Pratite nas

Iz Svijeta

Tri godine poslije otvaranja njemačkih granica, Europu potkapa migrantska kriza

Objavljeno

na

Prije tri godine Angeli Merkel su pljeskali i uspoređivali je s Majkom Terezom jer je 4. rujna 2015. otvorila njemačke granice za desetke tisuća izbjeglica koji su preko Balkana došli s Bliskog istoka.
Danas su na naslovnicama novina slike “ekstremnih” desničara koji “love” strance na ulicama Chemnitza “pozdravljajući nacističkim pozdravom”.

Taj nevjerojatan kontrast svjedoči o tektonskom poremećaju koji je izbjeglička kriza prouzročila ne samo u Njemačkoj, nego i u čitavoj Europi. U Europsku uniju je od 2015. ušlo više od tri milijuna izbjeglica.

Od svih kriza koje je doživjela Europa, od eura do Ukrajine, ova je najteža i još nije riješena, ocijenio je bugarski politolog Ivan Krastev, u nedavnom razgovoru za dnevnik Die Welt.

Ta kriza “potiče golem sukob istočne i zapadne Europe i Europa doživljava konzervativni zaokret” s posvudašnjim zatvaranjem u nacionalne granice u ozračju demografske panike, rekao je.

Velika Britanija sprema se otići iz EU-a nakon referenduma o brexitu koji je bio snažno obilježen migrantskim pitanjem, Italija je izabrala populističku vladu, protumigrantski pokreti dobivaju vjetar u leđa u svim zemljama a Angela Merkel se čini jako oslabljena.

I američki predsjednik Donald Trump potpaljuje vatru. “Europa je načinila veliku pogrešku kada je pustila milijune ljudi koji su snažno i nasilno promijenili njezinu kulturu!”, napisao je u lipnju na Twitteru, optuživši ponajprije Njemačku.

Migrantsko pitanje je “pretvorilo Merkel u strašilo za dio Nijemaca i gotovo ju je stajalo dužnosti”, komentirao je dnevnik Sueddeutsche Zeitung.

Kancelarka i dalje ističe da iz humanitarnih razloga ne žali zbog svoje odluke od 4. rujna 2015. jer je velik broj ljudi bježao od rata u Siriji.
“Uspjet ćemo”, poručila je tada Nijemcima. Od te se rečenice u međuvremenu distancirala.

Kao i mnoge druge zemlje, i kancelarka je kasnije jasno pooštrila svoju migrantsku politiku. Nakon dolaska jednog milijuna tražitelja azila u najveće europsko gospodarstvo 2015. i 2016., taj bi broj ove godine mogao biti manji od 200.000.

Isti se trend primjećuje u čitavoj Uniji, gdje je lani ukupan broj pao na nekih 650.000. Integracija tražitelja azila putem zapošljavanja pokazuje se uspješnom ponajprije u Njemačkoj, zahvaljujući rastu gospodarstva.

No dio javnosti optužuje tražitelje azila da su odgovorni za porast nesigurnosti. Nakon nedavnog ubojstva 35-godišnjeg Nijemca u Chemnitzu za koje pravosuđe sumnjiči iračkog tražitelja azila, krajnja desnica izlazi na ulicu prosvjedujući protiv stranaca.

“Imigracijsko pitanje je i dalje najveći izazov za Europu”, ocijenio je Stefen Lehne, profesor koji radi u europskoj zakladi Carnegie.
“Sve veći broj tradicionalnih vlada hrani se protumigrantskim osjećajima”, rekao je. Taj bi se trend mogao odraziti na rezultate europskih izbora sljedeće godine.

I britanski povjesničar Niall Ferguson izražava zabrinutost. Umjesto da potiče jedinstvo, migrantska kriza u Europi vodi k podjeli, jer svaka zemlja želi djelovati sama, ocijenio je u jednoj analizi.
“Sve više mislim da će budući povjesničari gledati na migrantsko pitanje kao na fatalan udarac Europskoj uniji a na brexit kao njegov prvi znak”.

Lehne se ne slaže s tim mišljenjem. Drži da bi trenutačna rasprava “mogla biti katalizator koji će donijeti pozitivne promjene”, omogućiti da se rasvijetli situacija i bolje pripremi budućnost.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Salvini: Gotovo 400 migranata koji su pokušali ući u Italiju vraćeno je u Libiju

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 400 migranta koji su pokušali ući u Italiju brodom preko vikenda vraćeno je u Libiju, rekao je u ponedjeljak talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini.

“393 migranta koje je spasila libijska obalna straža su dobro te su vraćeni u Libiju”, rekao je Matteo Salvini u izjavi. Naglasio je da je njih 143 vraćeno u Tripoli, 144 u Misratu te 106 u al-Khoms.

Organizacije za “ljudska prava” kažu kako vraćanje migranata u Libiju krši međunarodne zakone jer u toj su zemlji u opasnosti od zlostavljanja i mučenja.

Salvini inzistira da je jedini djelotvoran način zaustavljanja nezakonitih migracija iz Libije zabrana prava dolaska migrantima na europsko tlo. Naglasio je kako je oštar pad u dolascima migranta dokaz da je u pravu.

Kao dio njegove strategije, zabranio je aktivistima koji spašavaju migrante da ih dovode u talijanske luke, sugerirajući im da prestanu sa svim aktivnostima.

To se poklopilo sa porastom smrtnosti na moru između obala Italije i Libije.

Postotak migranta koji su smrtno stradali na Mediteranu povećao se za “više od polovice” u usporedbi sa onima koji su sretno stigli na obale Europe od 2017. do 2018. godine, naglasio je to visoki povjerenik Ujedinjenih Naroda za migrante Filippo Grandi za talijanske novine Corriere della Sera.

U petak, glasnogovornik IOM-a Flavio di Giacomo rekao je kako je 117 migranta nestalo nedaleko od obale Libije te se vjeruje da je njihovo plovilo potonulo.

(Hina)

 

Salvini: Došlo je vrijeme da se francusko-njemačka osovina zamijeni talijansko-poljskom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Erdogan poručio Trumpu: Turska spremna preuzeti kontrolu u Manbidžu

Objavljeno

na

Objavio

Turska je spremna preuzeti sigurnosnu kontrolu nad sirijskim gradom Manbidžom, gdje su četiri američka vojnika poginula u napadu bombom za koji je odgovornost preuzela Islamska država, rekao je u telefonskom razgovoru turski predsjednik Tayyip Erdogan svom američkom kolegi Donaldu Trumpu u nedjelju.

Recep Tayyip Erdogan napomenuo je Donaldu Trumpu kako je samoubilački napad u Manbidžu, gradu na sjeveroistoku Sirije pod kontrolom militanata i kurdskih vojnika, bio provokativan čin usmjeren da utječe na Trumpovu odluku iz prošlog mjeseca da povuče američke vojnike iz Sirije.

Trump je zbunio vlastiti tim za nacionalnu sigurnost kada je 19. prosinca najavio povlačenje 2,000 vojnika iz Sirije, proglasivši pritom prijetnju Islamske države u toj zemlji – poraženom. Sa time se ne slaže većina američkih saveznika.

Manbidž, koji su proamerički militanti osvojili od Islamske države u 2016. godini, pojavio se kao središnja točka tenzija zbog Trumpove odluke o povlačenju vojnika čija je nazočnost odvraćala turske snage od napada na Kurde.

Manbidž je pod kontrolom proameričkih sirijskih demokratskih snaga (SDF), militantima koji su saveznici isto proameričkim kurdskim snagama YPG.

Ankara vidi YPG kao terorističku skupinu i produženu ruku nezakonite Kurdske radničke stranke (PKK) koji godinama vode separatističku pobunu u Turskoj.

U svom opisu telefonskog razgovora, Bijela Kuća nije spominjala Erdoganovu ponudu o preuzimanju sigurnosne kontrole nad Manbidžom, no napomenula je kako su se dvojica čelnika dogovorili da će nastaviti pregovore oko sjeveroistočne Sirije koji će zadovoljiti sigurnosne zahtjeve obje zemlje.

Trump je prethodno upozorio Tursku da ne napada kurske snage u Siriji te se činilo kako prijeti turskoj ekonomiji ako učini suprotno.

(Hina/Reuters)

 

Trump: SAD će ekonomski uništiti Tursku ako napadne Kurde

 

 

 

Cavusoglu: Tursku neće zaplašiti Trumpove prijetnje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari