u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.

“Osveta je nemoć izazvana zlom. Promašen je pokušaj onih koji duboke rane poznate i manje poznate iskorištavaju za vlastite interese, bez poštovanja i samilosti prema poginulima. Poigravati se dostojanstvom poginulih žrtava i s patnjom živih, veliko je zlo,” rekao je i dodao da je potrebno što prije zaklopiti ove ružne stranice i okrenuti se budućnosti.

Kolonom sjećanja “Korak po korak”, u kojoj je bilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, u subotu je u Škabrnji obilježen Dan sjećanja na žrtve masakra koji su u Škabrnjki počinili pobunjenici i JNA. Škabrnja je imala 86 žrtava.

Kod spomen obilježja vijence su položili državno izaslanstvo u kojemu su bili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić, ministar turizma Gari Cappelli i ministar prometa, pomorstva i infrastrukture Oleg Butković, te izaslanstva Zadarske županije i brojnih braniteljskih i civilnih udruga.

Dan sjećanja na žrtve u Škabrnji završio je komemorativnim skupom na Trgu Franje Tuđmana i polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispod središnjeg križa na Groblju sv. Luke. (Hina)

Brkić i Krstičević iz Škabrnje: Dok je svijeta i vijeka, moramo ustrajati na progonu velikosrpskih zločinaca!

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Brkić i Krstičević iz Škabrnje: Dok je svijeta i vijeka, moramo ustrajati na progonu velikosrpskih zločinaca!

Objavljeno

na

Objavio

Kolonom sjećanja “Korak po korak”, u kojoj se ove godine okupilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, od Prevlake pa do Dunava, dostojanstveno je obilježena 26. godišnjica masakra u Škabrnji – u kojem su srpski agresori 18. studenoga 1991. likvidirali 86-ero hrvatskih civila i branitelja.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić osvrnuo se na nepojmljivu činjenicu da za masovni zločin u Škabrnji još nitko nije odgovarao:

– To je jedna od tužnih stranica našeg pravosuđa. Nadam se da pravna država neće odustati i da će kad-tad biti kažnjeni monstruozni počinitelji ne samo u Škabrnji, nego i u svim ostalim mjestima gdje su počinjeni ratni zločini nad hrvatskim braniteljima i civilima. Dok je svijeta i vijeka, moramo ustrajati na progonu zločinaca! Ne samo zbog pravde, nego i poruke mladim naraštajima da se nikada više takvo što neće ponoviti.

Ministar obrane Damir Krstičević također je poručio da zločinci moraju odgovarati, a što je zadaća našeg pravosuđa:

– S tugom i boli sjećamo se Škabrnje i Vukovara. I sva ostala stratišta govore o cijeni hrvatske slobode. Moramo čuvati istinu o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima te je upravo stoga moja odgovornost jačanje sposobnosti Hrvatske vojske, kao i izgradnja sigurnog okruženja kako se nikad više ovako što u Hrvatskoj ne bi dogodilo.

Dodao je da svi skupa moramo biti fokusirani na budućnost i stvaranje boljih uvjeta života i rada u Hrvatskoj.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari