Pratite nas

BiH

Treći entitet – polazište svake hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini

Objavljeno

na

[dropcap]N[/dropcap]epravomoćna presuda Haaškog suda hercegbosanskoj „šestorki“ jedinstvena je prilika za pokretanje rasprave o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ne ulazeći u pravnu dimenziju presude, ona svakako predstavlja još jedan u nizu teških udaraca zadanih najmalobrojnijem od tri konstitutivna elementa u BiH. Postavlja se pitanje: kakva je budućnost Hrvata u toj državi, tj. imaju li oni uopće budućnost u njoj? Odgovor na to pitanje je jednostavan: imaju, ali samo budu li u stanju upravljati svojom vlastitom sudbinom. To, bez imalo sumnje, mogu ostvariti i unutar granica BiH, pod uvjetom da se napokon i u političkoj praksi, a ne kao do sad, samo u teoriji, počne poštivati suština onoga što je bosanskohercegovačkim Hrvatima obećavano Washingtonskim i Daytonskim sporazumima – da će biti ravnopravan i konstitutivan politički subjekt unutar multinacionalne BiH.

janko-600x369Svakome tko je proučio Ustav BiH vjerojatno je upalo u oči da se u preambuli spominju tri konstitutivna naroda – Bošnjaci, Hrvati i Srbi – ali da se već u prvom članku precizira kako se država sastoji od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. To znači da Srbi imaju svoj vlastiti entitet, dok preostala dva naroda dijele drugi. Iako konsocijacijski model garantira jednaku zastupljenost svih triju konstitutivnih naroda u tijelima političke vlasti, postoje načini da se ovo pravilo izigra. Najpoznatiji takav slučaj svakako je izbor hrvatskog predstavnika Željka Komšića u Predsjedništvo BiH iz jeseni 2006. godine. Naime, većina Hrvata tada je birala Ivu Miru Jovića iz HDZ-a BiH, ali je pobjedu odnio kandidat SDP-a BiH Komšić, i to glasovima Bošnjaka. Tako su Hrvati ostali bez svog predstavnika u državnom poglavarstvu BiH, a Bošnjaci dobili dvojicu.

Postoji samo jedan način da se ovakve nepravilnosti iskorijene, a to je uspostava trećeg – hrvatskog entiteta. Ovakvo bi rješenje apsolutno bilo u skladu s konsocijacijskim modelom vladavine, dapače, dodatno bi ga osnažilo. Bosni i Hercegovini, kao multinacionalnoj državi, nije potreban „građanskiji“ pristup, kako se to često može čuti iz redova bošnjačke SDA, nego devolucija po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo u kojem London postupno prepušta sve više ingerencija Belfastu, Cardiffu i Edinburghu. Razlog tome je empirijsko saznanje da multinacionalna država, za razliku od nacionalne države, ne može funkcionirati po građanskom principu sažetom u poznatoj krilatici „jedan čovjek, jedan glas“. Francuska sociologinja Dominique Schnapper upozorava da i najgrađanskija od svih država nikada ne može u potpunosti biti kulturno neutralna, što znači da i tako koncipirana država neminovno ima svoju dominantnu etniju (Anthony D. Smith bi ju nazvao „etničkom jezgrom“) koja zadaje ton čitavom društvu. U slučaju građanskog uređenja BiH tu bi ulogu bez imalo sumnje igrali Bošnjaci sa svojom relativnom većinom, što je, dakako, potpuno neprihvatljivo za Hrvate i Srbe.

Upravo iz tog razloga, BiH bi trebalo reorganizirati u multinacionalnu federaciju s tri entiteta u kojoj više ne bi bilo moguće preglasavanje i nadglasavanje bilo koja od tri konstitutivna naroda. Dapače, konstitutivne narode bi se moglo uzdignuti u rang nacija (one su to de facto već i sada) s pripadajućim nacionalnim simbolima. Englezi, Škoti, Velšani i Sjeverni Irci unutar Ujedinjenog Kraljevstva nose titulu Home Nations, dok su njihove teritorijalne jedinice nazvane Home Countries. Nema nikakvog razloga da isti status ne bude dodijeljen i trima bosanskohercegovačkim nacijama. Možda bi se čak moglo razmisliti i o ideji da BiH jedinstveno nastupa na Olimpijskim igrama, dok bi entiteti zasebno nastupali na nogometnim natjecanjima, ponovo po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo.

Sve ovo u europskom kontekstu ne bi predstavljalo ništa čudno ni posebno neobično jer se države s nekoliko konstitutivnih nacija, naroda ili jezičnih skupina već dulje vrijeme kreću u smjeru decentralizacije, pa možemo govoriti o jasnom političkom trendu. Imajući u vidu noviju povijest ex-jugoslavenskog prostora, pa i određene haaške presude, ne bi bilo na odmet da se Hrvatska i Srbija postave kao garanti teritorijalne cjelovitosti i suverenosti takve, reformirane BiH. Jedinstveni stav hrvatske političke scene prema uspostavi trećeg – hrvatskog entiteta kao najboljeg mogućeg scenarija za stabilnu i prosperitetnu BiH, također ne bi trebalo biti teško dosegnuti s obzirom na to da takvo rješenje otvoreno zastupa HDZ, a 2011. godine ju je kao moguću opciju prihvatila i Vesna Pusić iz HNS-a. Pitanje Hrvata u BiH tako bi moglo postati jedna od onih izuzetno rijetkih tema u kojima su nacionalni interesi oslobođeni međusobnih svjetonazorskih trzavica i nesuglasica.

Janko Bekić l Institutu za razvoj i međunarodne odnose

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Za čak 11.800 pripadnika Oružanih snaga BiH uskoro se vraća stari iznos mirovine

Objavljeno

na

Objavio

Tri zakona o braniteljima i njihovim obiteljima uskoro bi trebala stupiti na snagu, piše Večernji list BiH. Naime, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara potpisao je početkom ovoga tjedna ukaz o proglašenju zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata.

Povoljnije umirovljenje

Iako su sva tri zakona za branitelje i njihove obitelji jednako važna, bitno je naglasiti kako zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju rješava pitanje diskriminacije prema određenom broju branitelja. Dakle, riječ je o 11.800 pripadnika Oružanih snaga koji su otišli u mirovinu po jednoj odluci. Nakon toga im je, pa čak i do 50 posto, bila smanjena mirovina.

– Ovim zakonom u iduće tri godine im u potpunosti vraćamo njihovo stečeno pravo na isplatni koeficijent 1,485. Ovim usvojenim zakonom u Parlamentu je ispravljena diskriminacija prema tim ljudima – kazao je nedavno ministar za pitanja branitelja FBiH Salko Bukvarević.

Registar branitelja

Najviše bure izazvao je Zakon o pravima branitelja i njihovih obitelji s obzirom na to da on predviđa izradu registra branitelja koji je trebao biti javno objavljen. Međutim, zahvaljujući amandmanima zastupnika HDZ-a BiH, odredba koja se odnosila na objavu registra brisana je iz zakona. Tako sada u zakonu stoji kako će se registar branitelja izraditi, ali ne i da će biti objavljen. Do eventualne objave tog registra može doći ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donese poseban zakon koji treba uskladiti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka u BiH jer je Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH na te odredbe dala negativno mišljenje s detaljnim obrazloženjem. Stupanjem na snagu Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji bit će provedena presuda Ustavnog suda FBiH od 7. studenoga 2012. godine kojom je utvrđeno kako članak ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovi ratnog priznanja ili odličja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH. (večernji.ba)

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Vijeće ministara jednoglasno usvojilo proračun. On iznosi 950 milijuna KM

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće ministara BiH je na današnjoj sjednici jednoglasno usvojilo dokument Okvirnog proračuna Bosne i Hercegovine za razdoblje 2018.-2020. godine.

”Poslije toga smo jednoglasno usvojili ažurirani Program javnih investicija BiH za razdoblje 2018.-2020. godina”, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić na press-konferenciji nakon sjednice.

Po njegovim riječima, i jedan i drugi dokument su bili ključna baza, ključna smjernica, ključna podloga za usvajanje ”današnjeg najvažnijeg dokumenta“ koji je Vijeće ministara BiH usvojilo jednoglasno, a to je proračun institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu.

”Proračun je usvojen jednoglasno. On iznosi 950 milijuna KM”, kazao je predsjedavajući Zvizdić.

Vijeće ministara BiH je danas utvrdilo i Prijedlog zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu i on ide u dalju parlamentarnu proceduru.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari