Pratite nas

Naši u svijetu

Tri studentice iz Hercegovine volontiraju na zapadu Afrike

Objavljeno

na

Foto: posuski.info

Svakim danom na društvenim mrežama ljudi objave milijune i milijune slika i različitih videa . Gledajući tako Instagram, naletjeh na zanimljiv profil ” coeur_pour_benin”.

Na tom profilu zastah i vidjeh tri mlade djevojke iz Hercegovine koje su otišle u misiju u daleki Benin(Afrika). One su tri mlade studentice iz Hercegovine koje studiraju u Zagrebu i odlučile su se na veliku pustolovinu na zapad Afrike.

Mjesto Porto-Novo, ujedno i glavni grad države Benin. Benin nekadašnja francuska kolonija postao je samostalna država 1. kolovoza 1960.

Demokratsku vladu između 1960. i 1972., zamijenila je marksističko-lenjinistička diktatura od 1972. sve do višestranačkih izbora 1991. i ponovne uspostave demokracije.

Tri mlade Hercegovke sam kontaktirao i porazgovarao s njima, da javnost u Hercegovini i Hrvatskoj upozna cure koje nisu izabrale egzotična mjesta za odmor nakon duge i teške akademske godine, već su izabrale Afriku gdje će volontirati i svjedočiti svoju vjeru.

Tri hrabre djevojke su: Karla Petric (Posušje), Margareta Mandurić (Posušje) i Katarina Galić (Široki Brijeg). Evo što su za portal posuski.info rekle o svom putovanju u daleku Afriku: “Pozdrav svim čitateljima iz Porta-Nova. Mi smo smještene kod časnih sestara “Marijne sestre čudotvorne medaljice”, koje su više od trideset godina u misiji.

U samostanu su nas primile Dorotea Dunđer, Maristela Galić, Jacinta Petrović koje ovdje rade dugi niz godina i one su ovdje naša obitelj. Časne sestre su novicijat otvorile u glavnom gradu Porto Novo, te su tu pokrenule dva sirotišta, a u jednom od tih sirotišta volontiramo i mi.

Sestre rade u dispanzeru, u centru “Majka i dijete”, pomažu i bolesnicima i onima koji nemaju baš ništa i bore se za goli život.

Posebno se brinu za školovanje djevojaka i djece potpomognute dobročiniteljima iz cijele družbe. Sestre šire svoju karizmu i apostolsko poslanje gdje god mogu bez obzira na kojem se polju rada nalaze.

Nas tri u sirotištu “Affame” pomažemo časnim sestrama oko rada u zemlji, kućanskim poslovima i naravno s djecom. Slobodno vrijeme provodimo u kreativnim radionicama i zabavljamo se kroz različite aktivnosti s djecom te im pomažemo u svim nedaćama koje ih prate.

Nevjerojatna radost vlada među djecom i teško nam je to i opisati, takvu radost je zaista potrebno doživjeti. Njihov srdačan doček i pozorno slušanje svake naše riječi, tako su topli i izmamljuju osmjeh na lice malog čovjeka. Iskustvo koje se ne može platiti i doživljaj koji se jednostavno ne može opisati, ali najbolje je da pogledate slike susreta s djecom.

Možda vam riječi koje smo iznijeli do sada bude barem malo jasnije i možda se baš vi odlučite na ovu veliku pustolovinu. Puno pozdrava iz dalekog Benina šaljemo čitateljima portala posuski.info i cijeloj našoj Hercegovini, pogotovo Posušju i Širokom Brijegu. Karla, Margareta i Katarina!”.

Foto: posuski.info

Foto: posuski.info

 

Upoznajte Širokobriježanku kojoj je Afrika postala drugi dom

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Meksička La Zonámbula objavila sedmu knjigu hrvatskoga autora

Objavljeno

na

Objavio

Željka Lovrenčić

Knjiga Sibile Petlevski Astečka molitva/Spojena lica sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula.

Uspješna nakladnička kuća La Zonámbula iz Guadalajare kojoj je na čelu urednik i pjesnik Jorge Orendáin krajem 2019. objavila je knjigu Sibile Petlevski La oración azteca/Caras unidas (Astečka molitva/Spojena lica) u prijevodu Željke Lovrenčić koja uz Fabiolu Ocegueda Benítez potpisuje i uredništvo.

Astečka molitva je dramsko djelo nadahnuto vizijama jedne Meksikanke koja se usred vreve današnjega velegrada Ciudad de Méxica prisjeća slavne meksičke prošlosti. Na temelju toga spjeva, skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk skladao je svoju Mexicanu koju je izveo s Meksičkim simfonijskim državnim orkestrom. Zbirka pjesama Spojena lica objavljena je 2006. godine u Zagrebu (HDP-Durieux).

Inače, knjiga Sibile Petlevski sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula. Godine 2008. objavljena je knjiga Murmullo sobre el asfalto (Šapat na asfaltu), izbor iz poezije Lane Derkač i Davora Šalata koji je prevela spomenuta prevoditeljica. Ona je 2010. u Guadalajari predstavila i svoj izbor poezije desetero hrvatskih suvremenih pjesnika naslovljen po pjesmi pokojnoga akademika Ante Stamaća Bajo la ceniza del antiguo fuego (Pod pepelom davne vatre). Uz Stamaća, odabrani autori su: Diana Burazer, Ružica Cindori, Dunja Detoni-Dujmić, Lana Derkač, Luko Paljetak, Delimir Rešicki, Joja Ricov, Diana Rosandić i Borben Vladović, dok je uvodno slovo napisao Davor Šalat.

Lovrenčić je i jedna od urednika knjige Dubravka Jelčića Historia de la Literatura Croata: desde la lápida de Baška hasta el postmodernismo (Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne) koja je u prijevodu Tihomira Pišteleka objelodanjena 2012. godine te uz Marija Marcosa Ostojića i Tatjanu Margeta Grubišić-Čabo prevoditeljica knjige Miroslava Međimorca Historias veridícas de la Guerra Patria ( Piše Sunja Vukovaru: istinite priče iz Domovinskog rata).

Godine 2015. Željka Lovrenčić prevela je knjigu Veselka Koromana Yo, el viajero (Ja, putnik), a 2018., opet s Ostojićem i Grubišić-Čabo, Međimorčevo djelo Su Eminencia y el Rabino (Presvijetli i Rabin).

U pripremi je knjiga pripovijesti Davora Velnića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH Ivan T. Grbešić posjetio Fakultet hrvatskih studija

Objavljeno

na

Objavio

Nakon osnutka Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu jača interes iseljenih Hrvata za novu ustanovu.

Radi povezivanja i jačanja suradnje u četvrtak, 13. veljače 2020. u Velikoj vijećnici Fakulteta dekan prof. dr. sc. Pavo Barišić sa suradnicima primio je Ivana T. Grbešića, predsjednika Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, inače poduzetnika i pravnika iz Kanade, u čijoj tvrtki radi više od petsto odvjetnika.

Dekan je uvaženomu gostu iznio kratak pregled mukotrpnoga trodesetljetnoga puta stvaranja Fakulteta. Upoznao ga je i s aktualnim opstrukcijama i dezinformacijama koje čine i u javnosti pronose ministrica Blaženka Divjak i glavni tajnik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić te je izrazio sigurnost u konačan pozitivan rasplet. Dodao je da će, unatoč pojedincima i strukturama kojima nije u interesu povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu imati značajnu ulogu u njihovu povezivanju. To je jedna od temeljnih misija ustanove.

Gost koji dolazi iz Toronta posvjedočio je kako je među iseljenim Hrvatima snažno odjeknula vijest o pokretanju studija demografije i hrvatskoga iseljeništva i osnivanju odsjeka koji se posvećuje tim gorućim pitanjima. Izrazio je žaljenje što se ometa uspostava Fakulteta i ne iskorištava potencijal iseljenika. Dodao je kako osnivanje Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dira srž Hrvata izvan domovine, jer oni pridaju veliko značenje hrvatskoj kulturi, nacionalnomu identitetu i budućnosti.

Fakultet hrvatskih studija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari