Connect with us

Politika

Trilaterala u Sloveniji: Ubrzati cijepljenje stanovništva, ali ne represijom

Objavljeno

on

Foto: Hina

Potrebno je ubrzati cijepljenje stanovništva protiv koronavirusa, ali ne na represivan način, složili su se predsjednici Slovenije, Hrvatske i Austrije u četvrtak u Kostanjevici na Krki.

Slovenija je bila domaćin ovogodišnjeg trilateralnog sastanka predsjednika Slovenije, Hrvatske i Austrije, koji se prvi put održao u ožujku 2014. u Beču.

Predsjednici triju država – Borut Pahor, Zoran Milanović i Alexander Van der Bellen – razgovarali su najviše o pandemiji covida-19 i europskoj perspektivi država zapadnog Balkana.

Cijepljenje je usporeno u većini zemalja Europske unije i političari nastoje pronaći načine kako da uvjere stanovništvo da to učine.

“Najbolja poruka javnosti je da ako si cijepljen, tvoj život više neće biti miserable. (…) U protivnom sve to skupa nema smisla”, rekao je hrvatski predsjednik Milanović.

Domaćin Borut Pahor uvjeren je da na “pristojan i tolerantan način” treba ljude nagovoriti na cijepljenje. Ne vjeruje da bi “kritiziranje onih kojih su skeptični”, “represivan način” ili kazne mogle dati željeni učinak.

U Hrvatskoj je, zaključno s 14. srpnjem, punu dozu primilo 39,6 posto odraslog stanovništva. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti Slovenija je do 11. srpnja potpuno procijepila više od 42 posto stanovništva, dok je Austrija uspjela prijeći 50 posto.

Austrijski predsjednik Van der Bellen vjeruje da su zdravstvo i školstvo sektori od kojih bi se “moglo tražiti razumijevanje”.

Milanović se slaže da bi se medicinsko osoblje i oni koji rade u domovima za starije i nemoćne trebali cijepiti.

“No, to je na kraju krajeva neki zahtjev koji ide uz posao, neki zahtjev i neka zabrana. Recimo, zabrana da pilot ne smije imati alkohola u krvi, da mora dobro vidjeti, da liječnik i sestre moraju proći prije nego što uđu u operacijsku salu određenu higijensku proceduru (…) i to se zaista odnosi na mali broj ljudi”, rekao je hrvatski predsjednik.

Milanović dodaje da se ne bi trebao koristiti argument “da ako se nisi cijepio, opterećuješ zdravstveni sustav”.

“To je nehumano. Jer taj zdravstveni sustav te prihvaća i ako si alkoholičar i ako pušiš (…) prihvaća te i ako se razboliš od korone i ako se razboliš od gripe”, rekao je Milanović.

Smatra da represija i kazne nisu način da se poveća procijepljenost stanovništva.

“Moje strpljenje s onima koji se ne žele cijepiti je veliko. I moje čuđenje je veliko, ali smatram da je svaka vrsta represije koja dolazi administrativnim putem – put u tiraniju. Despociju jedne grupe ljudi. I u tome vidim opasnost zavjera, a ne u tome da se ljude otruje cjepivom i svakakve gluposti koje slušamo zadnjih godinu dana”, rekao je Milanović.

Upozorio je da se više od godinu dana donose “administrativne politike ograničavanja temeljnih ljudskih sloboda”, a u većini država pa tako ni u Hrvatskoj, to nije praćeno “odgovarajućim aktima s vrha”.

Europska perspektiva jugoistoka Europe

Slovenija je 1. srpnja preuzela predsjedanje Vijećem EU-a od Portugala i jedna od glavnih tema joj je proširenje EU-a na zapadni Balkan.

Predsjednici triju država se slažu da “EU treba što prije otvoriti vrata tim zemljama”, rekao je Pahor i dodao da će u protivnom taj prostor zauzeti drugi koji “nemaju plemenite ciljeve kao EU”.

Vjeruje u skoro rješenje bugarske blokade Sjeverne Makedonije i smatra da će se time “vratiti vjerodostojnost i povjerenje u EU”.

Van der Bellen je najavio da će uskoro razgovarati s bugarskim kolegom Rumenom Radevim o toj temi, a Milanović je rekao da je upoznao svoje kolege s problemom u Bosni i Hercegovini u kojoj je prethodno boravio.

Nuklearna elektrana Krško

Austrijski predsjednik spomenuo je nuklearnu elektranu Krško kao primjer teme “o kojoj ne dijele isto mišljenje”.

Van der Bellen je rekao da tek treba vidjeti na “koji način će se nuklearne elektrane tretirati u paketu ‘Fit for 55’ – ključnom elementu Europskog zelenog plana. Austrija nuklearku Krško smatra problematičnom. Pahor je uvjeren da pitanje budućnosti nuklearne elektrane Krško morati riješiti referendumom i “kako nadomjestiti taj izvor ako ga odbacimo”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari