Pratite nas

BiH

Trojica boljševičkih mušketira

Objavljeno

na

Josipović, Leko i Milanović iskoristili su jasenovačku  prigodu za međusobno natjecanje u krivotvorenju povijesti, slično onomu s druge strane rijeke Save, u Republici Srpskoj, potvrdivši pritom da se komunistička tek u nijansama razlikuje od velikosrpske retorike

Porazno stanje nacionalne politike i gospodarstva posljedak su neokomunističke ideologije, čiji su se nositelji domogli vlasti na izborima za Hrvatski sabor potkraj 2011. godine, a predsjedničko mjesto na Pantovčaku još je ranije zaposjeo sadašnji predsjednik Republike, također bivši komunist, Ivo Josipović. U hrvatskom slučaju se ne radi samo o revitalizaciji bivšega komunističkog režima, nego i o njegovoj državnoj koncepciji, koja Hrvatsku ne može vidjeti izvan okvira bivše jugoslavenske državne tvorevine. Dovođenju boljševika na vlast kumovale su i ranije anacionalne politike.

Dok je Sanader svoju protuhrvatsku politiku pokrivao relativno uspješnim gospodarstvom, njegova je nasljednica završila pregovore s EU, nu pritom je unutarstranačkom borbom stvorila preduvjete za umiranje hrvatskoga gospodarstva, čiji su grobari na kraju postali sadašnji predstavnici komunističke vlasti u Hrvatskoj. Sanadera je, nakon obavljena rashrvaćivanja Hrvatske, pogodila sudbina većine izdajnika vlastite domovine. Naime, povijest obiluje raznim slučajevima izdaje, a one koji se odluče na takav čin, nakon što obave svoj prljavi posao obično je čekao neslavan kraj. Osvajači ih se preventivno rješavaju najčešće likvidacijom,  pravdajući sažeto takav čin iskustvenim povjerenjem: ako su izdali vlastitu domovinu, kako bi tek izdali mene!60932402-leko-josipovic-milanovic

Danas su, doduše, u političkoj praksi manje na snazi fizičke likvidacije pa posao političkoga uništavanja najprije provodi medijski stroj, a njihovu možebitnu neučinkovitost po potrebi nadoknađuje pravosuđe.

Sve su to predvidljivi modeli političkoga ponašanja, koje bi trebali znati iskusni  političari, nu u ozbiljnu politiku vrlo često zalutaju i razni pustolovi, čije nepolitičke sklonosti onda postaju snažnim oruđem u rukama protivnika politike zaštite nacionalnih interesa. U tradicionalnim demokratskim društvima javni su mediji bili snažno oružje izbornoga tijela, koje se onda znalo ravnati u izborima zastupničkih ili pak predsjedničkih kandidata za svoje predstavnike u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti.

U slabim pak državama danas oni predstavljaju moć određenih skupina koje preko njih iz duboke pozadine vode politiku komercijalnih probitaka. Kakvu to politiku vodi sadašnja vlast u Hrvatskoj mogli smo se nedavno uvjeriti  u Jasenovcu, kad su ju manifestirala tri boljševička „mušketira“ – predsjednik vlade Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko i predsjednik Republike Ivo Josipović. U njihovim izlaganjima teško je bilo pronaći mjesto pijeteta prema nedužnim žrtvama, nu zato je prevladavala komunistička retorika, u kojoj nije moglo biti mjesta za žrtve jugoslavenskoga komunističkoga totalitarizma, počinjene upravo u poratnom logoru Jasenovac. Trojica mušketira iskoristili su prigodu za međusobno natjecanje u krivotvorenju povijesti, slično onomu s druge strane rijeke Save, u Republici Srpskoj, potvrdivši pritom da se komunistička tek u nijansama razlikuje od velikosrpske retorike.

Bivšim komunističkim režimima širenje i održavanje kulta mržnje bilo je sastavni dio politike, zato su i u ovom slučaju manje važne same činjenice i historiografska vjerodostojnost, koju će na kraju, bez obzira na održavanje kulta ipak utvrditi vjerodostojna povjesnica. No ideološki predložak što su ga u Jasenovcu manifestirala trojica „mušketira“ po svemu je sukladan nedavno donesenom Putinovu zakonu, kojim se kao zločinački čin regulira „nijekanje nacističkih zločina i iskrivljavanje uloge Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu“ te se kao takav proglašava kaznenim djelom kažnjivim i do pet godina zatvora. U pozadini novoga Putinova zakonodavstva skriva se agresivna politika prema susjednim državama, koje je nekoć pod svojim nadzorom držao bivši Sovjetski Savez.

S druge pak strane takva mu kvalifikacija omogućuje masovniju mobilizaciju proruskih snaga u sve žešćem sukobu sa susjednom Ukrajinom, čije sadašnje političko vodstvo, zbog prozapadne orijentacije, optužuje za fašizam i pripadnost nacističkoj ideologiji. Po ovom prepoznatljivu predlošku krenula je i velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH, a prosrbijansko stanovništvo u Hrvatskoj potaknuto je na agresiju protiv vlastite države. Koliko je pak sadašnja Putinova neosovjetska politika „Anschlusa“ bliska i nekim europskim političkim krugovima svjedoči i aktualni posjet  povjerenika za proširenje Europske unije Štefan Fuele Beogradu, gdje je povjerenik javnosti otvoreno poručio kako “Europska unija poštuje odluke Srbije o svim pitanjima, pa tako i u svezi s ukrajinskom krizom”, a Srbija je, ne treba zaboraviti, podupirala aneksiju Krima Rusiji i destabilizaciju Ukrajine.

Politika pojedinih europskih država, kao i političkih grupacija unutar Europske unije takva je kakva jest i nju treba tek prepoznavati, nu hrvatska javnost je s pravom zabrinuta zbog politike svojih trojice „mušketira“, koji poradi ideološke uklopljenosti u neokomunističke obrasce, sve snažnije Hrvatsku guraju u mentalne i političke okvire bivše Jugoslavije, a ta državna tvorevina bila je ekstremnija staljinistička inačica balkanskoga komunističkog Saveza. Upravo je zato velika odgovornost na hrvatskim biračima, koji se jedini mogu oduprijeti sadašnjoj unutarnjoj navali prosrbijanskih snaga, koje Hrvatsku na čelu s trojicom mušketira vode u novu balkansku satrapiju.

 

Mate Kovačević

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

Dragan Čović: Postoji opasnost od manipulacije migrantima u predizbornom razdoblju

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović smatra da Europska unija neće donijeti nikakvu odluku koja bi išla u smjeru stvaranja migrantskih centara na teritorij BiH, jer bi to bilo prerizično.

– Mislim da takve odluke Europska unija ne može donijeti. Staviti u jedan sigurnosno-pravno još neizgrađen prostor jednu takvu populaciju ljudi, koja je uzdrmala i mnogo sigurnije europske sustave od ovih naših ovdje balkanskih, bilo bi prerizično.

Tako da ne vjerujem da će se s te strane donositi odluke, ali moramo biti vrlo jasni, migrantska kriza je preozbiljna kriza i ona je izrodila i potpuno novi pristup u vođenju politika u našem ne tako dalekom susjedstvu, izjavio je Čović za Fenu navodeći za primjer politike Mađarske, Austrije i Slovenije. Smatra da će taj negativni odnos prema migrantima samo jačati, iako ističe da on migrantsku krizu, prije svega, doživljava kao humanitarnu, pa tek onda sigurnosnu i na kraju političku.

No, također upozorava da je humanitarna faza ove krize već završila u spomenutim zemljama i da one sada poblem migranata promatraju kao sigurnosni i politički. – To će doći i u Bosni i Hercegovini neminovno. BiH je danas jako izložena, jer nema sve svoje normalne infrastrukture državnih instrumenata kojima možemo kontrolirati taj put.

Mi danas moramo biti spremni na ove dolaske, koridore, bez obzira kojim putem oni dolaze prema BiH. Broj od šest tisuća je bio jedan broj za testiranje i broj ovih dvjestotinjak migranata koji su jednu noć prebačeni u Mostar za potrebe dolaska predsjednika Turske u Sarajevo, samo je bio test jednoga procesa kako će se dalje odvijati – ističe Čović.

Po njegovim riječima, tijekom ljetnih mjeseci, zbog lakšeg prelaska granice između BiH i Hrvatske, na teritoriju BiH se neće stvarati veći migrantski centri. Ističe da se danas pravi jedan zajednički napor da se migranti ne pomjeraju s onih prostora gdje su locirani, bez obzira je li to Turska, Grčka ili neka treća zemlja.

Ako bi taj problem potcijenili, dodaje Čović, mogli bi imati izuzetnu krizu u BiH, pogotovo u izbornoj kampanji, jer „ti migranti će služiti nekome također za kalkulacije, izborne poruke“.

– Netko će namjerno organizirati, ako hoćete, incident, da bi na tome gradio neku politiku u ovih par mjeseci. To može biti vrlo opasno i zbog toga ćemo i mi u Predsjedništvu BiH inzistirati, iako to nije osnovni zadatak Predsjedništva, da naše sigurnosne i policijske službe, da pravna država vrlo jasno funkcionira, da korigiramo zakonska rješenja koja će biti na europskim razinama, kako bi upravljali tim procesom.

Kažem još jednom, ti jadni ljudi koji dolaze sa svojom djecom, čitave obitelji ovdje, s te strane treba promatrati kao klasičan humanitarni problem.

Međutim, s druge strane, on postaje sigurnosni, jer imate fizičke incidente između njih samih i tih nekih incidenata je bilo u Salakovcu i na bihaćkom području, pa u konačnici dođete i do političkog problema.

Obzirom da BiH u svojoj strukturi i na putovima kojim idu migrantski koridori, dominantno ima etnički čiste prostore na kojima žive Hrvati, Srbi ili Bošnjaci, naravno da imate i različita viđenja ako to netko želi zloupotrijebiti, tako da sam uvjeren da ćemo mi nadzirati taj proces, ali ne smijemo biti naivni oko toga – upozorava hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

(Fena)

 

Dio trećeg svjetskog rata upravo se odvija na morskim i kopnenim granicama Europe

 

 

Ivica Šola: Treća, pacifistička, invazija

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Bošnjački zastupnici u Zastupničkom domu izglasali Prijedlog zakona o izbornim jedinicama

Objavljeno

na

Objavio

Popodnevna, izvanredna, sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine okončana je ubrzo po početku jednoglasnim odobravanjem Prijedloga zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH.

Ovom izvanrednom zasjedanju nisu nazočili zastupnici Kluba Hrvatska demokratska zajednica – Hrvatski narodni sabor (HDZ-HNS) i HDZ 1990.

Oni su tijekom dana priopćili da neće sudjelovati u radu Zastupničkog doma do izjašnjenja Hrvatskog narodnog sabora, budući da je ovo zasjedanje zakazano tek dva i po sata prije naznačenog početka.

Zastupnici HDZ-HNS-a smatraju da je to brzo zakazivanje suprotno Poslovniku i dosadašnjoj praksi u Parlamentu, kao i da je najavljeni zakon u suprotnosti s Ustavom BiH, presudom Ustavnog suda BiH koja se odnosi na načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, kao i sa Ustavom FBiH.

Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH predložili su po hitnom postupku zastupnički klubovi  bošnjačkih stranaka Stranke demokratske akcije, Saveza za bolju budućnost BiH, Demokratske fronte, Socijaldemokratske partije BiH i delegat u Domu naroda Predrag Kojović.

Nasuprot kolegama iz Kluba HDZ-HNS, predlagači tvrde da zakon ima ustavnu osnovu i da će otkloniti blokade koje su se i dosad pojavljivale u konstituiranju federalnog Doma naroda.

Prije ove sjednice, danas je održana još jedna, također izvanredna, a u njenom toku je Zastupnički dom usvojio, među ostalim aktima, Zakon o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom u FBiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori