Pratite nas

Događaji

Tribina o odnosu Hrvatske prema iseljeništvu

Objavljeno

na

Antun Babić – izvješće s vrlo uspješne tribine o iseljeništvu u Zagrebu

Masovno iseljevanje iz Hrvatske predstavlja veliku opasnost za nestanak hrvatskog naroda i samostalne hrvatske države

U petak 13. veljače u 20 sati u organizaciji „Foruma hrvatskih integracija“ u Zagrebu je održana Tribina o institucionalnom odnosu Republike Hrvatske prema hrvatskom iseljeništvu i Hrvatima izvan RH. Tribina je održana u crkvi „Sveta Mati Slobode“ nakon koncelebrirane mise za poginule branitelje, koju je u dubko punoj crkvi predvodio don Damir Stojić

Na tribini su govorili don Damir Stojić, prof. dr. sc. Josip Jurčević, mr. sc. Antun Babić, Tuga Tarle, prof., te posebni gosti koji su došli živjeti u Hrvatsku iz inozemstva – novinar i fotograf Paul Prescott, i mladi Australachrvatskog podrijetla Michael Cvitković.

Teme o kojima se govorilo na tribini su bile – Odnos institucija prema iseljeništvu i Hrvatima izvan Hrvatske, osobna iskustva iseljenika i povratnika, u Hrvatskoj se može izvrsno živjeti – zašto ostajem u Hrvatskoj?, Nevjerojatan potencijal Hrvatske. Na tribini se također razgovaralo i o masovnom iseljavanju iz Hrvatske u zadnjih nekoliko godina.

Jurčević: Komunistički režim stvorio je lažne stereotipe o hrvatskom iseljeništvu

IMG_1505Prvi govornik profesor Jurčević je u kratkom izlaganju nastojao razbiti stereotip koji vlada o hrvatskom iseljeništvu u domovini, a to je: hrvatsko iseljeništvo je ekstremno i nasilno, kao i poslovno neuspješno. Jurčević je ustanovio da su obadva stereotipa velika laž i da imaju duboke korijene u neprijateljskom odnosu koji je imao komunistički jugoslavenski režim prema Hrvatima izvan Hrvatske. Prvi stereotip je koliko-toliko razbijen 90-ih, a drugi još postoji i ima korijen u strahu vladajućih postkomunističkih struktura prema većem i snažnijem uplivu Hrvata izvan Hrvatske u gospodarske tokove u domovini.

Tvrdi da je razdor među Hrvatima bio osobit način kontrole sustava još od 1945., a danas još posebno se nastoji ‘progurati’ kroz odnos prema Hrvatima u BiH na jedan način, a prema Hrvatima u zapadnim zemljama na drugi način. Zaključuje da sve velike iseljeničke zemlje imaju vrlo jaka integracijska ministarstva iseljeništva koja upućuju dijasporu prema domovini u gospodarskom, kulturološkom, obrazovnom i svakom drugom pogledu.

Don Damir Stojić: Samo u Munchen odselilo se 15 tisuća Hrvata

IMG_1564Don Damir Stojić, svećenik salezijanac rođen u Kanadi od roditelja Hrvata vrlo je emotivno govorio o ljubavi koju Hrvati izvan domovine imaju prema matici zemlji, dapače oni je zbog svoje tragedije i odlaska idealiziraju. Tako on tvrdi da je njegov odgoj bio prožet ljubavlju, idealiziranjem i čežnjom za Hrvatskom i to smatra velikim potencijalom dijaspore. Biblijski gledano, ‘dijaspora’ je grčka riječ koju Pismo koristi kada želi naglasiti odvajanje duše od tijela (smrt), kao u primjeru uskrsnuća umrlog Lazara, a u narodonosnom hrvatskom smislu to je vrsta smrti za narod koja posljednjih tri godine poprima i egzistencijalne karakteristike.

Studentski kapelan, don Damir Stojić, koji se upravo vratio iz kratkog posjeta Njemačkoj, istaknuo je da se u zadnjih nekoliko godina događa plansko iseljevanje iz Hrvatske. “Kao studentski kapelan svjedok sam strahovito velikog broja iseljavanja mladih i obrazovanih ljudi iz Hrvatske”, rekao je don Damir Stojić. Dodao je kako se samo u Munchen u zadnje vrijeme odselilo 15 tisuća Hrvata. U svezi s masovnim iseljevanjem iz Hrvatske uputio je posebnu kritiku utjecajnim pisanim medijima, koji sustavno daju lažnu sliku o jako dobrom životu onih koji su se iselili iz Hrvatske u druge zemlje. Pojasnio je kako se možda radi o malom broju pojedinaca dok mnogi drugi rade dva puta više nego što su radili u Hrvatskoj, a životni standard i kvaliteta života im nije znatno bolja.

Antun Babić: Treba namsnažno Ministarstvo povratka i usljeništva

IMG_1630Antun Babić je u ime „Foruma za hrvatske integracije“ objasnio razloge za osnivanje Foruma hrvatskih integracija i održavanje tribune. Evo što je o tome rekao:

“Forum hrvatskih integracija nije vezan za bilo kakvu političku ili ideološku opciju. Ideja za organiziranje ove tribine došla je sasvim spontano. Nekoliko slobodnih građana i pojedinaca došlo je do spoznaje kako je nakon izbora gospođe Kolinde Grabar-Kitarović za predsjednicu Republike Hrvatske nastupio novi, ali i odlučujuči trenutak, kad se svi mi pojedinačno, ali i organizirano, moramo puno otvorenije i izravnije uključiti da joj pomognemo u teškom poslu koji je pred njom i hrvatskom državom.

Dame i gospodo, krajnje je vrijeme da se mi hrvatski građani kao pojedinci, ili organizirano, pokrenemo i počmemo svim zakonskim i legitimnim sredstvima provoditi kontrolu i nadziranje svih društvenih procesa u Hrvatskoj koji odlučuju o životu svih nas pojedinačno i životu hrvatskog naroda i svih građana Hrvatske zajedno. Kad koristim termin javnu kontrolu onda pod tim podrazumijevam građanski aktivizam hrvatskih domoljuba koji je, osim “Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta” i posebno uspješne građanske inicijative “U ime obitelji”, za razliku od nehrvatskih udruga, u ovom trenutku još u povojima.

U taj aktivizam trebaju se uključiti svi hrvatski domoljubi, posebno oni mlađi, ali i stariji, kojima je stalo ne samo da se samostalna hrvatska država razvije u djelotvorno demokratsko i prosepritetno društvo, nego i da Hrvatsku obranimo od svih onih sila i silnica koji žele na svaki način uništiti ovu našu u Domovinskom ratu krvavo plaćenu slobodu i državnu samostalnost.

Drage Hrvatice i Hrvati, nažalost pokazalo se kako nije dovoljno samo izaći na izbore, i to u sve manjem i manjem postotku, svake četiri ili pet godina, i onda nakon izbora sve u ovoj zemlji prepustiti političarima i državnoj birokraciji koji u svojem društvenom radu nisu motivirani općim dobrom nego, nažalost, čast iznimkama, isključivo vlastitim interesom. Moramo konačno shvatiti da ne živimo u komunističkoj Jugoslaviji nego u slobodnoj Hrvatskoj. Nemojmo se bojati. Hrvatska ne pripada samo političarima, makar se neki od njih ponašaju kao da su Hrvatsku uknjižili na sebe 1/1.

Dakle, po uzoru na one građanske inicijative koje dobivaju novac iz svijeta, ali i od sadašnje Vlade, da, nažalost, rade na rušenju ne samo hrvatske države nego i na uništavanju svih naših hrvatskih tradicionalnih i kulturnih i vjerskih vrednota i tradicija, moramo se i mi domoljubi organizirati izvan političkih stranaka i počet se brinuti za našu budućnost i opstanak Hrvatske.

Drage Hrvatice i Hrvati, ovo nije ni politička, a nije ni znanstvena tribina. Ovo je jednostavno razgovor s narodom. Nažalost, politika se svaki dan bavi našim životima i o njima odlučuje, pa ću i ja poslati neke političke poruke. No, posebno želim naglasiti kako se mi nemamo namjeru pretvoriti u neku novu političku stranku ili natjecati za bilo koje političke dužnosti. Naše natjecanje će biti usmjereno samo na to kako pomoći da se Hrvatska izvuče iz današnje teške društvene, gospodarske, duhovne i moralne krize”.

Babić je također nazočne upoznao s činjenicom da preko trideset zemalja u svijetu, uključujući NR Kinu, Indiju, Izrael, Poljsku, Meksiko, Italiju itd. imaju snažno Ministarstvo za iseljeništvo i useljeništvo. Posebno je spomenuo slučaj Armenije, Hrvatskoj slične zemlje po broju stanovnika i iseljenika, koja ima Ministarstvo za dijasporu koje vodi potpredsjednik Vlade. Babić je elaborirao na koji način dijaspore tih zemalja sudjeluju u njihovom gospodarskom razvoju. U tom kontekstu Babić je iznio svoje mišljenje kako je u Hrvatskoj žurno potrebno osnovati Ministarstvo povratka i usljeništva koje bi imalo, zbog potrebe uklanjanja duboko usađenih predrasuda i birokratskih prepreka, jednake ovlasti kao Ministarstvo vanjskih poslova ili Ministarstvo unutarnjih poslova.

Tuga Tarle: Iseljenici vječno čuvaju nadu o povratku u Domovinu

IMG_1668Tuga Tarle je ispričala svoju emotivnu priču o životu u Australiji i potresenost pismom 9-godišnje kćeri koje je našla u ladici pri dolasku u Australiju, a gdje je dijete zapisalo slijedeće riječi: „U toj zemlji (Hrvatskoj) smo bili tako lijepo siromašni i tako sretni“. Izrazila je nadu kao izlaz iz depresije i očaja.

Tuga Tarle posebno je istaknula da, po uzoru na druge zemlje s brojnim iseljeništvom, u Hrvatskoj treba što prije provesti u djelo projekt “Muzej hrvatskog iseljeništva”, s kojim se ona već godinama bavi.

Paul Prescott i Michael Cvitković: Hrvatska je sada naš dom

IMG_1726Dvojica useljenika u Hrvatsku: Paul Prescott, novinar i fotograf koji je živio u više država svijeta, svjedočio je kako je svoj smiraj našao u Hrvatskoj kao u jednoj od najljepših zemalja svijeta. “Hrvatska je jako lijepa zemlja s velikim potencijalom i u Hrvatsku će se s razlogom doseljavati brojni stranci”, rekao je Paul Prescott.

Mladi Australac hrvatskog podrijetla Michael Cvitković (24), iz Melbournea, svjedočio je o odluci koju je prošle godine na povratku u Australiju donio u zrakoplovu između Splita i Zagreba da se neće vratiti u Australiju. “U Zagrebu sam izišao iz zrakoplova i zatražio da mi vrate moje kovčege koji su trebali ići za Melbourne, pa je zbog toga došlo do znatnog zakašnjenja odlaska zrakoplova iz Zagreba”, rekao je Michael Cvitković. “Kad sam dobio moje kovčege, otišao sam na autobus i vratio se u Split. Hrvatska je sada moj dom do kraja života”, rekao je Michael Cvitković.

Sabotaža HTV-a i Hrvatske matice iseljenika

IMG_1693U nazočnosti nekoliko stotina povratnika iz iseljeništva od Australije, do Europe, Kanade, SAD-a i Južne Amerike, branitelja i ostalih građana, na tribini su bili nazočni i ugledni gosti. Predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka zastupao je član saborskog odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ante Babić, koji je i sam povratnik iz Njemačke. Nazočni su također bili prof. dr. Zdravko Tomac, potpredsjednik Vlade Nacionalnog jedinstva 1991. godine, dr. Željka Markić iz udruge “U ime obitelji”, Milan Bošnjak i Dubravka Severinski visoki dužnosnici u Državnom uredu za Hrvate izvan RH, mr.sc. Željko Cvrtila, predsjednik stranke Akcija za bolju Hrvatsku, bivši saborski zastupnik Hrvoje Kačić itd. Na tribinu su bili pozvani i članovi drugih političkih stranaka u Hrvatskom saboru. Od strane nazočnih posebno je uočeni da na tribinu nije došao niti jedan predstavnik Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba, iako je službena pozivnica upućena ravnatelju Marinu Knezoviću i nekim drugim djelatnicima.

Kao što se i očekivalo, osim nekih portala, kojima se najiskrenije zahvaljujemo, tribinu o ovim za Hrvatsku posebno važnim temama ignorirali su i sabotirali i svi važniji mediji u Hrvatskoj. Na HTV-u već godinama postoji tv emisija “Glas domovine”, koja je namjenjena hrvatskom iseljeništvu i gledateljima u Hrvatskoj. Iako je u razgovoru organizatora tribine s novinarima te emisije bilo u nekoliko navrata rečeno da bi oni željeli doći i snimiti tribinu, ali da nisu sigurni hoće li dobiti kameru. Ne treba posebno pojašnjavati kako nije riječ o tome da nije bilo kamere, nego o još uvijek strogoj udbaškoj cenzuri na HRT-u, koja bi najrađe i ukinula sve te emisije za Hrvate izvan Republike Hrvatske, “jer su iseljenici u očima gospodina Radmana i dalje samo “ustaše” i neprijatelji “bratstva i jedinstva”, koje je on ponovno uveo na HRT-u.

Tribina je završila pitanjima gledatelja, gdje je bilo i potresnih svjedočanstava, i zajedničkim konsenzusom o potrebi svakog Hrvata da doprinese sjedinjenju nerazdvojivog tijela: Hrvata u domovini sa Hrvatima izvan domovine.

Tribina o odnosima Hrvatske prema hrvatskom iseljeništvu u Zagrebu pokazala je da za tu problematiku postoji golemo zanimanje u hrvatskoj javnosti. Iz tog razloga Forum hrvatskih integracija planira u dogledno vrijeme organizirati slične tribine i u drugim većim gradovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

[ad id=”40551″]

Izvjestitelj: Antun Babić

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Donatorska večer: ‘Pomozimo zajedno u izgradnji objekta Dom fra Mladen Hrkać’

Objavljeno

na

Objavio

foto: ABC Portal

Oko 500 podržavatelja i prijatelja okupilo se jučer, 13. prosinca, na donatorskoj večeri naziva „Pomozimo zajedno u izgradnji objekta Dom fra Mladen Hrkać“ u Kristalnoj dvorani hotela Westin u Zagrebu, u organizaciji humanitarne udruge „fra Mladen Hrkać“ i istoimene Zaklade, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović te pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Svi prisutni su se okupili oko jednog cilja – pružanja pune podrške za izgradnju objekta Dom fra Mladen Hrkać za privremeni smještaj osoba koje dolaze u Zagreb na liječenje, koja je ocijenjena kao projekt od nacionalnog interesa.

Među uzvanicima su bili i brojni istaknuti pojedinci i ključni dionici društvenog političkog i gospodarskog života Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine među kojima su bili: izaslanik Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović dr. Tomislav Madžar, izaslanik Predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Dragana Čovića g. Tugomir Čuljak, potpredsjednik Hrvatskog sabora g. Milijan Brkić, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske g. Zvonko Milas, gradonačelnik Grada Zagreba g. Milan Bandić sa brojnim suradnicima, državni tajnici, saborski zastupnici, veleposlanici i predstavnici stranih zemalja u Hrvatskoj, pročelnici gradskih ureda i pomoćnici ministara te predstavnici obrazovnih i zdravstvenih institucija, ustanova i vodećih tvrtki s područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Na početku večeri prikazan je 15-minutni prezentacijski video materijal koji daje detaljan prikaz lokacije, zemljišta i značaja Projekta izgradnje objekta „Dom fra Mladen Hrkać“. Nakon filma, nazočnima se obratio predsjednik Udruge i upravitelj Zaklade fra Mladen Hrkać g. Ivan Soldo: „Naši trenutni kapaciteti su nedostatni. Unatoč tome što uspjevamo kontinuirano povećavati i broj smještajnih jedinica i kvalitetu potrebno nam je konačno i cjelovito rješenje, a to je Dom fra Mladen Hrkać koji će uz pomoć svih vas koji ste se odazvali ovoj donatorskoj večeri i koji ćete nastaviti podupirati ovaj Projekt u svim njegovim fazama,  i svih onih koji nisu ovdje, a znamo da imamo njihovu bezuvjetnu podršku, otvoriti svoja vrata oboljelima i potrebitima u lipnju 2022. na desetu godišnjicu osnutka humanitarne udruge „fra Mladen Hrkać“.

Nakon g. Solde, otac Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko izrazio je veliku radost zbog pokretanja ovog Projekta koji je usmjeren na potrebe najugroženijih bližnjih te je blagoslovio sve prisutne i sam Projekt.

Gradonačelnik Grada Zagreba g. Milan Bandić, zahvaljujući čijoj odluci je Udruga dobila pravo građenja i krenula u realizaciju svog sna – izgradnje objekta „Dom fra Mladen Hrkać“, vrlo kratko se obratio riječima: „Neka djela govore više od riječi. Od samih početaka njihovog rada sam bio na raspolaganju članovima ove Udruge i tako će biti ubuduće“.

 

Potom je na red za obraćanje došao g. Zvonko Milas, izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji je rekao: „Značaj ovog Projekta i rada Udruge uvelike prelazi granice Republike Hrvatske. Vlada RH zajedno sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske je to prepoznala i podržava svaku njihovu akciju i projekt. Čestitam humanitarnoj udruzi „fra Mladen Hrkać“ što nas je u ovo predblagadansko razdoblje okupila zajedno – Hrvate iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i cijelog svijeta, da budemo dio ove predivne priče o humanosti, ljudskosti i nesebičnosti. Priča koja je prebrisala sve granice – zemljopisne, dobne, nacionalne. Veselim se našem susretu u još posebnijoj prilici od ove večeras – otvorenju Doma fra Mladen Hrkać za koji sam siguran da će biti otvoren prije zacrtanog vremenskog roka“.

Izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i posebni savjetnik za sport i zdravstvo dr. Tomislav Madžar je na samom početku svog obraćanja prenio pozdrave i  podršku Predsjednice gđe. Grabar-Kitarović koja je izgradnju Doma fra Mladen Hrkać ocijenila projektom od nacionalnog interesa te je u više navrata pohvalio rad Udruge i Projekt koji je prema višestrukim kriterijima unikatan na području cijele Europe i šire: „U Hrvatskoj postoji više od 50.000 registriranih udruga, ali humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“ kontinuirano postavlja nove i sve više standarde kvalitete i jedinostvenosti što je posebno ističe među ostalima. Brojka od 175.000 ljudi –donatora, korisnika, članova i volontera koje su oni okupili u zajedništvo u samo 5 godina postojanja potvrđuje da zaslužuju da ih ste hvali i podržava.

Ova večer je još jedna potvrda da se mogu učiniti velike stvari kad se stvori zajedništvo oko iskrene i plemenite ideje što je i temelj i jedina garancija za uspjeh Projekta „Dom fra Mladen Hrkać“ koji će sutra biti na ponos svakom čovjeku.

Nacionalni značaj projekta službenim pokroviteljstvima nad Projektom izgradnje objekta Dom fra Mladen Hrkać potvrdili su: Predsjednica Republike Hrvatske, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr.Dragan Čović, Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i Grad Zagreb.

Program večeri vodio je Mislav Togonal, voditelj i urednik sa Hrvatske radio televizije. Večer je izvedbom himne Lijepa naša otvorila operna pjevačica Sandra Bagarić, u pratnji supruga Darka Domitrovića na klaviru. Večer su nastavili uveličavati glazbena diva Radojka Šverko sa profesorom Vladimirom Babinom u pratnji na klaviru, te bogoslov Hercegovačke franjevačke provincije fra Đuro Ravenšćak.

Dodatne informacije o projektu izgradnje objekta Dom fra Mladen Hrkać

Krajem 2016. godine humanitarnoj udruzi „fra Mladen Hrkać“ Grad Zagreb je dodjelio pravo građenja za „Dom fra Mladen Hrkać“ na zemljištu veličine 5000 m2 na adresi Avenija Gojka Šuška. U blizini najvećih kliničko bolničkih centara u Zagrebu biti će izgrađen moderan, energetski visoko učinkovit i funkcionalan objekt za smještaj osoba iz svih krajeva Hrvatske i BiH, koje zbog liječenja privremeno borave u Zagrebu. Dom će omogućavati smještaj, prehranu i ostalu sveobuhvatnu skrb za 220 osoba istovremeno i sadržavati će 55 smještajnih jedinica različitog karaktera: 12 izolacijskih smještajnih jedinica koje su transplatirale neki od organa i teške onkološke bolesnike, 4 jedinice za osobe u invalidskim kolicima i sličnim pomagalima za kretanje, 4 jedinice za karantenu sa posebnim ulazom, odvojene od ostatka objekta za smještaj osoba oboljelih od lakših zaraznih bolesti, 30 osnovnih smještajnih jedinica za sve teško oboljele osobe osim onih u invalidskim kolicima ili onih kojima je potrebna izolacija ili karantena, 5 jedinica sa većim brojem ležajeva za boravak obitelji s većim brojem malodobne djece od kojih je jedno dijete oboljelo

Financiranje projekta odvijati će se kroz nedavno osnovanu Zakladu fra Mladen Hrkać čiji cilj je izgradnja, opremanje i održavanje objekta “Dom fra Mladen Hrkać”.

Projekt je trenutno u fazi završetka provedbe javng natječaja za odabir idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja za Dom fra Mladen Hrkać. Javni natječaj zatvoren je 7.12. te je pristiglo 11 prijedloga idejnog rješenja koje će ocjenjivati petočlani ocjenjivački sud sastavljen od ovlaštenih arhitekata, te predsjednika i dopredsjednika Udruge, na čelu sa arhitektom Angelom Garciom Alvarezom iz Madrida koji je specijalizirao arhitekturu bolničkog smještaja. Potom slijedi ishođenje lokacijske dozvole, izrada izvedbenog projekta i ishođenje građevinske dozvole nakon čega je moguće krenuti sa građevinskim radovima. Predviđa se da će Dom biti spreman otvoriti svoja vrata oboljelima i potrebitima u lipnju 2022. godine na desetu godišnjicu osnutka humanitarne udruge „fra Mladen Hrkać“.

Udruga FMH/ABCPortal.info

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Damir Borovčak: Komunistička zapovijed na Mirogoju još uvijek vrijedi

Objavljeno

na

Objavio

U nedjelju 10. prosinca na preoranom groblju hrvatskih vojnika 1941. – 1945. na Mirogoju u Zagrebu obilježen je Međunarodni dan ljudskih prava u organizaciji Hrvatskog društva političkih zatvorenika Osijek, Hrvatskog domobrana Osijek, Žrtve za Hrvatsku Osijek i Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka – krilo Đakovo.

Poslije svete mise za duše pokojnih u crkvi Krista Kralja na Mirogoju održano je komemorativno sjećanje na mjestu njihovih grobova i poslije smrti obesčašćenih kosti hrvatskih bojovnika Nezavisne države Hrvatske.

Poginulim hrvatskim vojnicima komunistička vlast zapovjedila je preorati njihove grobove. Učinjeno je to po zapovijedi izdanoj 6. srpnja 1945. od zloglasnog partizansko-komunističkog Ministra unutarnjih poslova Vicka Krstulovića.

Na tom prekopanom i poravnatom nekadašnjem posljednjem počivalištu preminulih hrvatskih bojovnika od 1941. – 1945. sjećanje je obnovljeno prigodnim govorom i s imenima pokojnika na pripremljenih 550 svijeća.

U ime Hrvatskog društva političkih zatvorenika Osijek istaknuo je kako su protiv diskriminacije i kršenja osnovnih ljudskih prava i uskraćivanja prava na obilježeni grob, hrvatski biskupi upozorili još 20. rujna 1945. Tada su u svom glasovitom Pastirskom pismu uputili poruku vjernicima:

„Napokon, još jednu bolnu i neobičnu činjenicu moramo vam napomenuti, predragi vjernici. Ni grobovi pokojnika nisu ostali pošteđeni. Na grobljima u Zagrebu, Varaždinu i drugim mjestima, odredbom neposredno pretpostavljenih vlasti, skidaju se križevi s grobova ustaša i njemačkih vojnika. Sami grobovi poravnati su tako, da se ne može raspoznati, gdje je tko pokopan. Ovakav postupak mora se osuditi. Pred smrću klanjaju se svi ljudi. I neprijatelj prestaje poslije smrti biti neprijatelj. I njemu pripada po nepisanim zakonima čovječanske uljudbe, koja izvire iz kršćanske ljubavi, pravo na pristojan grob. Poznato je, da su poslije prvoga svjetskoga rata nekadašnji neprijatelji i te kako poštivali i čuvali grobove vojnika, koji su kao osvajači pali u stranim zemljama. Danas se to kod nas uskraćuje vlastitim sinovima.“

Potom je govornik upozorio kako su na ovom groblju hrvatskih vojnika od 1941.-1945. pokopani oni koji su umrli u zagrebačkim bolnicama od posljedica rata, kao i vojnici koji su poginuli u borbama u okolici Zagreba. Odlukom komunističkih vlasti u srpnju 1945. uklonjena su nadgrobna obilježja i uništena, grobni humci su preorani, a obiteljima i danas nije dopušteno obilježiti grob člana svoje obitelji. Komunističko obrazloženje odluke o uklanjanju vojničkih groblja okupatora glasilo je: „Treba izbrisati svaki trag zloglasne fašističke vladavine. Tak je potrebno da se sravne sa zemljom svi vanjski znakovi po kojima bi se razaznalo mjesto gdje su se dizala takva groblja.“ Kako bismo razumjeli ovu naredbu moramo poznavati izričaj komunističke ideologije koji kaže: „Tko nije s nama protiv nas je“ ili u prijevodu, tko nije komunist taj je fašist.

Istaknuto je da se tom odlukom krši ljudsko pravo na obilježen grob, povrijeđen je mir i dostojanstvo pokojnika, narušeno je pravo na osobnost, sloboda vjeroispovijesti, ali je napravljena i diskriminacija iz mržnje barbarskim postupkom uništenja. Ljudska prava nisu izmišljena, ona su prirodna. Od rođenja do smrti, što godi bili u životu, postoje ljudska prava koja se odnose na svakog čovjeka i posvuda – ona su univerzalna. Ta prava vrijede u rodilištu, i na groblju, ona vrijede za pobjedničke i poražene vojnike, svi ljudi su jednaki u rođenju i smrti.

Uništenjem ovoga groblja povrijeđena je: Opća deklaracija o ljudskim pravima, Ženevska konvencija, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Povelja EU o temeljnim pravima, Ustav RH, Zakon o grobljima, Zakon o istraživanju uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, Kazneni zakon čl. 332 Povreda mira pokojnika.

Na groblju Mirogoj dostojanstveno su pokopani ugledni građani i obični ljudi. Ovdje brončane i kamene skulpture imaju prava i dostojanstvo po Zakonu o zaštiti spomenika kulture budući da je Mirogoj zaštićeni spomenik kulture. Na ovom groblju jedino nikakva prava nemaju hrvatski vojnici poginuli u vremenu 1941. do 1945. na ozemlju Hrvatske. Paljenjem 550 svijeća, na 550 grobnih mjesta, s imenom i prezimenom pokopanog hrvatskog vojnika, željelo se vratiti dostojanstvo ljudima koji anonimno počivaju u prikrivenim grobovima pored raskošnih grobnica groblja Mirogoj. Sukladno općoj Deklaraciji o ljudskim pravima pravu na slobodu vjeroispovijesti, tražimo da se ovim ljudima vrati dostojanstvo i mir, grobovi obilježe u skladu s vjerskom pripadnošću pokojnika. Na grob za kršćane u znaku križa, a za pripadnike islamske vjere znak nišana.

Selektivna primjena ljudskih prava je kršenje ljudskih prava. Zato što su ovi ljudi pripadali poraženoj vojsci, obiteljima je nametan osjećaj krivnje za zločine koje nisu počinili, tako da i danas postoje traume koje su prisutne u naraštajima koji nisu živjeli u to vrijeme. Ovo groblje je dio kulture sjećanja, ali i suočavanja s prošlošću. I na kraju govornik je završio prvim člankom Opće deklaracije o ljudskim pravima:

“Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva”.

Molitvu za pokoj duša vojnika na preoranom groblju predvodio je za katolike velečasni Ante Pavlović, a za duše islamske vjeroispovijedi efendija Mersad Kvesić.

Potom je organizator zamolio da okupljeni upale pripremljenih 550 svijeća za 550 pokojnika na groblju hrvatskih vojnika 1941-1945. Svaka svijeća imala je ime i prezime pokojnika s datumom smrti.

Barbarstvo komunističkih vlasti 1945. koje su izdale neciviliziranu zapovijed i preorali groblja palih hrvatskih vojnika, još se uvijek poštuje i štiti. To je vidljivo na Mirogoju u Zagrebu. Neobilježene i neuređene grobne plohe na to ukazuju. Komunistička zapovijed na Mirogoju još uvijek traje. Na to su nas podsjetili pristigli domobrani iz Osijeka, koji su potaknuli na pomnije razmišljanje. Nakon 45 godina komunističkog terora i nakon 27 godina samostalne države Hrvatske, po prvi puta su upaljene svijeće i odana počast za sve obesčašćene bojovnike na preoranom dijelu Mirogoja. A zašto zakazuje gradska vlast i državna vlast, kad su u pitanju dostojanstvo i ljudska prava pokojnika na posljednje počivalište? Zar se potomci nemaju pravo sjećati svojih predhodnika palih za san o hrvatskoj slobodi. A s njima i svi istinoljubivi domoljubi pokloniti se žrtvama onih koji su poginuli u vihoru Drugog svjetskog rata za nikad dosanjanu slobodnu i samostalnu Hrvatsku.

fotografije  tekst: Damir Borovčak/HKV

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari