Connect with us

Herceg Bosna

Trideset godina nakon Herceg Bosne Hrvati u BiH se bore za ravnopravnost

Objavljeno

on

Istoga dana kada je Vukovar bio pred slomom, hrvatski predstavnici iz 30 općina iz Bosne i Hercegovine okupili su se prije ravno 30 godina 18. studenoga 1991. godine u Grudama i donijeli odluku o utemeljenju Hrvatske zajednice Herceg Bosne. U tome vremenu središnje vlasti BiH bile su posve paralizirane i podijeljene. Srpski su predstavnici već utemeljili autonomne oblasti, a vodeća bošnjačka stranka SDA pripremala obranu kroz muslimanska nacionalna vijeća i Patriotsku ligu kao vojno krilo.

Odluci o osnivanju Herceg Bosne prethodilo je nekoliko ratnih zločina koje su počinile srpske snage i JNA u Ravnom i Kijevu Dolu u jugoistočnoj Hercegovini, ali i u Uništima kod Grahova koje je prvo stradalo u agresiji. Na sve te događaje uslijedio je odgovor: “Nije to naš rat”. S obzirom na to da je bilo jasno kako će se rat preseliti u Bosnu i Hercegovinu, osnovana je Hrvatska zajednica Herceg Bosna, piše Večernji list BiH.

Hrvati smetnja

U njezin sastav ušle su općine Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno. Na pitanje: “Zašto Herceg Bosna u ovom trenutku?”, njezin prvi predsjednik Mate Boban uputio je jasan odgovor.

“Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njezinim cestama, željeznicom, eterom njezinim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, dati do znanja kako to ne želi”, rekao je Boban.

Trideset godina kasnije Hrvati u BiH su se uspjeli obraniti kroz Domovinski rat, a danas za razliku od tih biju druge bitke. One izborne. U spomen na osnivanje Hrvatske zajednice, a kasnije i Hrvatske Republike Herceg Bosne, u Mostaru je jučer, kao i u većini drugih hrvatskih sredina, istaknuta zastava Hrvata iz BiH te su održane prigodne manifestacije. U Zapadnohercegovačkoj županiji 18. studenoga je neradni dan.

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović izjavio je u srijedu da bez osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne (HZ HB) istoga dana kada je pao Vukovar Hrvatska ne bi bila cjelovita kao država, a Hrvati u BiH ne bi se uspjeli obraniti od agresije i spriječiti raspad zemlje. “Da nije bilo HZ HB i organiziranog djelovanja hrvatskog naroda, mi danas ne bismo bili ovdje i ne bismo se borili za svoja politička prava niti bismo gledali ovakvu današnju Hrvatsku.

Bez obzira na to što je užas rata pratio HZ HB, ponosno možemo kazati da danas ne bi bilo ni naše domovine BiH da nije bilo Herceg Bosne”, rekao je predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović na okruglom stolu “Povijesni kontekst utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne” koji je održan u Mostaru. Dodao je kako je Herceg Bosna bila temelj da se Hrvati danas mogu boriti za ostvarenje pune jednakopravnosti u zemlji. 
“Danas je vrijeme da mi u svojoj domovini BiH osiguramo apsolutno svoju jednakopravnost kako bi nas predstavljali legitimni predstavnici. Time ćemo moći reći da smo na dostojanstven način izborili svoju jednakopravnost i osigurali europsku budućnost u našoj domovini Bosni i Hercegovini kakvu danas ima Republika Hrvatska”, dodao je.

Višegodišnji predsjednik HZ HB Vladimir Šoljić istaknuo je kako se Herceg Bosnu nastoji sotonizirati radi negiranja Hrvata. 
“To rade oni kojima su Hrvati smetnja u ovoj državi. Oni ignoriraju činjenicu da su Herceg Bosna i HVO branili upravo ovaj prostor ovdje. A to je sastavni dio BiH. Puno prije nego što je Predsjedništvo BiH proglasilo ratno stanje. Čak i po odluci toga Predsjedništva BiH, HVO je kasnije izveo prvu oslobodilačku operaciju.

Što mislite kako bi izgledao daljnji tijek rata da je Mostar ostao blokiran kako je to bio slučaj sa Sarajevom. To je izbjegnuto za dlaku”, istaknuo je Šoljić. Sadašnji premijer Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić bio je zastupnik prve višestranačke Skupštine BiH. 
“Treba posvetiti pozornost stvarnim činjenicama, a ne fabricirati događaje jer to ne donosi ništa dobro. Mi vrlo dobro znamo što je značila Herceg Bosna, to znaju i svi ostali ako to žele priznati. Međutim, neke nove politike pokušavaju iskriviti sliku i proglasiti nepoželjnima sve one politike koje nisu kompatibilne tom konceptu građanske Bosne i Hercegovine”, ocijenio je Ćosić.

Po njegovim riječima, pokušaji unitarizacije i brisanja nacionalnih identiteta najviše škode upravo BiH. 
“Takve ekstremne opcije treba odbaciti i okrenuti se traženju unutarnjeg konsenzusa ako želimo ovu Bosnu i Hercegovinu učiniti samoodrživom i naprednom jer nijedna država ne može funkcionirati pod bilo kakvim mehanizmima prisile”, istaknuo je Ćosić.

Upravo su po istoj matrici jučer bošnjački mediji i političari nastavili s negiranjem i objedama na račun Herceg Bosne, ponavljanjem navoda iz presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne u Haagu. A sve u cilju nastavka negiranja i potiranja prava Hrvata u Bosni i Hercegovini na identičan način kako je to radio režim u Beogradu koristeći svoje medijske tvornice mržnje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari