Pratite nas

Pregled

Trijumf Širokog Brijega u Kupu BiH proglasili ustaškim orgijanjem: Kome smeta slavlje Hrvata u Hercegovini?

Objavljeno

na

Nogometaši Širokog Brijega u finalu Kupa Bosne i Hercegovine nakon izvođenja jedanaesteraca pobijedili su Sarajevo.

Finale je obilježila prava drama, kako na terenu u dvije utakmice, tako, reći će neki, i na tribinama. Naime, nekima je zasmetalo spontano slavlje Širokobriježana poslije velike pobjede kojom je ova hercegovačka momčad spasila sezonu. No, o tome nešto kasnije.

Podsjetimo, prvu je utakmicu momčad iz Hercegovine na Koševu dobila 1-0, a gosti iz Sarajeva istim su rezultatom slavili na Pecari. Iako je Ivan Krstanović promašio jedanaesterac to nije zaustavilo Široki Brijeg u finalu Kupa BiH. Pecara je bila prepuna, na tribine se natiskalo 6000 gledatelja. Sve je, naravno, bilo spremno za veliko slavlje, no, onda su uslijedili jedanaesterci s obzirom kako je  Sarajevo golom Bekića iz penala pobijedilo 1-0. Isti je rezultat bio na Koševu prije tjedan dana.

Široki Brijeg je na kraju pobijedio 4-3, a odlučujući je penal zabio Čabraja. Zanimljivo, utakmicu finala prenosila je Arenasport sve do izvođenja jedanaesteraca kada su prikazali, na užas svih gledatelja, promidžbeni program. Uslijedilo je veliko slavlje, koje se prelilo na ulice Širokog Brijega i potrajalo do dugo u noć.

Jedan dio medija veliku feštu i zasluženu pobjedu proglasio je ustaškim orgijanjem, uglavnom su takvu ocjenu dali portali koji praktički danonoćno šire mržnje te netoleranciju prema neistomišljenicima zbog čega se nerijetko suočavaju s brojnim sudskim tužbama, i gube procese.

Tijekom izvođenja himne Bosne i Hercegovine revoltirani navijači zviždali su himni, što je za osudu, ali je li to i ustaštvo ako znamo na koji način bošnjački mediji tretiraju Široki Brijeg te navijače spomenutog kluba, koje barem jednom mjesečno proglašavaju ustašama? Tijekom intoniranje državne himne BiH Pecarom se zaorilo ”Mi Hrvati”, revolt je progovorio na stadionu i navijači su na ovakav način protestirali zbog načina na koji se tretira njihov klub. Sve je, ukratko, proglašeno ustaškim orgijanjem. Smiju li hrvatski klubovi u BiH uopće osvajati trofeje ako pritom riskiraju da ih se proglašava fašističkim klubovima?

“Navijači, hvala vam”, poruka je iz Nogometnog kluba Široki Brijeg. Većim dijelom s pravom, jer je, ako izuzmemo nekoliko pojedinačnih uzvika uglavnom fanatično navijalo za svoj klub. Atmosfera je, naime, bila odlična, pjevalo se “Ponosna moja je zemlja, Hercegovina” prilikom izlaska igrača, a sve je popraćeno odličnom koreografijom, prenosi Bljesak.info

Međutim, s druge strane iz NS BiH sasvim druge poruke. “Vulgarno, nacionalističko vrijeđanje, rasizam, huliganizam, ponižavajući odnos prema himni nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim”, poruka je iz Saveza koji je najavio kaznu za Široki brijeg. Kako će sve završiti tek će se vidjeti. No, pozadina ovakvih netolerantnih poruka ima svoju prapovijest. Ne tako davno Hrvati nisu imali pravo ni birati svoje političke predstavnike, birali su im ih drugi.

Takav politički inženjering  ostavio je traga u Federaciji te sada odgovorni zapravo krivnju pokušavaju prebaciti na sve osim na sebe. Uglavnom su Hrvati, kao malobrojni, no, po Ustavu konstitutivni narod,  za sve krivi.  Drugim riječima, neki smatraju kako hrvatski narod u BiH ima tek formalno pravo na konstitutivnost.

S obzirom na strukturu stanovništva u Širokom Brijegu – 99,60 posto stanovnika koji su se na posljednjem popisu izjasnili kao Hrvati – te njihovom položaju u Bosni u Hercegovini ovakvi postupci nikoga ne začuđuju.  Nisu slučajni napadi na Hrvate koje se izjednačava kolektivno s jednim radikalnim pokretom iz Drugog svjetskog rata.

Kao što nikoga ne iznenađuju pojedini medijski napadi na Hrvate BiH, koji dolaze i iz Hrvatske, oni koji malo bolje prate što se događa u susjednoj zemlji itekako su dobro upoznati s načinom na koji se klubovi iz Hercegovine, poput Zrinjskog ili Širokog Brijega, dočekuju u jednoj Zenici, o tome se uporno šuti. Kao što se šuti na koji se način slave pobjede turske reprezentacije diljem Bosne i Hercegovine i što se takva ”slavlja” pretvaraju.

Ako je ”ustaško orgijanje” skandiranje ”Mi Hrvati” i ako je zvižduk kao znak protesta ustašluk jesu li onda svi Hrvate ustaše, kako to uz pomoć nekih hrvatski radikalnih medija i portala gotovo svakodnevno poručuju ”čuvari moralne čistoće” iz ovog dijela Europe, da ne kažemo ”regiona?” Primjerice, za srbijanskog ministra Aleksandra Vulina i komemoracija na Bleiburgu također je ”ustaško orgijanje”, odnosno, ”najveće okupljalište fašista u Europi.” Ista kuhinja, različiti kuhari, jedan šef sale.

Narod.hr

>>>Široki Brijeg osvojio Kup Bosne i Hercegovine!<<<

>>Marijan Knezović: Nije zviždanje ovakvoj himni sramotno<<<

 

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Obračun Željka Glasnovića s Mirelom Holy: Mlada damo, nemojte se glupirati… Vi nemate pojma

Objavljeno

na

Objavio

Uoči današnje sjednice Sabora na Markovu trgu održan je prosvjed “udruga i aktivista”, koji traže od Vlade i saborskih zastupnika hitnu ratifikaciju Istanbulske konvencije. Željko Glasnović odbio je to podržati te se potom upustio u razgovor s Mirelom Holy

“Gdje su bili ovi stari ljudi, to nećete snimiti to ćete cenzurirati, kad su hrvatski politički zatvorenici bili davljeni, seksualno zlostavljeni, prisilno hranjeni, kada su dobivali četiri godine jer su čitali novine? Gdje ste bili kada su homoseksualci mučeni u ruskim zatvorima elektrošokovima itd. Kada su dobivali pet godina teške robije u Rumunjskoj? Gdje ste onda bili?”, rekao je Glasnović.

Neki su spalili partijske knjižice i danas legitimiziraju najkrvaviji zločin zapadno od Urala i sad su veliki kozmopoliti, borci za ljudska prava. Što je sa šest milijuna abortusa izvedeno tamo pod pokroviteljstvom Planned Parenthooda, gdje djecu raskomadaju u majčinoj utrobi škarama? O tome ne govorite?

Holy ga je potom upitala znači li to da je on za nasilje nad ženama.

“Mlada damo, nemojte se glupirati… Vi nemate pojma”, odvratio je Glasnović, na što mu je ona kazala da je doktorirala na feminizmu. “Možda ste vi doktorirali ljubavne navike afričke voćne muhe, ja sam 10 godina bio u pravosudnom sustavu i vidio sam više zlostavljanih žena nego što ćete vi ikada vidjeti”.

“Ima drugih zakona da se to zaštiti, pa vi nemate sustava gdje vam sustav vode bivši. O tome govorite? Cijeli sustav imate glave iz bivšeg sustava. sekretari narodne obrane, bivša partija, Ozna i tako dalje”, rekao je Glasnović.

Holy mu je na to kazala da se Istanbulska konvencija ne bavi time, već su u pitanju ljudska prava. “Gdje ste bili kada su prisilno hranili i zlostavljali u Zenici, gdje ste onda bili?”,rekao je Glasnović, na što mu je ona odgovorila da tada nije bila rođena.

“A, niste bili ni rođeni, prava isprika… A što ne govorite o tome? Imate tisuće masovnih grobnica u Sloveniji, o tome ne govorite i sad ste vi veliki kozmopoliti. Koliko ljudi ima ovdje koji su radili protiv svojeg naroda u tajnim službama, cinkaroša? Vi nemate nikakvih kredibiliteta, vi nemate moralno pravo govoriti u ime hrvatskog naroda. Doviđenja”, poručio joj je hrvatski saborski zastupnik Željko Glasnović i uputio se u sabornicu.

Željko Glasnović protiv ratifikacije Istanbulske konvencije

Željko Glasnović: Svi imaju pravo na sjećanje osim Hrvata

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari