Pratite nas

„Troplet“ objavio svoj prijedlog za javnu raspravu o reformi Hrvatskog Narodnog Sabora

Objavljeno

na

Upravni odbor Hrvatska kulturna zajednica Troplet je u nekoliko navrata na svojim sjednicama razmatrao „Mjesto i uloga Hrvatskoga narodnoga sabora (HNS)“ i mogućnost provedbe javne rasprave (javne tribine) na tu temu. HKZ Troplet u potpunosti podupire izvornu ideju o HNS kao najvišem političkom tijelu Hrvata u BiH, te cijenimo da bi postojanje i odgovarajuće djelovanje HNS moglo i trebalo biti od ključnog značaja za cjelokupni hrvatski puk u BiH, navodi se u priopćenju „Tropleta“, koje prenosi Hrvatski Medijski Servis.

troplet„Troplet“ smatra da pitanja vezana za HNS zaslužuju široku javnu raspravu i nisu pitanja o kojima trebaju raspravljati i odlučivati samo političke stranke koje su trenutne članice HNS-a. Naravno, to podrazumijeva, dodaje se u priopćenju, da će se konačne odluke o djelovanju i možebitnom preustroju donijeti u institucijama HNS-a, uvažavajući, nadamo se, dobre ideje iz javne rasprave.

HKZ Troplet napominje kako će, kao hrvatska i nestranačka udruga, u dobroj vjeri rado sudjelovati u javnoj raspravi i pomoći u organizaciji (organizirati) iste, ukoliko za to postoji dobra volja zainteresiranih strana.

U tom smislu pozdravljamo nastojanje i zahvaljujemo Hrvatskoj republikanskoj stranci koja je inicirala raspravu i uradila dokument „Načela za preustroj HNS-a“. HKZ Troplet daje punu potporu predstavljenoj ideji, te ističu kako se slažu s dobrim dijelom navedenog u dokumentu HRS-a. Troplet je objavio i vlastito viđenje Hrvatskog narodnog sabora kroz dokument nazvan „Načela za preustroj HNS-a“.

Prema viđenju „Tropleta“ Hrvatski narodni sabor po izvornoj ideji treba biti mjesto zajedništva, okupljanja i suradnje svih legalno i legitimno izabranih (i imenovanih) hrvatskih dužnosnika, ne mjesto sukoba i razdvajanja. (U skladu s Isusovim riječima „Tko nije protiv nas, za nas je“ (Mk.9.40).)
U HNS, pored hrvatskih političkih stranaka treba uključiti i sve druge respektabilne pojedince i institucije hrvatskog naroda.
HNS je nadstranački forum gdje se razmatraju aktualne političke teme i pitanja, razmjenjuju ideje, sukobljavaju mišljenja i raspravlja, ali i institucija u kojoj se donose odluke i smjernice u cilju zaštite hrvatskih nacionalnih interesa. Te smjernice su obvezne za sve stranke i pojedince članove HNS, kao i sve javne djelatnike kojima je na srcu dobrobit hrvatskog naroda.

HNS treba mudro i uporno voditi kontinuiranu (dugotrajnu) političku borbu za institucionalnu jednakopravnost Hrvata u BiH, dajući odgovore na trenutne političke prilike i poziciju hrvatskog naroda, ali i ponuditi odgovore kako BiH izvesti iz ove složene i teške situacije, i kako omogućiti pravedan i demokratski razvitak države i europsku budućnost.

Definirati zajedničke, hrvatske nacionalne interese ispod kojih se ne može i ne smije ići. Zajednički nazivnik strateških interesa postaviti tako da to ne vodi jednoumlju. Naprotiv, treba voditi istinskom pluralizmu unutar hrvatskog političkog bića. Takvo djelovanje treba jačati konkurenciju među strankama sa hrvatskim predznakom, ali istovremeno poboljšati konkurentnost tih stranaka unutar BiH.

To istovremeno znači da se stranke članice, u skladu s definiranim nacionalnim i vlastitim interesima, dogovaraju o različitim oblicima suradnje, o zajedničkom ili odvojenom nastupu, te koaliranju na različitim razinama vlasti i različitim prostorima u BiH.

U radu HNS-a bi morali sudjelovati svi izabrani predstavnici iz reda hrvatskog naroda. Dakle, zastupnikom u HNS (sabornikom) ima pravo i mogućnost postati svaki legalno i legitimno, izravno izabrani hrvatski zastupnik na općim izborima i izabrani načelnik općine (odnosno predsjednik općinskog vijeća), bez obzira na političku opciju i stranačku pripadnost, kako je to definirano u točki 3. dolje, u podtočki koja definira kako se postaje sabornikom. Pod istim uvjetima sabornikom mogu postati i član Predsjedništva BiH kao i predsjednik/dopredsjednik FBiH i RS iz reda hrvatskog naroda.

Potrebno je osigurati zastupljenost Hrvata iz svih područja BiH, stoga predlažemo da status sabornika mogu steći i hrvatski načelnici/gradonačelnici (odnosno predsjednici općinskih vijeća) kako je definirano u točki 3. Dakle, općinski vijećnici ne bi bili sabornici HNS, ali bi lokalne zajednice bile zastupljene preko općinskih načelnika, odnosno predsjednika općinskog vijeća u općinama u kojima načelnik nije Hrvat.

Jedna od zadaća HNS je očuvanje i izgradnja institucija hrvatskog naroda u BiH.

Jasno je da HNS u današnjem obliku nije ispunio misiju i postigao ciljeve zbog kojih je nastao. Stoga se slažemo s prijedlogom Hrvatske Republikanske Stranke da je potrebno poboljšanje i reforma istoga.

Tim reformama HNS mora postati institucija koja učinkovito štiti i čuva istinske nacionalne interese Hrvata u BiH, te mora djelovati kao savjest i korektiv trenutnoj vlasti bez obzira koje stranke je sačinjavaju. Mora se spriječiti da HNS postane institucija za provođenje interesa jedne stranke, skupine stranaka ili pojedinaca.
Jasnim i nedvosmislenim odredbama i procedurama onemogućiti zlouporabe i manipulacije HNS-o bilo koje vrste, kako iznutra, tako i izvana. Sabornici moraju biti istinski narodni zastupnici s nespornim kredibilitetom, legitimitetom i legalitetom.

Svojim odlučnim i odgovornim djelovanjem HNS treba postati legitiman i respektabilan sugovornik međunarodne zajednice, ali i legitimnih predstavnika drugih konstitutivnih naroda.

Hrvatski narodni sabor kroz promjene i usavršavanje treba, može i mora postati svjetionikom političkog života Hrvata u BiH, stoji u prijedlogu HKZ „Troplet“ o reformi Hrvatskog Narodnog Sabora“./hms.ba/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Na današnji dan prije 21 godinu preminuo je Jozo Leutar

Objavljeno

na

Objavio

Istinu će biti jedino moguće doznati kada iščeznu oni koji su prikrivali dokaze

Na današnji dan prije 21 godinu preminuo je Jozo Leutar, nekadašnji zamjenik ministra unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine. Leutar je preminuo 28. ožujka u sarajevskoj bolnici Koševo od posljedica ranjavanja nakon što je 16. ožujka 1999. godine u sarajevskom naselju Ciglane u ranim jutarnjim satima na njega izvršen atentat autobombom, piše Večernji list BiH. Počinitelji i nalogodavci ovog zločina ni do danas nisu otkriveni i procesuirani. Više od dvaju desetljeća traje borba da se dozna istina o ovom zločinu.

Lažni iskaz i optužbe

Istinu će biti jedino moguće doznati kada iz parapolicijskih i obavještajnih službi iščeznu oni koji su godinama prikrivali i podmetali dokaze te čak i prijetili, izmišljali. Najprije sa samim vozilom i eksplozivom koji je podmetnut pod vozilo koje je eksplodiralo u ranim jutarnjim satima. Leutar je teško ozlijeđen 16. ožujka 1999. kada je u službenom automobilu, kojim je iz stana putovao do sjedišta MUP-a, eksplodirala podmetnuta naprava.

Najteži šrapnel koji mu je završio u glavi koštao ga je života. Uslijed teških ozljeda preminuo je 28. ožujka u sarajevskoj bolnici. Uz Leutara, u automobilu je bio i njegov vozač Željko Ćosić koji je također ozlijeđen, ali je preživio atentat. Ćosić je na temelju lažnog iskaza zaštićenog svjedoka bio osumnjičen kao atentator na Leutara, pa je bio i optužen te je u zatvoru proveo punih 30 mjeseci, a na kraju je pravomoćno oslobođen tih optužbi. Stvarni počinitelji ubojstva Joze Leutara i dalje su nepoznati, no službe bi ih mogle vrlo lako pronaći. Najprije treba započeti sa svjedočenjem Armana Jašarevića koji je vrlo kratko nakon ubojstva posvjedočio kako je bošnjački politički i policijski vrh odgovoran za njegovu likvidaciju. Do u potankosti je govorio o detaljima urote i pripreme ubojstva, no bošnjačke službe pod nadzorom zloglasnog MOS-a, a kasnije AID-a i uz asistenciju odabranih policijskih, pravosudnih i medijskih trabanata, odlučile su počiniti novi zločin. Za ubojstvo Leutara optužile su Hrvate, a na popisu onih koji nikada nisu optuženi između redova, uz ostala, stajalo je i ime tadašnjeg predsjednika HDZ-a BiH i hrvatskog člana bh. Predsjedništva Ante Jelavića. Sve to bio je sastavni dio obavještajne hobotnice kojom je upravljao SDA te je i danas održava živom i koristi po potrebi.

Nikada nisu ispitani

Kako bi ovaj monstruozni plan potvrdili, izabrali su kriminalca Merima Galijatovića za tajnoga svjedoka koji je jedno vrijeme bio član i Kažnjeničke bojne. No, tijekom postupka obrana je razvalila ovoga kriminalca, kao i njegove laži te uprla prstom na Faika Lušiju, Mehmeda Žilića, koji pak nikada nisu bili ispitani. Kada je prije nekoliko godina aktualizirana istraga u SIPA-i, protiv šefa toga tima i nekoliko članova mafijaška struktura AID-a je “isposlovala” prijave i suspenziju ovih dužnosnika. Nakon toga istraga je posve zaustavljena. Budući da je prošlo 20 godina od ovog zločina, prijeti nastupanje zastare. Naime, kako je ranije ustvrdio i Leutarov sin, istraga atentata smišljeno se godinama odugovlačila kako se ubojice i nalogodavci nikada ne bi pronašli te nastupila zastara od kaznenog progona.

Po kaznenom zakonodavstvu BiH, istraga za djelo ubojstva zastarijeva nakon 20 godina, zbog čega je obitelj cijelo vrijeme inzistirala da se ovaj napad proglasi terorizmom.

Eutanazija hrvatskoga naroda u BiH počela je i prije ubojstva Joze Leutara

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

‘Planine Afganistana će pričati o Hrvatima’

Objavljeno

na

Objavio

Pripadnici 11. hrvatskog kontingenta avionom Croatie Airlinesa sletjeli u RH

Pri ulasku u hrvatski zračni prostor ministar Krstičević 11. HRVCON-u poručio: “Hvala na profesionalno odrađenoj zadaći i doprinosu miru i stabilnosti”

Pripadnici 11. hrvatskog kontingenta koji su se nalazili u misiji Resolute Support u Afganistanu sletjeli su u petak, 27. ožujka 2020. godine u kasnim večernjim satima zrakoplovom Croatia Airlinesa u zračnu luku “Dr. Franjo Tuđman”. U zagrebačkoj zračnoj luci pripadnike 11. hrvatskog kontingenta dočekali su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj te zapovjednik Zapovjednog operativnog središta brigadni general Krešo Tuškan.

Ovo je prvi put da je transport pripadnika Hrvatske vojske organiziran zrakoplovom Croatie Airlinesa.

Iz Afganistana se vratilo 140 pripadnika 11. HRVCON-a, od čega 105 pripadnika Hrvatske vojske. Pripadnici Oružanih snaga Republike Albanije, Vojske Crne Gore te Armije Sjeverne Makedonije, sletjeli su u zračnu luku u Podgorici.

Naime, u Afganistanu ostaje 12. hrvatski kontingent koji je upućen u misiju u Afganistanu početkom ožujka gdje će do kraja misije obavljati redovne zadaće.

Ministar Krstičević poželio je dobrodošlicu hrvatskim vojnicima pri ulasku u hrvatski zračni prostor

“Dragi pripadnici 11. hrvatskog kontingenta, dobrodošli u hrvatski zračni prostor. U ime hrvatske Vlade hvala vam na profesionalno odrađenoj zadaći i doprinosu miru i stabilnosti. Dobrodošli kući!”, poruka je potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića prilikom ulaska zrakoplova Croatia Airlinesa s pripadnicima 11. HRVCON-a u hrvatski zračni prostor.

Braćo i sestre po oružju i svetome stjegu,sretan Vam povratak u Hrvatsku. Malobrojni znaju što ste činili i kako ste pronosili ime Hrvatske. Planine Afganistana će pričati o Hrvatima. Hvala Vam! Komentirao je Ivan Serta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari