Pratite nas

Iz Svijeta

Tri godine poslije otvaranja njemačkih granica, Europu potkapa migrantska kriza

Objavljeno

na

Prije tri godine Angeli Merkel su pljeskali i uspoređivali je s Majkom Terezom jer je 4. rujna 2015. otvorila njemačke granice za desetke tisuća izbjeglica koji su preko Balkana došli s Bliskog istoka.
Danas su na naslovnicama novina slike “ekstremnih” desničara koji “love” strance na ulicama Chemnitza “pozdravljajući nacističkim pozdravom”.

Taj nevjerojatan kontrast svjedoči o tektonskom poremećaju koji je izbjeglička kriza prouzročila ne samo u Njemačkoj, nego i u čitavoj Europi. U Europsku uniju je od 2015. ušlo više od tri milijuna izbjeglica.

Od svih kriza koje je doživjela Europa, od eura do Ukrajine, ova je najteža i još nije riješena, ocijenio je bugarski politolog Ivan Krastev, u nedavnom razgovoru za dnevnik Die Welt.

Ta kriza “potiče golem sukob istočne i zapadne Europe i Europa doživljava konzervativni zaokret” s posvudašnjim zatvaranjem u nacionalne granice u ozračju demografske panike, rekao je.

Velika Britanija sprema se otići iz EU-a nakon referenduma o brexitu koji je bio snažno obilježen migrantskim pitanjem, Italija je izabrala populističku vladu, protumigrantski pokreti dobivaju vjetar u leđa u svim zemljama a Angela Merkel se čini jako oslabljena.

I američki predsjednik Donald Trump potpaljuje vatru. “Europa je načinila veliku pogrešku kada je pustila milijune ljudi koji su snažno i nasilno promijenili njezinu kulturu!”, napisao je u lipnju na Twitteru, optuživši ponajprije Njemačku.

Migrantsko pitanje je “pretvorilo Merkel u strašilo za dio Nijemaca i gotovo ju je stajalo dužnosti”, komentirao je dnevnik Sueddeutsche Zeitung.

Kancelarka i dalje ističe da iz humanitarnih razloga ne žali zbog svoje odluke od 4. rujna 2015. jer je velik broj ljudi bježao od rata u Siriji.
“Uspjet ćemo”, poručila je tada Nijemcima. Od te se rečenice u međuvremenu distancirala.

Kao i mnoge druge zemlje, i kancelarka je kasnije jasno pooštrila svoju migrantsku politiku. Nakon dolaska jednog milijuna tražitelja azila u najveće europsko gospodarstvo 2015. i 2016., taj bi broj ove godine mogao biti manji od 200.000.

Isti se trend primjećuje u čitavoj Uniji, gdje je lani ukupan broj pao na nekih 650.000. Integracija tražitelja azila putem zapošljavanja pokazuje se uspješnom ponajprije u Njemačkoj, zahvaljujući rastu gospodarstva.

No dio javnosti optužuje tražitelje azila da su odgovorni za porast nesigurnosti. Nakon nedavnog ubojstva 35-godišnjeg Nijemca u Chemnitzu za koje pravosuđe sumnjiči iračkog tražitelja azila, krajnja desnica izlazi na ulicu prosvjedujući protiv stranaca.

“Imigracijsko pitanje je i dalje najveći izazov za Europu”, ocijenio je Stefen Lehne, profesor koji radi u europskoj zakladi Carnegie.
“Sve veći broj tradicionalnih vlada hrani se protumigrantskim osjećajima”, rekao je. Taj bi se trend mogao odraziti na rezultate europskih izbora sljedeće godine.

I britanski povjesničar Niall Ferguson izražava zabrinutost. Umjesto da potiče jedinstvo, migrantska kriza u Europi vodi k podjeli, jer svaka zemlja želi djelovati sama, ocijenio je u jednoj analizi.
“Sve više mislim da će budući povjesničari gledati na migrantsko pitanje kao na fatalan udarac Europskoj uniji a na brexit kao njegov prvi znak”.

Lehne se ne slaže s tim mišljenjem. Drži da bi trenutačna rasprava “mogla biti katalizator koji će donijeti pozitivne promjene”, omogućiti da se rasvijetli situacija i bolje pripremi budućnost.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Iranska Revolucionarna garda: Ako napadnete Iran, svijet će se pretvoriti u pakao

Objavljeno

na

Objavio

“Brod za brod, dron za dron, za sada, ali ako dođe do bilo kakvog napada na Iran, svijet će se pretvoriti u pakao”, zaprijetila je jučer iranska Revolucionarna garda nakon što je američko središnje zapovjedništvo otkrilo da se SAD priprema za vojnu operaciju “Guardian” da bi osigurao pomorske rute u Zaljevu i na Bliskom istoku općenito.

Situacija u Zaljevu bliža je ratu nego diplomatskom rješenju. Eskalacija je uslijedila nakon što je iranska Revolucionarna garda u petak zaplijenila britanski tanker Stena Impero zbog, kako tvrdi, nepoštovanja međunarodnog pomorskog zakona. Sva 23 člana posade tankera ostat će na brodu do kraja istrage.

Operacija “Guardian”

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt rekao je da bi zadnji incident u Hormuškom tjesnacu mogao biti znak da je Iran krenuo “opasnim putem”.

“Akcija u Zaljevu upućuje na zabrinjavajuće znakove po kojima Iran možda bira opasan put ilegalnog i destabilizirajućeg ponašanja nakon što je Gibraltar legalno zadržao naftu za Siriju”, upozorio je Hunt.

I Njemačka i Francuska zatražile su od Irana da “odmah oslobodi” britanski brod i posadu, ocijenivši iransku intervenciju “neopravdanom”.

Napetosti između Irana i Velike Britanije izbile su nakon što je britanski Gibraltar zaplijenio iranski naftni tanker Grace 1 zbog navodnog kršenja sankcija nametnutih Siriji.

Pripreme za operaciju “Guardian” počele su u Zaljevu pod izlikom akcija iranske Revolucionarne garde. Američki vršitelj dužnosti ministra obrane Richard Spencer naredio je premještanje dodatne američke vojne postrojbe, 500 vojnika, bombardere i protuzračnu obranu u Saudijsku Arabiju da “zaštiti interese SAD-a” na Bliskom istoku.

Sporno rušenje drona

SAD naglašava da svrha operacije nije nikakav rat, nego “promicanje stabilnosti u moru, osiguravanje sigurnog prolaza i smanjenje napetosti u međunarodnim vodama diljem Zaljeva, Hormuškog tjesnaca, tjesnaca Bab al-Mandab i Omanskog zaljeva”.

U sklopu operacije “Guardian” SAD je poslao svoj nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodni zračni prostoru iznad Hormuškog tjesnaca.

“Imamo izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru koji prati stanje u Hormuškom tjesnacu”, rekao je potpukovnik Earl Brown, glasnogovornik američkog središnjeg zapovjedništva, dodajući da su u stalnom kontaktu s američkim brodovima koji plove tim područjem kako bi ih osigurali.

S druge strane, Iran smatra da je slanje dodatnih američkih snaga u Zaljev priprema za moguću vojnu agresiju protiv Irana na koju će Teheran žestoko odgovoriti.

Odmjeravanje snaga SAD-a i Irana moglo bi biti kobno jer Bliski istok ne da leži na bačvi baruta, nego je na pravoj atomskoj bombi koju bi mogla zapaliti i najmanja iskra.

Iranska vojska i Revolucionarna garda stavljene su u potpunu pripravnost jer, kako tvrde u njihovu zapovjedništvu, ne žele ništa prepustiti slučaju.

U međuvremenu, Iran je objavio snimku koja demantira američkog predsjednika Trumpa koji je u petak kazao da je američki ratni brod srušio iranski dron.

Hassan Haidar Diab / Večernji list

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europska unija zabrinuta zbog iranske zapljene britanskog tankera

Objavljeno

na

Objavio

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u subotu je iranskome kolegi Mohammadu Javadu Zarifu rekao da je “silno razočaran” zbog iranske zapljene britanskog tankera, a zabrinutost je izrazila Europska unija zbog opasnosti “nove eskalacije”.

“Upravo sam razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammedom Javadom Zarifom te izrazio silno razočaranje zbog toga što me u subotu uvjeravao da Iran želi smiriti situaciju, a čine suprotno od toga”, napisao je Hunt u objavi na Twitteru.

“Britanski brodovi moraju i bit će sigurni”, dodao je.

EU je u subotu izrazio “veliku zabrinutost” zbog zapljene britanskog tankera u Hormuškom tjesnacu te upozorio na opasnost “nove eskalacije”.

“U ionako napetoj situaciji ovakav tijek događaja povećava opasnost nove eskalacije i potkopava napore koji se u ovom času poduzimaju radi rješenja sadašnje krize”, dodaje diplomatska služba EU-a u priopćenju.

EU poziva sve na suzdržanost kako bi se izbjegle nove napetosti te poručio “Sloboda plovidbe mora biti poštivana u svim vremenima”.

Ranije u subotu i vlade Njemačke i Francuske pozvale su Iran da oslobodi naftni tanker Stena Imepro zaplijenjen u Hormuškom tjesnacu s 23 člana posade među kojima su državljani Filipina i Latvije koji traže oslobađanje svojih pomoraca.

Iranski Čuvari revolucije objavili su u petak da su zaplijenili tanker Stena Impero i priveli ga u Bandar Abas na što je Velika Britanija osudila taj “opasan” čin i pozvala britanske brodove da ne plove tim strateškim morskim prolazom u kojemu su zaredali incidenti.

Od 23 člana posade tankera u vlasništvu švedskog brodara, 18 je indijskih državljana, među njima kapetan, objavio je Iran. Službena Manila navodi da su ostali trojica ruskih pomoraca te po jedan Latvijac i Filipinac.

Filipinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak, pozivajući se na agenciju preko koje se Filipinac zaposlio na brodu, da su svi članovi posade živi i zdravi.

Latvijska ministrica vanjskih poslova potvrdila je da je među posadom i Latvijac i navela da njezina zemlja čini sve da oslobodi svojeg državljanina te priprema zahtjev Iranu da se o oslobodi cjelokupna posada tankera.

Sjedinjene Države već su u petak osudile nasilne metode Irana, a u subotu objavile da američki nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca prati stanje nakon iranske zapljene britanskog tankera te da je u stalnom kontaktu s američkim brodovima u tom području.

Ranije je iranska službena novinska agencija IRNA, pozivajući se na vojni izvor, prenijela da je tanker isključio lokator, ignorirao upozorenja Čuvara revolucije i plovio pogrešnim smjerom. Novinska agencija Fars je, pozivajući se na službene izvore, izvijestila da je tanker sudjelovao u nesreći s iranskim ribarskim brodom te je ignorirao njihove pozive u pomoć.

Vlasnik tankera, tvrtka Stena Bulk, odgovorila je da je tanker “u cijelosti poštivao sve propise o plovidbi te međunarodne propise”.

Objava o zapljeni u petak navečer slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadržavanje iranksog tankera Grace 1. Britanske pomorske snage su 4. srpnja zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.

Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.

Odnosi između Washingtona i Teherana pogoršali su se prošle godine kad je američki predsjednik Donald Trump odbacio međunarodni sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa postignut 2015. i uveo sankcije protiv Irana koje su naštetile gospodarstvu te zemlje.

Hormuškim tjesnacem prolazi trećina svjetske sirove nafte koja se prevozi morskim putem, a Iran je zbog napetosti sa Sjedinjenim Državama koje su mu obnovile sankcije već dao naslutiti da bi mogao zatvoriti taj strateški prolaz.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari