Pratite nas

BiH

Trojica boljševičkih mušketira

Objavljeno

na

Josipović, Leko i Milanović iskoristili su jasenovačku  prigodu za međusobno natjecanje u krivotvorenju povijesti, slično onomu s druge strane rijeke Save, u Republici Srpskoj, potvrdivši pritom da se komunistička tek u nijansama razlikuje od velikosrpske retorike

Porazno stanje nacionalne politike i gospodarstva posljedak su neokomunističke ideologije, čiji su se nositelji domogli vlasti na izborima za Hrvatski sabor potkraj 2011. godine, a predsjedničko mjesto na Pantovčaku još je ranije zaposjeo sadašnji predsjednik Republike, također bivši komunist, Ivo Josipović. U hrvatskom slučaju se ne radi samo o revitalizaciji bivšega komunističkog režima, nego i o njegovoj državnoj koncepciji, koja Hrvatsku ne može vidjeti izvan okvira bivše jugoslavenske državne tvorevine. Dovođenju boljševika na vlast kumovale su i ranije anacionalne politike.

Dok je Sanader svoju protuhrvatsku politiku pokrivao relativno uspješnim gospodarstvom, njegova je nasljednica završila pregovore s EU, nu pritom je unutarstranačkom borbom stvorila preduvjete za umiranje hrvatskoga gospodarstva, čiji su grobari na kraju postali sadašnji predstavnici komunističke vlasti u Hrvatskoj. Sanadera je, nakon obavljena rashrvaćivanja Hrvatske, pogodila sudbina većine izdajnika vlastite domovine. Naime, povijest obiluje raznim slučajevima izdaje, a one koji se odluče na takav čin, nakon što obave svoj prljavi posao obično je čekao neslavan kraj. Osvajači ih se preventivno rješavaju najčešće likvidacijom,  pravdajući sažeto takav čin iskustvenim povjerenjem: ako su izdali vlastitu domovinu, kako bi tek izdali mene!60932402-leko-josipovic-milanovic

Danas su, doduše, u političkoj praksi manje na snazi fizičke likvidacije pa posao političkoga uništavanja najprije provodi medijski stroj, a njihovu možebitnu neučinkovitost po potrebi nadoknađuje pravosuđe.

Sve su to predvidljivi modeli političkoga ponašanja, koje bi trebali znati iskusni  političari, nu u ozbiljnu politiku vrlo često zalutaju i razni pustolovi, čije nepolitičke sklonosti onda postaju snažnim oruđem u rukama protivnika politike zaštite nacionalnih interesa. U tradicionalnim demokratskim društvima javni su mediji bili snažno oružje izbornoga tijela, koje se onda znalo ravnati u izborima zastupničkih ili pak predsjedničkih kandidata za svoje predstavnike u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti.

U slabim pak državama danas oni predstavljaju moć određenih skupina koje preko njih iz duboke pozadine vode politiku komercijalnih probitaka. Kakvu to politiku vodi sadašnja vlast u Hrvatskoj mogli smo se nedavno uvjeriti  u Jasenovcu, kad su ju manifestirala tri boljševička „mušketira“ – predsjednik vlade Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko i predsjednik Republike Ivo Josipović. U njihovim izlaganjima teško je bilo pronaći mjesto pijeteta prema nedužnim žrtvama, nu zato je prevladavala komunistička retorika, u kojoj nije moglo biti mjesta za žrtve jugoslavenskoga komunističkoga totalitarizma, počinjene upravo u poratnom logoru Jasenovac. Trojica mušketira iskoristili su prigodu za međusobno natjecanje u krivotvorenju povijesti, slično onomu s druge strane rijeke Save, u Republici Srpskoj, potvrdivši pritom da se komunistička tek u nijansama razlikuje od velikosrpske retorike.

Bivšim komunističkim režimima širenje i održavanje kulta mržnje bilo je sastavni dio politike, zato su i u ovom slučaju manje važne same činjenice i historiografska vjerodostojnost, koju će na kraju, bez obzira na održavanje kulta ipak utvrditi vjerodostojna povjesnica. No ideološki predložak što su ga u Jasenovcu manifestirala trojica „mušketira“ po svemu je sukladan nedavno donesenom Putinovu zakonu, kojim se kao zločinački čin regulira „nijekanje nacističkih zločina i iskrivljavanje uloge Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu“ te se kao takav proglašava kaznenim djelom kažnjivim i do pet godina zatvora. U pozadini novoga Putinova zakonodavstva skriva se agresivna politika prema susjednim državama, koje je nekoć pod svojim nadzorom držao bivši Sovjetski Savez.

S druge pak strane takva mu kvalifikacija omogućuje masovniju mobilizaciju proruskih snaga u sve žešćem sukobu sa susjednom Ukrajinom, čije sadašnje političko vodstvo, zbog prozapadne orijentacije, optužuje za fašizam i pripadnost nacističkoj ideologiji. Po ovom prepoznatljivu predlošku krenula je i velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH, a prosrbijansko stanovništvo u Hrvatskoj potaknuto je na agresiju protiv vlastite države. Koliko je pak sadašnja Putinova neosovjetska politika „Anschlusa“ bliska i nekim europskim političkim krugovima svjedoči i aktualni posjet  povjerenika za proširenje Europske unije Štefan Fuele Beogradu, gdje je povjerenik javnosti otvoreno poručio kako “Europska unija poštuje odluke Srbije o svim pitanjima, pa tako i u svezi s ukrajinskom krizom”, a Srbija je, ne treba zaboraviti, podupirala aneksiju Krima Rusiji i destabilizaciju Ukrajine.

Politika pojedinih europskih država, kao i političkih grupacija unutar Europske unije takva je kakva jest i nju treba tek prepoznavati, nu hrvatska javnost je s pravom zabrinuta zbog politike svojih trojice „mušketira“, koji poradi ideološke uklopljenosti u neokomunističke obrasce, sve snažnije Hrvatsku guraju u mentalne i političke okvire bivše Jugoslavije, a ta državna tvorevina bila je ekstremnija staljinistička inačica balkanskoga komunističkog Saveza. Upravo je zato velika odgovornost na hrvatskim biračima, koji se jedini mogu oduprijeti sadašnjoj unutarnjoj navali prosrbijanskih snaga, koje Hrvatsku na čelu s trojicom mušketira vode u novu balkansku satrapiju.

 

Mate Kovačević

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dodik će upoznati Grabar Kitarović sa zaključcima Predsjedništva BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine danas je donijelo nekoliko zaključaka. Iz njih se iščitava da će BiH od Republike Hrvatske zatražiti da lokaciju predviđenu za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Trgovska Gora u Općini Dvor koja je u blizini granice s BiH izmjesti na neku drugu lokaciju, javlja Hrvatski medijski Servis. 

Zaključke Predsjedništva BiH prenosimo u cijelosti:

“1. Bosna i Hercegovina traži od Republike Hrvatske da lokaciju Trgovska gora, Općina Dvor, Republika Hrvatska, koja se nalazi u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, izuzme kao mjesto predviđeno za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada, te da na području svoje teritorije osigura drugu adekvatnu lokaciju za te namjene, koja nije u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.

2. Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u ime Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uputit će pismo predsjednici i premijeru Republike Hrvatske, kojim će ih obavijestiti o navedenom zahtjevu Bosne i Hercegovine.

3. Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine, informira zemlje članice Europske Unije i međunarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine o navedenom pitanju i zahtjevu Bosne i Hercegovine.

4. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine će, u okviru svoje nadležnosti, po ovom pitanju, inzistirati na punoj zaštiti svih prava koja Bosni i Hercegovini pripadaju po pravilima i normama međunarodnog prava”, priopćeno je iz Predsjedništva BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Predsjedništvo BiH s EU diplomatima – Ni riječi o opstrukcijama u uspostavi vlasti i izmjeni Izbornog zakona

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedništvo BiH
Foto: Predsjedništvo BiH

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik i članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić primili su diplomate Radne skupine EU za Zapadni Balkan (COWEB), javlja Hrvatski Medijski Servis. 

Diplomate su upoznale članove Predsjedništva BiH s dosadašnjim sastancima u BiH koje su održali u sklopu više susreta na temu razmjene ideja za usmjeravanje regionalne suradnje na Zapadnom Balkanu. Pozdravili su ostvareni napredak naše zemlje na putu ka EU i izrazili očekivanje da će BiH nastaviti nužne reformske procese. Diplomate su istaknule lidersku ulogu koju, po njima, vodi aktualni saziv Predsjedništva BiH u ključnim segmentima na putu BiH ka europskim integracijama.

Pohvalili su Predsjedništvo BiH na datom odobrenju za zaključivanje regionalnog sporazuma o roamingu i aktivnostima poduzetim na deblokiranju procesa akreditacije bh. sveučilišta, istaknuvši bitnim postizanje konsenzusa oko bitnih stvari, jer tako i EU ima dobre temelje za suradnju s BiH u narednom razdoblju.

Članovi Predsjedništva BiH su iskazali spremnost za nastavak provedbe reformi u cilju prihvaćanja svih elemenata pravne stečevine EU u domaće zakonodavstvo, istaknuvši da bi taj reformski proces dodatno bio potaknut dobivanjem pozitivnog mišljenja Europske komisije (avis) o zahtjevu za članstvo BiH u EU do konca rumunjskog predsjedanja Vijećem EU.

Pored članova COWEB-a, na sastanku su sudjelovali i predstavnici sudionica SEECP-a, Komisije EU, Europske službe za vanjske poslove i Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) i šef Delegacije Europske unije u BiH veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Ni ovaj put na sastanku nije bilo riječi o bošnjačkim opstrukcijama pri uspostavi vlasti na razini BiH kao ni o reformi Izbornog zakona BiH sukladno presudama Ustavnog kako bi se, među ostalim, spriječilo da hrvatski član Predsjedništva BiH bude ponovno  izabran bošnjačkim glasovima, piše HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentari