Pratite nas

Istaknuto

Tražimo očitovanje HRT-a slijedom teških propusta i netočnosti u izvještavanju sa koncerta MP Thompsona u Slunju

Objavljeno

na

Izvještaj u Podnevnom Dnevniku HRT-a 1  (koji su uređivali Marta Šimić Mrzlečki i Goran Brozović ), 6. kolovoza 2017., s koncerta Marka Perkovića Thompsona u Slunju obilježen je serijom teških propusta. Serijom netočnosti, nejasnih (polu)informacija i natuknica, što nema nikakve veze s odgovornim novinarstvom, stotine tisuća slušatelja i gledatelja mogli su biti i vrlo vjerojatno jesu dovedeni u zabludu o važnim događajima i konkretnim ljudima, čime im je potencijalno nanesena velika šteta. Uredništvo portala Kamenjar.com zatražilo je od nadležnih službi Hrvatske Radio Televizije službeno očitovanje:

From: Kamenjar.com
To: renatokunic, glavniravnatelj, igorcutuk, sluzbenikzainf

Poštovane dame i gospodo,

Molimo Vas očitovanje o uočenim teškim propustima vaših uređivačkih timova, urednika i novinara u emisijama koje su informativno predstavljale hrvatskoj javnosti  proslavu i obilježavanje Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i dana hrvatskih branitelja.

Serijom netočnosti, nejasnih (polu)informacija i natuknica, što nema nikakve veze s odgovornim novinarstvom, stotine tisuća slušatelja i gledatelja mogli su biti i vrlo vjerojatno jesu dovedeni u zabludu o važnim događajima i konkretnim ljudima, čime im je potencijalno nanesena velika šteta.

Izvještaj u Podnevnom Dnevniku HRT-a 1  (koji su uređivali Marta Šimić Mrzlečki i Goran Brozović ), 6. kolovoza 2017., s koncerta Marka Perkovića Thompsona u Slunju obilježen je serijom teških propusta, od kojih su najvažniji slijedeći:

  1. Urednica je u najavi naglasila kako je ovo prvi put da Marko Perković Thompson nije pjevao u Kninu. Riječ je o netočnoj informaciji – Marko Perković Thompson godinama je pjevao u Čavoglavama na Dan pobjede, a ne u Kninu.
  1. U prilogu se ističe da je unatoč očekivanih deset tisuća ljudi, na koncertu u Slunju nazočilo dvadeset tisuća ljudi.

Informacija nema naznačenoga izvora, tko je ocijenio i na temelju čega da je bilo dvadeset tisuća ljudi i iz kojih su izvora te informacije. Naime, primjereno i odgovorno novinarstvo obavezno se zasniva na provjerama informacija koje se prezentiraju javnosti, a jedan od obaveznih izvora u ovome slučaju je policija i njene procjene. Prema objavljenim informacijama organizatora koncerta policija je procijenila, a to je objavljeno tijekom koncerta i bilo dostupno svim medijima, da je u Slunju nazočilo više od pedeset tisuća ljudi.

Ovakav pristup uz netočnosti i izostanak profesionalnoga odnosa u procesu stvaranja i emitiranja informacije, nužno implicira tešku neobjektivnost i antagonizam prema nositeljima događaja u Slunju, pri čemu podsjećamo da je jedan od suorganizatora koncerta i proslave bilo i Ministarstvo branitelja.

  1. U istom prilogu naglašeno je da ipak nije sve prošlo bez izgredate kako je bilo isticanja neprimjerenih simbola.Pitamo vas kao profesionalne novinare i kreatore javne medijske kulture u Hrvatskoj, s posebnom nacionalnom odgovornošću, jer ste nacionalni javni medijski servis – koji su to neprimjereni simboli, tko ih je, kada i na temelju kojih zakonskih propisa proglasio neprimjerenim? Navedena su tri izgreda – nužno je i potrebno opisati sva tri izgreda jer se inače stječe dojam kako su sva tri vezana uz isticanje neimenovanih simbola.

Obaveza je informativnoga programa HRT-a gledateljima hrvatskog javnog medijskog servisa prezentirati točne, ne-afektirane i ne-ostrašćene informacije.

Očekujemo od vas vrlo precizno očitovanje kao i u prva dva navedena slučaja, jer je očito riječ o ozbiljnim pogreškama potpuno neprimjerenim javnom medijskom servisu s takvim nacionalnim značajem i s dubokim obilježjima tendencioznog ideološkog odnosa i svrstanosti prema relevantnim nacionalnim događajima, osobama i institucijama.

HRVATSKI RADIO:

U radijskoj emisiji na prvom programu Hrvatskog radija „dogodilo se na današnji dan“, emitiranoj 4. kolovoza 2017. godine koju uređuju Ivan Kojondžić, Branko Starc, Tihomir Ponoš i Dario Spelić, u prilogu posvećenom obljetnici vojnoredarstvene operacije Oluja navedeno je:

„U tjednima i mjesecima nakon Oluje dio pripadnika hrvatske vojske i policije na oslobođenom području ubio je nekoliko stotina srpskih civila, a na oslobođenom teritoriju zapaljeno je na tisuće kuća i drugih objekata“.

U oba slučaja navođenja konkretnih zločina nakon Oluje ne navode se izvori.

Informacije su potpuno neprecizne i podložne svakojakome tumačenju i interpretaciji – nekoliko stotina? Tako se odgovoran medij, urednik i novinar ne odnosi kada nabraja ljudske žrtve, pogotovo ne kada postoje relevantne informacije o egzaktnome broju.

Ovakva, potpuno subjektivna i neutemeljena interpretacija Hrvatskoj može nanijeti i već jest nanijela velike međunarodne štete.

Informacije koje su istaknute ukazuju na srpske izvore, koji su dokazano lažni.

U sklopu oslobađajuće presude generalima Gotovini i Markaču Raspravno vijeće međunarodnog suda u den Haagu zaključilo je kako su 44 srpska civila ubijena od strane pripadnika hrvatskih oružanih snaga. Dužni ste ispravak netočnog navoda i javnu ispriku.

Isto se odnosi na broj zapaljenih kuća i objekata.

Ovakav vid informiranja s ovakvim sadržajem je teško odstupanje od elementarnih standarda informiranja, novinarske odgovornosti i profesionalizma.

To je ravno sudjelovanju u kleveti Hrvatske vojske, svoga naroda i države i podrazumijeva hitnu istragu i sankcije zbog svega navedenoga prema urednicima i potpisnicima ovakvoga sramnoga informiranja.

Molimo vas stoga da nas izvjestite što ste po istom poduzeli?

Jeste li kao odgovorna javna informativna institucija zatražili očitovanje svih spomenutih i odgovornih urednika?

Što ste poduzeli radi toga i što namjeravate poduzeti da se takve profesionalne pogreške više ne događaju?

Kakve će profesionalne sankcije snositi spomenuti urednici radi navedenih propusta?

_________

Uredništvo portala Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Istaknuto

Srami se haški sude, svake suze s našeg lica

Objavljeno

na

Objavio

Pogni glavu haški sude
i sram nek te bude,
zločincima slobodu daješ
a ubijaš časne ljude!

Srami se haški sude,
svake suze s našeg lica,
umjesto da sudiš pravo
postao si ubojica!

Ubio si samo tijelo
al duša se ubit ne da,
što se nekad pravdom zvalo
to je sada jad i bijeda!

Pravda je na koljenima,
ako to se pravda zove
al istinu ti ne možeš
nikad bacit u okove.

Istina ne umire
nit će poražena biti,
ne može se ona sakrit
nit se može zatvoriti!

Istina je sad u nama,
nikad neće umrijet slika,
ubili ste generala
a oživjeli besmrtnika!!!

Velimir Raspudić / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

Tko je Božo Kožul – zapovjednik “Tigrova”?

Objavljeno

na

Objavio

Prva gardijska brigada Hrvatske vojske “Tigrovi” obilježila je 27. obljetnicu svog ustroja prigodnom svečanosti u vojarni “Croatia” na kojoj je istaknuto da su pripadnici “Tigrova” dali veliki doprinos u Domovinskom ratu te da je obaveza društva čuvati uspomenu na tu borbenu postrojbu u kojoj je tijekom rata poginulo 367 pripadnika, a njih šest još se vode kao nestali.

Na obilježavanju obljetnice prisustvovao je i posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik „Tigrova“.

Stožerni brigadir Božo Kožul u “Tigrove” je stupio 5. kolovoza 1990., a general Janko Bobetko imenovao ga je pukovnikom u 21. godini. S 27 godina postao je zapovjednik 1. gardijske brigade, a 2001. godine je umirovljen.

Kožul je svojevremeno govorio kako branitelji u vrijeme naoružanja nisu imali gotovo ništa, tek ono što su naslijedili u Rakitju. “Nije bilo vremena zapovijedati, nešto planirati, sve je bilo stvar dogovora”, rekao je te istaknuo kako su ratovali neiskusni i neškolovani momci protiv oficira JNA.

“1991. godine je važna jer smo bili neslomljivi, dečki su imali veliki duh i domoljublje, vladalo je zajedništvo. Bez 1991. godine, ne bi bilo ni Oluje. Tada je odnos snaga bio 5:1 u korist neprijateljske vojske, dok je za vrijeme Oluje bilo obrnuto”, ocijenio je Kožul.

Božo Kožul umirovljeni je stožerni brigadir, rodom iz Širokog Brijega. Tijekom ratnih godina zapovijedao je 2. i 3. bojnom do samoga kraja, da bi 1995. preuzeo dužnost načelnika Odsjeka za operativno-nastavne poslove sve do 1997. godine, piše Narod.hr

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari