Pratite nas

Iz Svijeta

Tri godine poslije otvaranja njemačkih granica, Europu potkapa migrantska kriza

Objavljeno

na

Prije tri godine Angeli Merkel su pljeskali i uspoređivali je s Majkom Terezom jer je 4. rujna 2015. otvorila njemačke granice za desetke tisuća izbjeglica koji su preko Balkana došli s Bliskog istoka.
Danas su na naslovnicama novina slike “ekstremnih” desničara koji “love” strance na ulicama Chemnitza “pozdravljajući nacističkim pozdravom”.

Taj nevjerojatan kontrast svjedoči o tektonskom poremećaju koji je izbjeglička kriza prouzročila ne samo u Njemačkoj, nego i u čitavoj Europi. U Europsku uniju je od 2015. ušlo više od tri milijuna izbjeglica.

Od svih kriza koje je doživjela Europa, od eura do Ukrajine, ova je najteža i još nije riješena, ocijenio je bugarski politolog Ivan Krastev, u nedavnom razgovoru za dnevnik Die Welt.

Ta kriza “potiče golem sukob istočne i zapadne Europe i Europa doživljava konzervativni zaokret” s posvudašnjim zatvaranjem u nacionalne granice u ozračju demografske panike, rekao je.

Velika Britanija sprema se otići iz EU-a nakon referenduma o brexitu koji je bio snažno obilježen migrantskim pitanjem, Italija je izabrala populističku vladu, protumigrantski pokreti dobivaju vjetar u leđa u svim zemljama a Angela Merkel se čini jako oslabljena.

I američki predsjednik Donald Trump potpaljuje vatru. “Europa je načinila veliku pogrešku kada je pustila milijune ljudi koji su snažno i nasilno promijenili njezinu kulturu!”, napisao je u lipnju na Twitteru, optuživši ponajprije Njemačku.

Migrantsko pitanje je “pretvorilo Merkel u strašilo za dio Nijemaca i gotovo ju je stajalo dužnosti”, komentirao je dnevnik Sueddeutsche Zeitung.

Kancelarka i dalje ističe da iz humanitarnih razloga ne žali zbog svoje odluke od 4. rujna 2015. jer je velik broj ljudi bježao od rata u Siriji.
“Uspjet ćemo”, poručila je tada Nijemcima. Od te se rečenice u međuvremenu distancirala.

Kao i mnoge druge zemlje, i kancelarka je kasnije jasno pooštrila svoju migrantsku politiku. Nakon dolaska jednog milijuna tražitelja azila u najveće europsko gospodarstvo 2015. i 2016., taj bi broj ove godine mogao biti manji od 200.000.

Isti se trend primjećuje u čitavoj Uniji, gdje je lani ukupan broj pao na nekih 650.000. Integracija tražitelja azila putem zapošljavanja pokazuje se uspješnom ponajprije u Njemačkoj, zahvaljujući rastu gospodarstva.

No dio javnosti optužuje tražitelje azila da su odgovorni za porast nesigurnosti. Nakon nedavnog ubojstva 35-godišnjeg Nijemca u Chemnitzu za koje pravosuđe sumnjiči iračkog tražitelja azila, krajnja desnica izlazi na ulicu prosvjedujući protiv stranaca.

“Imigracijsko pitanje je i dalje najveći izazov za Europu”, ocijenio je Stefen Lehne, profesor koji radi u europskoj zakladi Carnegie.
“Sve veći broj tradicionalnih vlada hrani se protumigrantskim osjećajima”, rekao je. Taj bi se trend mogao odraziti na rezultate europskih izbora sljedeće godine.

I britanski povjesničar Niall Ferguson izražava zabrinutost. Umjesto da potiče jedinstvo, migrantska kriza u Europi vodi k podjeli, jer svaka zemlja želi djelovati sama, ocijenio je u jednoj analizi.
“Sve više mislim da će budući povjesničari gledati na migrantsko pitanje kao na fatalan udarac Europskoj uniji a na brexit kao njegov prvi znak”.

Lehne se ne slaže s tim mišljenjem. Drži da bi trenutačna rasprava “mogla biti katalizator koji će donijeti pozitivne promjene”, omogućiti da se rasvijetli situacija i bolje pripremi budućnost.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Europska pučka stranka (EPP) suspendirala mađarski Fidesz

Objavljeno

na

Objavio

Europska pučka stranka (EPP) u srijedu je iz svojih redova suspendirala stranku Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana.

Za suspenziju je glasovalo 190 a protiv je bilo 3 članova skupštine EPP-a.

Suspenzija podrazumijeva da Fidesz ne može sudjelovati na sastancima EPP-a, da nema pravo glasa i da nema pravo predlagati kandidate za bilo kakve dužnosti.

Orban je prihvatio izglasovano rješenje.

Ono uključuje odbor za procjenu koji će pratiti ispunjava li Fidesz uvjete koje postavio Manfred Weber, šef EPP-ova kluba u Europskom parlamentu, i deklaracija EPP-a s kongresa u Helsinkiju potkraj prošle godine.

Weber je Orbanu i Fideszu postavio uvjete da prestanu s kampanjom protiv Bruxellesa, ispričaju se EPP-u te riješiti problem protjerivanja Srednjoeuropskog sveučilišta iz Budimpešte.

(Hina)

 

Viktor Orban: Bez kršćanstva gubimo slobodnu Europu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Macron angažira vojsku kako bi rasteretio policiju na prosvjedima ‘žutih prsluka’

Objavljeno

na

Objavio

Francuski predsjednik Emmanuel Macron zapovijedio je raspoređivanje vojnih antiterorističkih postrojbi koje će štititi službene zgrade i druge položaje kako bi se policijske snage mogle usredotočiti na prosvjede “žutih prsluka”, objavila je vlada u srijedu.

Ta Macronova inicijativa omogućit će snagama reda da se usredotoče na kretanja prosvjednika i održavanje i uspostavu reda, rekao je glasnogovornik vlade Benjamin Griveaux, četiri dana nakon što je nasilje na Elizejskim poljanama obilježilo 18. skup žutih prsluka u subotu.

“Imamo na raspolaganju vojne postrojbe Sentinelle”, izjavio je Griveaux.

Na top turističkim destinacijama poput Elizejskih poljana prosvjedi su zabranjeni, kao i u određenim četvrtima velikih gradova. Premijer Edouard Philippe je u ponedjeljak najavio niz mjera nakon nasilja prošle subote.

Vojnici u Francuskoj već štite sinagoge i džamije, položaje posebno izložene opasnosti od terorizma poput turističkih znamenitosti i kolodvora. Oni su gotovo neprestano nazočni u zračnim lukama i muzejima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari