Pratite nas

Iz Svijeta

Tri godine poslije otvaranja njemačkih granica, Europu potkapa migrantska kriza

Objavljeno

na

Prije tri godine Angeli Merkel su pljeskali i uspoređivali je s Majkom Terezom jer je 4. rujna 2015. otvorila njemačke granice za desetke tisuća izbjeglica koji su preko Balkana došli s Bliskog istoka.
Danas su na naslovnicama novina slike “ekstremnih” desničara koji “love” strance na ulicama Chemnitza “pozdravljajući nacističkim pozdravom”.

Taj nevjerojatan kontrast svjedoči o tektonskom poremećaju koji je izbjeglička kriza prouzročila ne samo u Njemačkoj, nego i u čitavoj Europi. U Europsku uniju je od 2015. ušlo više od tri milijuna izbjeglica.

Od svih kriza koje je doživjela Europa, od eura do Ukrajine, ova je najteža i još nije riješena, ocijenio je bugarski politolog Ivan Krastev, u nedavnom razgovoru za dnevnik Die Welt.

Ta kriza “potiče golem sukob istočne i zapadne Europe i Europa doživljava konzervativni zaokret” s posvudašnjim zatvaranjem u nacionalne granice u ozračju demografske panike, rekao je.

Velika Britanija sprema se otići iz EU-a nakon referenduma o brexitu koji je bio snažno obilježen migrantskim pitanjem, Italija je izabrala populističku vladu, protumigrantski pokreti dobivaju vjetar u leđa u svim zemljama a Angela Merkel se čini jako oslabljena.

I američki predsjednik Donald Trump potpaljuje vatru. “Europa je načinila veliku pogrešku kada je pustila milijune ljudi koji su snažno i nasilno promijenili njezinu kulturu!”, napisao je u lipnju na Twitteru, optuživši ponajprije Njemačku.

Migrantsko pitanje je “pretvorilo Merkel u strašilo za dio Nijemaca i gotovo ju je stajalo dužnosti”, komentirao je dnevnik Sueddeutsche Zeitung.

Kancelarka i dalje ističe da iz humanitarnih razloga ne žali zbog svoje odluke od 4. rujna 2015. jer je velik broj ljudi bježao od rata u Siriji.
“Uspjet ćemo”, poručila je tada Nijemcima. Od te se rečenice u međuvremenu distancirala.

Kao i mnoge druge zemlje, i kancelarka je kasnije jasno pooštrila svoju migrantsku politiku. Nakon dolaska jednog milijuna tražitelja azila u najveće europsko gospodarstvo 2015. i 2016., taj bi broj ove godine mogao biti manji od 200.000.

Isti se trend primjećuje u čitavoj Uniji, gdje je lani ukupan broj pao na nekih 650.000. Integracija tražitelja azila putem zapošljavanja pokazuje se uspješnom ponajprije u Njemačkoj, zahvaljujući rastu gospodarstva.

No dio javnosti optužuje tražitelje azila da su odgovorni za porast nesigurnosti. Nakon nedavnog ubojstva 35-godišnjeg Nijemca u Chemnitzu za koje pravosuđe sumnjiči iračkog tražitelja azila, krajnja desnica izlazi na ulicu prosvjedujući protiv stranaca.

“Imigracijsko pitanje je i dalje najveći izazov za Europu”, ocijenio je Stefen Lehne, profesor koji radi u europskoj zakladi Carnegie.
“Sve veći broj tradicionalnih vlada hrani se protumigrantskim osjećajima”, rekao je. Taj bi se trend mogao odraziti na rezultate europskih izbora sljedeće godine.

I britanski povjesničar Niall Ferguson izražava zabrinutost. Umjesto da potiče jedinstvo, migrantska kriza u Europi vodi k podjeli, jer svaka zemlja želi djelovati sama, ocijenio je u jednoj analizi.
“Sve više mislim da će budući povjesničari gledati na migrantsko pitanje kao na fatalan udarac Europskoj uniji a na brexit kao njegov prvi znak”.

Lehne se ne slaže s tim mišljenjem. Drži da bi trenutačna rasprava “mogla biti katalizator koji će donijeti pozitivne promjene”, omogućiti da se rasvijetli situacija i bolje pripremi budućnost.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin: Rušenje ruskog zrakoplova splet je tragičnih i nesretnih okolnosti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin je kazao da je rušenje ruskog vojnog zrakoplova u blizini Sirije rezultat niza tragičnih i nesretnih okolnosti.

Rusko ministarstvo obrane je potvrdilo da je zrakoplov srušila sirijska protuzračna obrana, ali da je za incident indirektno odgovoran Izrael, obrazloživši da su izraelski zrakoplovi koji su djelovali u blizini doveli ruski zrakoplov u opasnost.

Putin je svojim izjavama ublažio kritike Rusije na račun Izraela, iako je dodao da Rusija mora pomnije utvrditi što se desilo. U ovom se slučaju najvjerojatnije radi o nizu tragičnih, nesretnih okolnosti, jer izraelski zrakoplov nije oborio naš zrakoplov. No, svakako moramo najozbiljnije utvrditi što se dogodilo, kazao je Putin.

Na pitanje kako će Rusija odgovoriti na taj incident, tj. hoće li biti mjera odmazde, Putin je kazao da će se poduzeti mjere koje će još više jamčiti sigurnost ruskog vojnog osoblja i i objekata u Siriji. Bit će to mjere koje će svi zapaziti, kazao je Putin.

Izrael žali zbog rušenja ruskog zrakoplova, okrivljuje Asada i Iran

Izrael je izrazio žaljenje zbog pogibije petnaestero članova posade ruskog vojnog zrakoplova koji je greškom srušila sirijska protuzračna obrana ciljajući izraelske zrakoplove, ali krivnju prebacuje na sirijski režim i njegove saveznike.
Izraelska vojska je također u priopćenju zanijekala da su se njezini zrakoplovi, koji su tada bili u akciji u Siriji, poslužili ruskim zrakoplovom kao štitom kako bi izbjegli sirijsku vatru, kako tvrde ruski dužnosnici.

U priopćenju koje je prva javna reakcija Izraela na taj događaj koji se dogodio sinoć, izraelska vojska tvrdi da su njezini zrakoplovi napali sirijsku vojnu metu odakle se isporučivalo sustave za proizvodnju snajperskih puški šijitskom Hezbolahu u Libanonu iza kojeg stoji Iran. Izrael smatra da je Asadov režim, čija je vojska srušila ruski zrakoplov, u cijelosti odgovoran za taj incident, priopćila je izraelska vojska.

Umirovljeni francuski general Jean-Paul Palomeros, bivši zapovjednik glavnog stožera francuskog ratnog zrakoplovstva, kazao je za France Presse kako smatra da je za pad ruskog zrakoplova kriva pogreška u komunikaciji između dvoje saveznika i ne vjeruje da se izraelski zrakoplov “zakamuflirao” u njegov radarski signal kako je ranije objavila Moskva.

(Hina)

Rusija zaprijetila Izraelu osvetom zbog srušenog zrakoplova nad Sirijom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kolinda Grabar-Kitarović: Tri mora brišu granicu ‘stare i nove Europe’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u utorak u Bukureštu kako Inicijativa triju mora “danas šalje jasan signal da smo na pravom putu”, da su napori te političke platforme prepoznati te da bi se konačno mogle početi brisati razlike između stare i nove Europe.

Dok je inicijativa već prošle godine na summitu u Varšavi dobila potporu SAD-a čiji je predsjednik Donald Trump sudjelovao na tom sastanku na vrhu, a svoju je potporu ponovio i porukom poslanom u ponedjeljak u Bukureštu u kojoj je obećao daljnje snažno savezništvo Washingtona, ove godine zemlje inicijative željele su dobiti i potporu Unije i njezinih drugih članica, poglavito Njemačke čiji je ministar vanjskih poslova Heiko Maas sudjelovao na skupu.

Na summitu je bio i predsjednik Europske komisije Jean Claude-Juncker koji je kazao da daje punu potporu Europske komisije Inicijativi i želi ohrabriti sudionike u stvaranju novih koridora, ne samo između sjevera i juga nego i istoka i zapada.

Juncker je slikovito kazao da je “uvijek mislio da Europa treba disati dvama plućnim krilima, istokom i zapadom”.

“Vaša nazočnost daje nam uvjerenje da su naši ciljevi shvaćeni i da je ogroman potencijal Incijative postao široko prepoznat”, kazala je hrvatska predsjednica u govoru na summitu, obraćajući se Junckeru, Maasu i američkom ministru energetike Ricku Perryju.

“Treći summit inicijative jasno pokazuje naš zajednički uspjeh”, naglasila je.

Ponovila je da je ključni cilj inicijative učiniti središnju Europu kralježnicom europske i transatlanske otpornosti.

“Treći summit pokazuje našu odlučnost da se stvori ekonomski integrirana EU i tako postane jači transpatlantski partner”, rekla je.

Hrvatsko-poljska zajednička neformalna platforma predstavljena je na summitu u Dubrovniku 2016., sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah, a bukureštanski skup fokusiran je na konkretne projekte.

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis u govoru  je pozvao na usvajanje kratkog popisa od 40 prioritetnih projekata, naglasivši da bi projekti trebali pridonijeti većoj koherentnosti i konvergenciji, te smanjiti “umjetne razlike” na kontinentu, između stare i nove Europe.

“Želim da na kraju sastanka na vrhu damo potporu listi projekata na polju energetike, prometa i digitalizacije”, rekao je rumunjski predsjednik.

O tome je govorila i hrvatska predsjednica, koja je u Bukurešt došla s 11 hrvatskih projekata.

“Projekti poput koridora za energetsku opskrbu, komunikacijska infrastruktura, kao i modernizacija naših ekonomija kroz širenje prometnih veza, omogućit će punu integraciju srednje Europe s ostatkom našeg kontinenta i izbrisati umjetne, ali još uvijek postojeće podjele između stare i nove, zapadne i istočne Europe te definitivno pridonijeti višoj razini napretka Europe kao cjeline”, rekla je.

“Predugo su podjele tolerirane i trudimo se to promijeniti”, istaknula je hrvatska predsjednica.

Dvanaest država smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, tri Baltičke (Estonija, Latvija i Litva), četiri članice Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), Hrvatska, Slovenija, Bugarska i  Rumunjska te Austrija, jedina od njih koja je članica bila i prije 2004., čine neformalnu platformu za suradnju na projektima od zajedničkog intreresa s ciljem podizanja razine energetske sigurnosti, čvršćeg prometnog i digitalnog povezivanja te razvoja tržišta i socijalne kohezije u širem smislu.

Govornici su se založili i za snažne transatlantske veze. “Snažno vjerujemo da u izazovnom ukupnom kontekstu trebamo da EU i SAD  ostanu što je moguće bliže na političkom, ekonomskom i sigurnosnom planu”, istaknujo je Iohannis. “Zajednički interes iznad je naših razlika”.

Hrvatska je predsjednica transatlantske veze istaknula i kao jedan od tri stupa inicijative, uz ekonomsku konvergenciju i koheziju.

Rumunjski je šef države podsjetio i da je jučer održan poslovni forum, prvi puta uz summit inicijative, i da je na njemu bilo preko 600 sudionika.

Uz predstavnike zemalja članica inicijative sudjelovali su i oni iz drugih zemalja EU-a, zemalja zapadnog Balkana, SAD-a, Moldove, Ukrajine, Gruzije te dužnosnici Europske komisije.

“Poslovni forum povezao je zemlje Inicijative triju mora, druge zemlje i financijske institucije” -Svjetsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj i Europsku investicijsku banku. “Mislim da se trebamo dogovoriti da forum bude redovit, da se održava jednom godišnje”, pozvao je Iohannis.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki parafrazirao je negdašnjeg američkog predsjednika Johna Kennedyja: “Ne trebamo gledati  što Europa može učiniti za nas, već vidjeti što mi možemo učiniti za Europu”.

“Upravo to je inicijativa triju mora”, kazao je, nazvavši je povijesnom inicijativom jer geografija iscrtana nakon Drugog svjetskog rata “nije sudbina već može biti mogućnost”.

Poljski predsjednik Andrzej Duda, koji je jučer sudjelovao na skupu, otputovao je u Washington kako bi se susreo s američkim predsjednikom  s kojim će, najavio je,  svakako razgovarati o Inicijativi triju mora.

(Hina)

Trump poslao poruku potpore sudionicima summita Inicijative tri mora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari