Pratite nas

BiH

Tri đurđica

Objavljeno

na

Listajući novine, slušajući radio i gledajući televiziju, površan bi promatrač mogao zaključiti da politiku u Hrvatskoj čine samo posli koji vode ili u Remetinec ili u Bruselj. – Što je Benjaminu? – pomislit će tkogod. – Najeo se ludih gljiva, pa sada, ničim neobuzdan, spreže simbole koji jedan drugomu ogorčeno okreću leđa – s jedne strane  Remetinec,  naš mrak i naš sram, i s druge strane Bruselj, naš ponos i u mraku lampaš naš?!

Tko tako misli, neka misli. Ali vara se. Podrobnija bi raščlamba dokazala da simbolički Remetinec i simbolički Bruselj jedan drugoga i te kako uključuju. Ali druge su mi stvari ovaj put na umu. Stoga samo čitatelju skrećem pozornost na Jean-Claudea Junckera. Taj se Luksemburžanin nudi za predsjednika Europskog povjerenstva, te po cijeloj Uniji – onako:urdemokratisch – snubi izbornike da mu daju glas. Vidim, busa se u Abendblattu u svoja prohrvatska prsa. Nije mu, veli,  žao što je pred izbore god. 2007. podupro Ivu Sanadera. Hm, da… Kako to protumačiti? Kako tko hoće. Ali napominjem da meni Juncker nije ni argument strahopoštovanja ni argument prijezira. Njegov je spomen ovdje, tako mi najnovije bruseljske direktive, samo znak duboka razumijevanja.

Ali vratit mi se površnu promatraču. On se, siromah, samo lopta mislima koje mu dobacuje legija tumača svijeta u nepodnošljivo unificiranim javnim općilima. A što kroz tu prizmu vidi njegovo oko u hrvatskoj politici? Vidi samo povijesni komunistički skok unatrag. Marksisti su se, reći će on, prometnuli u maksiste. – Ej, stani malo! – prigovara čitatelj. Ali nema razloga da stanem. Površnu se promatraču nije omaknula pogrješka. Marksisti, naravno, slijede Marxa, naime Karla, a maksisti Maxa, naime Stirnera. Dobro, pitate se, a što s time imaju naši današnji „vođe i učitelji“? Eh, što! Oni su, istina, Titovi gojenci. Svršili su „Kumrovečku školu“, ali nikad nisu bili knjiška sljedba. Oni su, dapače, iskonski alergični na slova. Moguće je da su se Marxov Kapitali Stirnerov Jedini i njegovo vlasništvo ipak očešali o njihove duše, ali samo naslovom. To međutim nije nedostatak. Oni prirodno, da ne velim intuitivno, „kuže“ svijet grabeža. I svaki bi od njih, da mu je dati na raspolaganje valjana pisara, o toj problematici bez ikakve sumnje izdiktirao ista takva ako ne i dublja znanja.

Tako stvari vidi površan promatrač. Ni ja ne zatvaram oči pred mučnim poslima što ih obavljaju državno odvjetništvo, policija i sudovi. Ali ali vidim da javna općila – hotice ili nehotice – tim blatom zastiru lijepe stvari kojima bismo se mogli ponositi. Eto, ovih su dana Milan Bandić, Zoran Milanović i Ivo Josipović bili zapodjenuli javnu raspravu o istini. Veličanstveno! Kao da su htjeli cijelu državu pretvoriti u filozofski seminar! A gdje toga ima?! Gdje u Europskoj uniji, gdje izvan Europske unije državni poglavar i predsjednik Vlade na poticaj gradonačelnika glavnoga grada javno raspravljaju o – istini?! Ali ništa od filozofskoga seminara. Nitko se naime od utjecajnih javnika nije upitao: Višega života otkud slutnja ta? Nitko, čak ni Žarko Puhovski.

Sva su javna priopćivala samo izvijestila da je Bandić, zbog klevete, tužio Milanovića i „pola Zagreba“; da je Milanović ponovio „klevetu“ i javno se upitao otkud Bandiću novac za tolike sudske pristojbe te da je novinaru koji ga je oslovio predsjednikom obrisao nos rekavši da on nije niti će biti predsjednik [valjda Republike], jer on, Milanović, mora govoriti istinu, a Predsjednik ne mora; da se Josipović, tako povučen za jezik, odmah očitovao zagovornikom „etike, po kojoj svaka javna osoba, a i privatna, mora govoriti istinu“.

– Jest, ali to je… – Ne, ne, suzdržite se! Svi znamo što je to. Znamo i da su ti ljudi  ideološkim podrijetlom ateisti. Ali tko iz Zagreba tegli tako debelu svijeću u Mariju Bistricu kao hodočasnik Bandić? Gdje se ženik, ako nije vjernik, vjenčava u Crkvi kao Milanović? Zar ste čuli da je koji drugi agnostik poput Josipovića  „kršćanin u duši“? Nitko i nigdje. To su predizborni proplamsajivišega života, jedinstveni u svijetu! I vječna je šteta  što se nitko od nas, pa ni Božo Skoko, nije sjetio „brendirati“ ta tri lika u Matoševoj godini kao naša tri – đurđica.

 

 

 

Benjamin Tolić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Migrante se neće moći prebacivati bez suglasnosti lokalnih vlasti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član BiH Predsjedništva Dragan Čović susreo se u četvrtak s premijerima i ministrima unutarnjih poslova županija s hrvatskom većinom u Federaciji BiH te je tom prigodom zaključeno kako se migrante više neće moći prebacivati i smještati bez suglasnosti županijskih i lokalnih vlasti, nakon što je prošloga tjedna eskalirala politička kriza s migrantima nakon njihovog izmještanja iz Sarajeva u Mostar.

“Svaki nezakoniti postupak, bez obzira tko ga dogovarao, ne može biti važeći bez suglasnost županijskih i gradskih vlasti”, navodi se u priopćenju dostavljenom iz Čovićeva ureda.

Također se navodi da je problem ilegalnih imigranata potrebno riješiti na razini države Bosne i Hercegovine uz “koordinaciju svih državnih, entitetskih, županijskih i lokalnih tijela vlasti”.

Na sastanku je dogovoreno da županijska policijska tijela koordinirano i zajednički djeluju sukladno zakonima i ustavu, kako bi se ukupnim postupanjem s migrantima upravljalo na najbolji mogući način.

“Sigurnosna situacija na području svake županije je isključivo županijska nadležnost sukladno važećim zakonima, uz maksimalno uvažavanje propisa i zakona o ljudskim pravima”, navedeno je na sastanku hrvatskog člana Predsjedništva BiH s premijerima i ministrima unutarnjih poslova županija s hrvatskom većinom.

Prošloga tjedna ministarstvo sigurnosti BiH je premjestilo migrante iz kampa u središtu Sarajeva u Izbjeglički centar kod Mostara, što je naišlo na otpor lokalnih, Hercegovačko-neretvanskih vlasti (HNŽ) koje su uputile policiju i spriječile ulazak na područje ove županije.

Nakon niza nervoznih reakcija državnog ministra sigurnosti Dragana Mektića i optužbi da se radi o državnom udaru vlasti HNŽ-a, oni su ipak propušteni u Izbjeglički kamp Salakovac kod Mostara.

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda tada je ustvrdio da državna vlada nije odobrila prebacivanje migranata.

(Hina)

Migranti ulaze u privatne posjede, građani traže zaštitu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Komšić definitivno kandidat za hrvatskog člana državnog predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Stranka Demokratska fronta (DF) u četvrtak je Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine (SIP) predala prijavu za sudjelovanje na općim izborima zakazanim za 7. listopada, a prijava uključuje i kandidaturu Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Članovi vodstva DF-a potvrdili su novinarima u Sarajevu kako je Komšić definitivno kandidat za novi mandat u bosanskohercegovačkom državnom vrhu, gdje je ranije u dva uzastopna izborna ciklusa 2010. i 2014. godine pobijedio kandidate za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koje je isticao HDZ BiH.

Očekuje se kako će ove godine HDZ BiH kao svog kanddata za državni vrh ponovo istaknuti svog lidera Dragana Čovića, koji trenutačno obnaša tu dužnost pa će sraz između njega i Komšića uvelike obilježiti listopadske izbore.

“Kandidatura je odluka predsjedništva DF-a”, kazao je potpredsjednik stranke Dženan Đonlagić odbijajući kritike koje su ranije dolazile iz drugih stranaka ljevice kako je Komšić ishitreno istaknuo svoju kandidaturu bez konzultacije s potencijalnim koalicijskim partnerima.

Đonlagić je potvrdio kako u DF-u i dalje žele surađivati sa strankama ljevice, prije svega sa Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP BiH), no sumnjičavi su glede spremnosti drugih da se ta suradnja doista realizira.

Podsjetio je kako su Komšić i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić još u travnju potpisali načelni sporazum o izbornoj suradnji, no od tada se ništa konkretno nije dogodilo kako bi se taj sporazum operacionalizirao.

SDP BiH će na prestojećim izborima istaknuti svog kandidata za člana Predsjedništva BiH, a to će vjerojatno biti osoba bošnjačke nacionalnosti.

U četvrtak je u temeljnim organizacijama te stranke započela neka vrsta referenduma među članovima koji trebaju odrediti tko će biti taj kandidat, a najveći izgledi daju se Denisu Bećireviću, zastupniku u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Izađu li najveće stranke ljevice s dva kandidata za Predsjedništvo BiH, Komšić bi se u listopadu suočio s podijeljenim biračkim tijelom koje mu je ranije osiguralo pobjedu pa bi njegov izgledi za novi mandat bili znatno lošiji nego prije četiri odnosno osam godina.

(Hina)

Izetbegović, Komšić i Mesić u misiji getoiziranja Hrvata u BiH

 

VIDEO Kardinal Puljić: “Ne znam da je Željko Komšić Hrvat…”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found