Pratite nas

TRI BOŽIĆA NA ISTI DAN

Objavljeno

na

Premda je Uskrs najvažniji kršćanski blagdan, Božić, dan kada se spominjemo Isusova rođenja, kulturološki gledano, najvažniji je dan zapadne civilizacije, oko kojeg su nataloženi najbogatiji i najzanimljiviji običaji.

Božić se danas javlja kao trostruki fenomen. U iste dane supostoje i djelomično se preklapaju tri doživljaja istog blagdana – komercijalni, tradicijski i vjernički.

Komercijalni, laički Božić, koji se u nas javlja u posljednjih dvadeset godina, čista je ekonomska kategorija. Običaj kupovanja darova, od znaka pažnje u povodu dragog blagdana, pervertirao je i prerastao u ozbiljan ekonomski faktor. Četvrtina osobne potrošnje u SAD-u ostvari se u božićno vrijeme. Taj laicizirani Božić, u kojem su se simboli i živopisne tradicije posve odvojili od početnog smisla i počeli živjeti samostalan život, ukratko Božić bez Krista, postao je blagdan i za nekršćane. Kupuju se darovi, zapljuskuju nas božićne akcije, božićne promocije, CD-ovi, nakit za bor, sa svih strana iskače Djed Božićnjak. Taj živopisan lik, u današnjem obliku stvoren u Americi u 19. stoljeću, deriviran je od Svetog Nikole, biskupa Mire iz 3. stoljeća, koji je bio poznat po darivanju djece. Na početku 20. stoljeća već je bio toliko popularan i privlačan da su ga i u ateističkome Sovjetskom Savezu očuvali prekrstivši, ili bolje rečeno, raskrstivši ga kao Djeda Mraza, kako se potom nazivao i u socijalističkoj Jugoslaviji. U tranziciji je nastala pretvorba Djeda Mraza u Djeda Božićnjaka, čija je ikonografija u međuvremenu dobila definitivni oblik kroz reklame Coca-Cole. Tako pojmljen Božić samo je jedna, istina najjača, od komercijalnih kulisa, uz Valentinovo, Halloween i sliče pseudokršćanske šoping-povode. Oko Božića se na ovoj razini stvara toliki pritisak da nas sad prosvjetljuju tekstovima poput „kako preživjeti Božić bez stresa“, koji bit Božića vide isključivo u velikom kulinarskom i darovnom naporu.

Tradicionalni Božić, koji se najčešće ističe kao „pravi“ nasuprot komercijalnom, čuva bližu vezu s kršćanskim korijenom, no često ga zamagljuje ističući kako je Božić prije svega blagdan okupljanja obitelji, bogata stola, zajedničkoga odlaska na ponoćku i sl. Premda se na prvi pogled čini da je to to, takav tradicionalni Božić, ako ostaje samo na pukoj ceremoniji obiteljskog okupljanja, nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i projekcija dubinskih potreba za toplinom, nježnošću, obitelji, unatoč svoj privlačnosti tih lijepih osjećaja s duhovnom biti Božića ima jednako veze koliko i trgovački centri.

Treći je, i iskonski, vjernički Božić kao spomen na dotad nezamislivu vijest – Bog više nije dalek, ne napušta stvoreni svijet, već silazi u njega, u povijest. Rađa se u drugoj božanskoj osobi, postaje čovjekom i donosi spasenje. Rođenje Božje u svojoj je biti skandalozna, nepojmljiva, uznemirujuća stvar. Onome koji ne vjeruje, kako kaže sveti Pavao, to je čista ludost, a vjerniku je jedini smisao i spas. Božić je spomen na čin koji prethodi Uskrsnuću, što onome koji povjeruje preobražava cjelokupan doživljaj svijeta, povijesti i vlastite sudbine.

Dok čestitamo jedni drugima Božić, bilo bi pošteno zapitati se o čemu govorimo. Koji Božić slavimo? Okolnosti događaja kao što su skromna štalica, pastiri, kraljevi te kasnije tradicije – jaslice, okićen bor, Sveti Nikola, obiteljski ručak, Djed Božićnjak i sl. samo su sporedna oprema goleme vijesti o rođenju Bogočovjeka.

Imamo li snage zaoštriti Božić do kraja i upitati se vjerujemo li doista ili ga konzumiramo kao tradicijsku ljušturu nečega što smo nadvladali? Ostajemo li na razini lijepih običaja, koje je komercijalni pogon odavna nanjušio i dodatno ih napumpao ili istinski proživljavamo spomen na događaj od presudnog značenja i za naše živote?

Svakome valja čestitati njegov Božić. Šopingholičaru treba poželjeti dobru kupnju i zabavu. Tradicionalistu, kojem je bit Božića u okupljanju obitelji, dobru društvenu poveznicu. Onome koji vjeruje, pak, treba čestitati na božanskoj ljubavi.

NinoRaspudić

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Željko Glasnović: Mi smo u polusocijalizmu – ‘Croslaviji’

Objavljeno

na

Objavio

Vrijeme je za odmak od gudura Balkana, vrijeme je za stvaranje funkcionalne države.

Umjesto Singapura jugoistočne Europe, pretvorena je u državu nalik propalog društvenog eksperimenta zvanu SFRJ.
Državu vode isti ljudi s istim mentalnim sklopom.

Tranzicija društva od socijalizma ka modernom društvu zaustavljena je zbog rata, a nakon rata je provedena djelomična tranzicija dijela državne uprave.
Mirovinski, zdravstveni i školski sustav je ostao u socijalističkim okvirima (“besplatnog”).

Sloboda tržišta rada zbog državnih namještenika u tim segmentima su ostale u socijalističkim okvirima političke uvjetovanosti (poslušnosti).

Demokracije i slobodnog društva ne može biti. Mi smo u polusocijalizmu – Croslaviji, napisao je Željko Glasnović.

Bog i Hrvati/ce

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Došašće – Dan otvorenih vrata u Uredu predsjednice

Objavljeno

na

Objavio

Na Danu otvorenih vrata, koji je u Uredu predsjednice održan u prigodi došašća, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović družila se s građanima, učenicima srednje Poljoprivredne škole iz Zagreba i Ekonomsko-birotehničke škole iz Splita te osnovnoškolcima iz zagrebačkih škola Remete i Horvati, s kojima je prigodno izrađivala božićne kolačiće.

Predsjednica je istaknula kako je došašće vrijeme u kojemu, više nego u drugim dijelovima godine, imamo potrebu otvoriti svoja vrata i svoja srca bližnjima, okupljajući se u zajedništvu iščekivanja Božića te je svima zaželjela sretan Božić i novu 2018. godinu.

“Upravo zbog duha toga blagdana Kristova rođenja, ne smijemo zaboraviti one koji su sami, zaboravljeni i potrebiti, kojima treba naša pomoć i skrb. Vrijeme došašća nadahnjuje nas na donacije i humanitarne akcije. Željela bih da nas taj duh prati i potiče na dobročinstvo i volontiranje tijekom cijele godine”, kazala je Predsjednica.

“Gledajući vas mlade ovdje danas, dopustite mi izraziti želju za godine koje su pred nama, a to je da se svi zajedno, i učenici i profesori, i studenti i roditelji, uključimo u reformu obrazovanja, kako bismo zajedno stvarali društvo znanja i tako pridonijeli intenzivnijem uključivanju Hrvatske u suvremene europske i svjetske tokove razvoja. Premda slika našeg društva ponekad izgleda drukčije, vjerujem kako svi zajedno možemo osnažiti vrednovanje uspjeha svakog pojedinca, ojačati promicanje velikih potencijala naših učenika, studenata, njihovih profesora kao i znanstvenika, sportaša, umjetnika i svih ostalih”, naglasila je Predsjednica.

Dodala je i kako se Ured predsjednice ove godine uključio u program zagrebačkog Adventa, a posebno je veseli što su i ostali gradovi pokrenuli vlastite adventske programe.

“Prilikom boravka u Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji ovoga tjedna, osvjedočila sam se koliko su takvi programi građanima važni kao mjesta okupljanja i susreta u zajedništvu, druženju i veselju. U organizaciji takvih manifestacija i gradovi na moru su aktivniji nego prijašnjih godina. To je dobar primjer kako se, kao turistička zemlja, ne smijemo oslanjati samo na dva ljetna mjeseca jer je turizam industrija koja živi cijelu godinu”.

Predsjednica je pozvala sve da posjete Vilu Prekrižje, koja je u blagdansko vrijeme otvorena za građane, i da se podsjete starih hrvatskih običaja ukrašavanja blagdanskoga stola i božićnih jelki te dožive čarobni duh Došašća kao vremena radosnog zajedništva.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari