Pratite nas

Traže se odgovori o institucionalnoj ravnopravnosti Hrvata i presudi “Sejdić-FInci”

Objavljeno

na

Dvojica hrvatskih europarlamentaraca, SDP-ovac Tonino Picula i HDZ-ovac Davor Stier, postavili su zajedničko pitanje povjereniku EK-a za proširenje Stefanu Füleu u svezi s aktualnim procesima u BiH.

Hrvatski dvojac zanimaju stavovi povjerenika o institucionalnoj ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini te kakva će stajališta iznijeti na sastanku koji bi trebao održati s političkim liderima BiH 1. listopada u Bruxellesu. Piculu i Stiera zanimaju i Füleovi stavovi o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, po kojoj se moraju ukinuti diskriminatorne odredbe da samo Srbi, Bošnjaci i Hrvati mogu biti kandidati za članove Predsjedništva BiH, već se to mora omogućiti i pripadnicima drugih nacionalnosti.

Picula je na konferenciji za medije naglasio da Hrvatska snažno podržava europsku budućnost BiH, ali je ta budućnost talac zastarjelog i nedjelotvornog daytonskog poretka.

– I dok se ne uspostave institucionalne okolnosti za punu ravnopravnost građana kao i konstitutivnih naroda u BiH, ona neće moći ravnopravno konkurirati za članstvo u EU – rekao je Picula.

– Željeli smo pokazati i da tu nisu u pitanju stranački interesi nego temeljne vrijednosti iz kojih proizlazi sigurnost Hrvatske, jer ona ovisi o sigurnosti BiH – rekao je Stier Večernjem listu i dodao kako ovaj potez predstavlja politiku koju je predsjednik HDZ-a Karamarko najavio nedavno u Mostaru kada je rekao da će se pitanjem sudbine Hrvata u BiH baviti i europarlamentarci.

– Rješavanje pitanja jednakopravnosti hrvatskog naroda od presudne je važnosti za europski put BiH, put koji Hrvatska snažno podržava – dodao je Stier i zaključio da je pitanje Hrvata u BiH dugo bilo zanemarivano, ali da to više ne smije biti tako

Vijeće Europe o presudi “Sejdić-Finci” krajem mjeseca

Predstavnici 47 zemalja članica Vijeća Europe razmatrat će od 24. do 26. rujna proveedbu presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava, uključujući presudu u slučaju “Sejdić-Finci”.

Ova nadzorna uloga Odbora ministara predviđena je članom 46. Europske konvencije o ljudskim pravima.

Slučajevi koji su predloženi za detaljniji pregled su Azerbejdžan, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Grčka, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunjska, Ruska Federacija, Srbija, Slovenija, Turska, Ukrajina i Velika Britanija.

Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Identificirani posmrtni ostaci nestalog hrvatskog branitelja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U nazočnosti ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i njegovog pomoćnika nadležnog za Upravu za zatočene i nestale Stjepana Sučića u ponedjeljak je na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu provedena završna identifikacija posmrtnih ostataka hrvatskog branitelja nestalog u prosincu 1991.

Posmrtne ostatke hrvatskog branitelja stradalog u Sisačko-moslavačkoj županiji završno je identificirala njegova obitelj.

Posmrtni ostaci ekshumirani su iz prikrivene grobnice na području mjesta Gračanica Šišinečka tijekom terenskog istraživanja lokacija mjesta mogućih grobnica kojeg je Uprava za zatočene i nestale provela u razdoblju od 26. do 29. lipnja 2018. na području Sisačko-moslavačke županije.

Izražavajući sućut obitelji, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je predanost Ministarstva hrvatskih branitelja u rješavanju sudbine svih osoba nestalih tijekom Domovinskoga rata, a osobito sudbine hrvatskih branitelja koji su svoje živote ugradili u temelje hrvatske državnosti.

Ministar Medved također je pozvao sve građane na uključivanje u rješavanje sudbine nestalih hrvatskih branitelja i civila.

Utvrđivanje njihove sudbine i kazneni progon odgovornih za počinjena zlodjela te trajno promicanje vrijednosti Domovinskoga rata kao temelja stvaranja i opstojnosti suverene Hrvatske države, obveza je svih mjerodavnih tijela Republike Hrvatske, rekao je.

Nakon današnje identifikacije, Republika Hrvatska putem Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja još traga za 1.508 nestalih osoba te posmrtnim ostacima 414 poginulih osoba, što ukupno čini 1.922 neriješena slučaja iz Domovinskoga rata.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kolumne

Ivica Šola: Postherojsko društvo i Thompson

Objavljeno

na

Objavio

Sei mutig! U prijevodu s njemačkog: Budi hrabar! To nije slogan AfD – a, niti poklič nogometne momčadi, to su riječi naslovnice njemačkog Zeita, najčitanijeg njemačkog tjednika, objavljene uoči susreta Trumpa i Putina prošli tjedan.

U članku autor Maximilian Probst alarmantno govori da Njemačka nema budućnosti jer je postala “postherojsko društvo”, eutanazirano blagostanjem i konzumerizmom, u kojem prosječni Nijemac nije spreman podnijeti nikakvu žrtvu za bilo kakav viši cilj.

Blagostanje i višak samokritike pomiješani u visoki standard Njemačku su učinili nakupinom lakomislenih bonvivana, čija je sigurnost u rukama SAD-a, a oni su od vlastite vojske učinili gomilu tetkica.

Tako Nijemci plješću kada njihov vojnik sudjeluje u spašavanju ljudi u slučaju nepogoda, ali rogobore ako, ne daj bože, njemački vojnik mora sudjelovati u nekoj savezničkoj misiji.

Njemačka je postala ne samo postherojsko, već društvo konzumerističkih anesteziranih kukavica koji nemaju hrabrosti izložiti svoj komfor čak niti u rađanju djece, pa čak 25 posto parova ne želi imati djecu, pa tako i žive.

Društvo bez budućnosti

No autor upozorava: ‘Društvo s niskom stopom nataliteta i visokom stopom mortaliteta postaje pacifističko društvo’ i lakim plijenom za druge, agresivne i fertilne kulture, pa je uspjeh AfD-a i tzv. populističkih pokreta razumljiv jer zagovaraju sve suprotno, jak identitet, hrabrost da se bude ono što jesi, da si spreman boriti se za to što jesi, za svoj identitet, kulturu.

Za to nam trebaju hrabri, a ne tetkice koje iznad vlastite stražnjice, užitka i vlastitog samoostvarenja ne vide ništa drugo.

Intelektualna ikona ljevice (!) Michael Broening zato piše hvale pojmu nacije i države, zaključujući: “Ne smije se nacija – država dati u ruke desnim populistima, no krivi smo mi jer smo naš identitet bacili u ropotarnicu povijesti i postali infantilno društvo bez heroja”. Svoj članak u Zeitu autor zaključuje jednostavno: “Postherojsko društvo, društvo bez heroja, nema budućnosti!”

A to je njemačko društvo uljuljano u multikulti koktel začinjen gospodarskom snagom, ali bez vojne, što je za budućnost gubitnička kombinacija s individualizmom kao šlagom na torti, raskidanim društvenim vezama nacije koja gubi identitet, a kojoj je na čelu ni piškit – ni kakit – Merkel.

Autor dodaje i da propast religioznosti dodatno rastače etičku i identitetsku snagu nacije. Jadan je narod kojem trebaju heroji, i kod nas je krilatica koja dolazi s ljevice kada god se pojavi hrabrost i odlučnost da se žrtvuje za stvari koje nadilaze samog pojedinca, kada se ističe religiozni, nacionalni i kulturni identitet hrvatskog naroda.

Hrvatska je zemlja koja se, posebno kada je oslobodilački Domovinski rat u pitanju, obračunavala sa svojim herojima, Hrvatska je svoje junake izvodila pred sudove, Hrvatska je od pobjedničke vojske napravila kroz filmove i medijske naglaske nakupinu potencijalnih ratnih zločinca i parazita.

U Hrvatskoj je prezime Kikaš sinonim za ustašu, emigranta, primitivnog i polupismenog koji joj ne treba, dok je u Torontu, za Kanađane, Kikaš prezime kojemu se klanja zbog njegovog poslovnog herojstva jer je ni od čega s puno rizika i u jakoj konkurenciji stvorio respektabilnu tvrtku koja je izgradila značajan dio infrastrukture toga grada.

I dok Nijemci zazivaju svoje heroje kojih nema, Hrvatska na svim razinama vlastite izvodi pred sudove, šalje im poreznu policiju, ili ih ismijava kao ognjištare, katotalibane.

Nijemci vrište s naslovnice, nakon što su se sastali Putin i Trump, da imaju novca, ekonomsku moć, ali nemaju heroja, gube identitet, postali su kukavice koje se čak boje i rađanja (vlastite) djece, tako da oni koji u Hrvatskoj misle da bi podizanje standarda automatski značilo i demografski rast, ako nema onog temeljnog što krasi heroje – hrabrost i nacionalni ponos te briga za vlastiti identitet kojeg nema bez otvorenosti životu.

Hoćemo li ovo profućkati

Nitko ne negira važnost dobrog standarda i ulogu kruha u ljudskom životu, ali momci koji su devedesetih išli golim prsima s krunicom oko vrata na bajunete, pokazali su što je tajna uspjeha jedne (male) nacije, no mi smo tu rapsodiju herojstva i hrabrosti spiskali zahvaljujući guzonjinim sinovima, koji su u procesu pretvorbe i privatizacija pljunuli na sve ono što je hrvatski bojovnik otvorio svojom hrabrošću i odlučnošću.

Danas je metafora toga hrvatska nogometna reprezentacija koji su pokazali herojstvo i hrabrost, žrtvu za Domovinu, fascinirali cijeli svijet, pa i Njemačku, postherojsku zemlju, kako su sami sebe nazvali.

Uspjeh naše reprezentacije je jednostavan, kao i kod branitelja, igrali su za nešto što ih osobno nadilazi, za obitelj, za vjeru i domovinu.

Hoćemo li ovu rapsodiju herojstva i hrabrosti, kao i devedesetih, profućkati? Sudeći prema opstrukciji želja naših nogometnih heroja tko će im pjevati na dočeku, aktualni Plenkovićev režim ima sve kapacitete za to, iako Modrić ne želi plesati kako ‘netko’ drugi svira. A Thompson se u to ne uklapa jer pjeva o – herojima, a ne o njonjama.

Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

 

HODAK: ‘Smrt fašizmu’, a oko nas sve sami fašisti

 

 

Sada je vrijeme da kao Hrvati iskoristimo zajedništvo i hrabrost

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari