Pratite nas

Kultura

Tribina ‘Kurikul povijesti i Domovinski rat u svjetlu reforme školstva’

Objavljeno

na

hkv

U utorak, 5. lipnja 2018. u Klubu veterana na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića održana je tribina „Kurikul povijesti i Domovinski rat u svjetlu reforme školstva“, koju su organizirali Hrvatsko kulturno vijeće, Udruga Obnova i Zbor udruga Hrvatski ratni veterani.

Na tribini su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Ante Nazor, doc. dr. sc. Ante Birin, prof. dr. sc. Marijan Šunjić i mr. sc. Zvonko Sesar, a voditelj je bio Dominik Andreić. Aktualna i važna tema, stručni govornici i uspješan pokušaj spajanja triju publika, gostiju triju udruga, dvoranu su ispunili slušateljima, unatoč poslijepodnevnoj vrućini i sparini Zagreba uoči pljuska.

Nakon srdačnih riječi dobrodošlice predsjednika Zbora udruga Hrvatski ratni veterani Zvonka Sesara, u čijem se prostoru tribina održala, i intoniranja hrvatske himne, voditelj je predstavio udruge organizatore, pozdravio nazočne govornike i goste te riječ prepustio prof. dr. sc. Marijanu Šunjiću, predsjedniku Hrvatskoga kulturnog vijeća.

Prof. Šunjić u svojem se izlaganju prvo osvrnuo na činjenicu da su tribinu organizirale tri udruge, istaknuvši to kao pokušaj suradnje i povezivanja kako bi se zajedničkim nastojanjima i uz međusobnu suradnju jednostavnije provele aktivnosti koje su od širega interesa i značenja. Samim time stvara se i veća pozornost javnosti, a i učinak takvih zajedničkih nastupa sigurno je jači nego kad svaka udruga zasebno organizira tematski slične nastupe pa se na taj način stvara velik broj malih događaja koji ostaju na marginama, umjesto da se organiziraju veći, do kraja osmišljeni, ciljani suradnički nastupi za koje bi se angažirali stručnjaci iz pojedinih tematskih područja i koji bi polučili bolje rezultate.

Osvrćući se na temu aktualne tribine i napominjući da će dr. Birin i dr. Nazor moći detaljnije govoriti o predmetnom kurikulu iz povijesti i obradi Domovinskog ratu u njemu, istaknuo je važnost odgoja i obrazovanja za narod i državu kao nešto čega nikad nije dovoljno. Ciljevi odgoja i obrazovanja su mnogostruki, naglasio je, ne samo kao profesionalna edukacija u smislu obrazovanja za posao – što je iznimno važno jer to znači i zapošljavanje, stvaranje obitelji i ostanak u domovini te sudjelovanje u materijalnoj i demografskoj obnovi, nego i kao (in)formacija – odgoj svjesnih, (in)formiranih građana RH (političkih Hrvata) koji to cijene i uzvraćaju te sudjeluju u duhovnoj obnovi, u društvenom i političkom životu i donose ispravne odluke o sudbini RH. Smatra da je sve to osobito važno nakon stoljeća neslobode i fizičke i informacijske agresije na Hrvatsku, koja se i dalje nastavlja, primjerice u medijima se i dalje promiču mitovi: Jasenovac, fašizam, genocidnost…

Zaključio je da je hrvatski narod politički nedovoljno pismen, nedovoljno svjestan povijesti, identiteta, prioriteta, sustava vrijednosti, a posljedica su toga i izborni promašaji. Ipak, primijetio je, hrvatski je narod u kritičnim trenutcima povijesti – posebno 90-ih godina prošloga stoljeća – reagirao veličanstveno, slijedeći povijesnog vođu dr. Franju Tuđmana i srce, svoje osjećaje i ljubav za domovinu. Ali srce ne treba nepotrebno trošiti, nego odluke treba donositi i razumom, odgojem, učenjem… Zato su u svakom narodu važni, nastavio je, domoljubni odgoj i obrazovanje, i tu važnu ulogu u prvom redu imaju nastava i pravilno tumačenje povijesti – nacionalne i svjetske. Dodao je da nije neobično da je dr. Franjo Tuđman bio povjesničar, što mu je omogućilo da bolje shvati i predvidi dramatične promjene i potakne događaje koji su u konačnici doveli do uspostave hrvatske države. Zato su svi protuhrvatski režimi nastojali taj sustav kontrolirati i podložiti svojim ciljevima, a najdrastičniji je primjer Šuvarova reforma, koja je nažalost nastavljena na lukaviji i podmukliji način u Hrvatskoj i nakon 1990. Stoga postoji opasnost, ustvrdio je, da nam na taj način oduzmu identitet, ideale i sustav vrijednosti, da isprazne Hrvatsku od Hrvata ubacujući ovakav psihološki otrov među nas. I zato moramo pažljivo i odlučno braniti sustav odgoja i obrazovanja koji odgovara dugoročnim interesima hrvatskog naroda i države.

Opisani specijalni propagandni rat protiv hrvatskog naroda, naglasio je konkretnije se osvrćući na temu tribine, vodi se već nekoliko stoljeća, ali posebno je pojačan nakon veličanstvene vojne pobjede u „Oluji“. Taj nastavak – neuspjele – agresije pod nazivom „detuđmanizacija“ osobito je postao jak nakon smrti dr. Tuđmana i usmjeren je na tri temelja moderne hrvatske države, a to su Domovinski rat, Hrvatska vojska i dr. Franjo Tuđman. Neopisiva drskost tih napada i sustavnih laži iznenadila je mnoge, osobito zato što je orkestrirana, organizirana, a najčešće i plaćana hrvatskim novcem, ali i glavni su izvođači, nažalost, Hrvati, uz brojne pripadnike u Jugoslaviji privilegiranih struktura, uključujući i razne manjine, rekao je i zaključio svoj govor riječima: „Jedini način da se borimo protiv te agresije jest ISTINA, koja počinje sa znanjem i argumentima i koju treba stalno otkrivati i hrabro širiti. I ova tribina jedan je takav doprinos otkrivanju i širenju istine o Domovinskom ratu. Zato još jednom hvala našim izlagačima.“ (hkv)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Hrvatskom se jeziku želi isključiti moć

Objavljeno

na

Objavio

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Obzirom na političku poziciju hrvatski mediji u BiH nisu u mogućnosti promicati hrvatski jezik u onoj količini koliko bi trebali”, komentirao je za Bljesak.info profesor hrvatskog jezika i književnosti Marko Tokić položaj hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Naime, međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Današnji položaj hrvatskog jezika u višenacionalnoj i višejezičnoj Bosni i Hercegovini profesor Tokić ocjenjuje zadovoljavajućim i boljim nego u prijašnjim vremenima, ali naglašava da uvijek ima prostora za napredak.

”Problem je što medija na hrvatskom jeziku nema dovoljno, a za one koji postoje valja postaviti pitanje koliko uspijevaju voditi brigu o jeziku”, ističe Tokić i objašnjava da je najveći problem novac koji onemogućava zapošljavanje lektora u redakcijama.

”Mediji bi trebali imati lektore koji bi upozoravali novinare na greške koje svakodnevno čine”, kaže Tokić.

Drugi mediji, prema njegovim saznanjima, funkcioniraju drugačije zahvaljujući financiranju iz državnog i federalnog proračuna, dok nijedan hrvatski medij nema takve izvore novca.

Tokić također ističe da se često unutar tekstova u hrvatskim tiskovinama i portalima može pronaći priličan broj nehrvatskih izraza, što objašnjava činjenicom da je jezik u dodiru sa drugim kulturama, te da je isto tako velik utjecaj hrvatskog jezika na druge jezike bliskih kultura.

Školovanje na hrvatskom jeziku omogućeno je svima od najranije dobi do završnog školovanja, i zato je, kako kaže profesor Tokić, na prosvjetnim djelatnicima i Crkvi da rade ustrajnije na njegovanju hrvatskog jezika.

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Ako je ta reduciranost nužnost, pribojavamo se da će doći do šifriranosti, a time jezik gubi onaj ‘materinski’ osjećaj”, objašnjava profesor Lučić.

Prema njemu upravo su izloženost viškovima ili šumovima, obilatost slikama, brzina i forsiranje engleskih riječi i ostalih tuđica jedni od najvećih problema potiskivanja materinskog jezika.

”Izazovima ovog doba možemo jedino odgovoriti kroz opću jezičnu kulturu i narodnu baštinu”, zaključio je profesor Lučić.

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se od 2000. godine, a UNESCO-v dokument kaže da materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.

Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a najugroženiji su jezici s malim brojem govornika.

Inače, prema popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH, hrvatski jezik koristi 515.481 građanin, što je tek 14,60%, od čega 36.857 građana ne živi na području Federacije.

Hrvatski jezik, prema popisu, najviše se koristi u Županiji Zapadnohercegovačkoj – 98,83%, što je 93.783 građana. Općina u kojoj najveći broj stanovnika govori hrvatski jezik je Posušje.

U Hrvatskoj se svake godine u ožujku obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Taj je spomen-tjedan utemeljen odlukom Hrvatskoga sabora 1997. u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a obilježavaju ga i pojedine škole u BiH koje rade po hrvatskom planu i programu.

Na Međunarodni dan materinskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava početak Mjeseca hrvatskoga jezika, manifestacije koja počinje 21. veljače, a završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Međunarodni dan materinskoga jezika – Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje

Objavljeno

na

Objavio

21. veljače – Međunarodni dan materinskoga jezika

Materinji ili materinski jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji.

Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.

Svjesna uloge materinskog jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kretivnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika.

S ciljem promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja UNESCO želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskog kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti.

Osim uloge komunikacijskog sredstva i prijenosnika društvenih vrijednosti i identiteta, jezici mogu utjecati i na gospodarski razvoj.

Istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i Internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja.

Prema “Atlasu svjetskih jezika kojima prijeti nestanak” dominantni jezici poput engleskog, francuskog, španjolskog, ruskog i kineskog sve brže i više potiskuju manjinske jezike.

Jezična raznolikost neodvojiva je od biološke raznolikosti, pa je gubitak samo jednog jezika gubitak za ukupni životni potencijal na zemlji, navodi UNESCO, ističući svoju presudnu ulogu u promicanju normativnih i provedbenih strategija i aktivnosti u očuvanju jezika.

Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje, ističe UNESCO, navodeći kao primjer postojanje niza biljaka s vrlo velikim ljekovitim učinkom, ali koje su poznate samo tradicionalnim kulturama. Ako se izgube jezici i kulture, nestat će i znanje o biljkama i njihovim ljekovitim karakteristikama.

Stoga Međunarodni dan materinskoga jezika ima svrhu podsjećati čovječanstvo na niz moralnih i praktičnih obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava koje nam je prošlost ostavila.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari