Pratite nas

„Troplet“ objavio svoj prijedlog za javnu raspravu o reformi Hrvatskog Narodnog Sabora

Objavljeno

na

Upravni odbor Hrvatska kulturna zajednica Troplet je u nekoliko navrata na svojim sjednicama razmatrao „Mjesto i uloga Hrvatskoga narodnoga sabora (HNS)“ i mogućnost provedbe javne rasprave (javne tribine) na tu temu. HKZ Troplet u potpunosti podupire izvornu ideju o HNS kao najvišem političkom tijelu Hrvata u BiH, te cijenimo da bi postojanje i odgovarajuće djelovanje HNS moglo i trebalo biti od ključnog značaja za cjelokupni hrvatski puk u BiH, navodi se u priopćenju „Tropleta“, koje prenosi Hrvatski Medijski Servis.

troplet„Troplet“ smatra da pitanja vezana za HNS zaslužuju široku javnu raspravu i nisu pitanja o kojima trebaju raspravljati i odlučivati samo političke stranke koje su trenutne članice HNS-a. Naravno, to podrazumijeva, dodaje se u priopćenju, da će se konačne odluke o djelovanju i možebitnom preustroju donijeti u institucijama HNS-a, uvažavajući, nadamo se, dobre ideje iz javne rasprave.

HKZ Troplet napominje kako će, kao hrvatska i nestranačka udruga, u dobroj vjeri rado sudjelovati u javnoj raspravi i pomoći u organizaciji (organizirati) iste, ukoliko za to postoji dobra volja zainteresiranih strana.

U tom smislu pozdravljamo nastojanje i zahvaljujemo Hrvatskoj republikanskoj stranci koja je inicirala raspravu i uradila dokument „Načela za preustroj HNS-a“. HKZ Troplet daje punu potporu predstavljenoj ideji, te ističu kako se slažu s dobrim dijelom navedenog u dokumentu HRS-a. Troplet je objavio i vlastito viđenje Hrvatskog narodnog sabora kroz dokument nazvan „Načela za preustroj HNS-a“.

Prema viđenju „Tropleta“ Hrvatski narodni sabor po izvornoj ideji treba biti mjesto zajedništva, okupljanja i suradnje svih legalno i legitimno izabranih (i imenovanih) hrvatskih dužnosnika, ne mjesto sukoba i razdvajanja. (U skladu s Isusovim riječima „Tko nije protiv nas, za nas je“ (Mk.9.40).)
U HNS, pored hrvatskih političkih stranaka treba uključiti i sve druge respektabilne pojedince i institucije hrvatskog naroda.
HNS je nadstranački forum gdje se razmatraju aktualne političke teme i pitanja, razmjenjuju ideje, sukobljavaju mišljenja i raspravlja, ali i institucija u kojoj se donose odluke i smjernice u cilju zaštite hrvatskih nacionalnih interesa. Te smjernice su obvezne za sve stranke i pojedince članove HNS, kao i sve javne djelatnike kojima je na srcu dobrobit hrvatskog naroda.

HNS treba mudro i uporno voditi kontinuiranu (dugotrajnu) političku borbu za institucionalnu jednakopravnost Hrvata u BiH, dajući odgovore na trenutne političke prilike i poziciju hrvatskog naroda, ali i ponuditi odgovore kako BiH izvesti iz ove složene i teške situacije, i kako omogućiti pravedan i demokratski razvitak države i europsku budućnost.

Definirati zajedničke, hrvatske nacionalne interese ispod kojih se ne može i ne smije ići. Zajednički nazivnik strateških interesa postaviti tako da to ne vodi jednoumlju. Naprotiv, treba voditi istinskom pluralizmu unutar hrvatskog političkog bića. Takvo djelovanje treba jačati konkurenciju među strankama sa hrvatskim predznakom, ali istovremeno poboljšati konkurentnost tih stranaka unutar BiH.

To istovremeno znači da se stranke članice, u skladu s definiranim nacionalnim i vlastitim interesima, dogovaraju o različitim oblicima suradnje, o zajedničkom ili odvojenom nastupu, te koaliranju na različitim razinama vlasti i različitim prostorima u BiH.

U radu HNS-a bi morali sudjelovati svi izabrani predstavnici iz reda hrvatskog naroda. Dakle, zastupnikom u HNS (sabornikom) ima pravo i mogućnost postati svaki legalno i legitimno, izravno izabrani hrvatski zastupnik na općim izborima i izabrani načelnik općine (odnosno predsjednik općinskog vijeća), bez obzira na političku opciju i stranačku pripadnost, kako je to definirano u točki 3. dolje, u podtočki koja definira kako se postaje sabornikom. Pod istim uvjetima sabornikom mogu postati i član Predsjedništva BiH kao i predsjednik/dopredsjednik FBiH i RS iz reda hrvatskog naroda.

Potrebno je osigurati zastupljenost Hrvata iz svih područja BiH, stoga predlažemo da status sabornika mogu steći i hrvatski načelnici/gradonačelnici (odnosno predsjednici općinskih vijeća) kako je definirano u točki 3. Dakle, općinski vijećnici ne bi bili sabornici HNS, ali bi lokalne zajednice bile zastupljene preko općinskih načelnika, odnosno predsjednika općinskog vijeća u općinama u kojima načelnik nije Hrvat.

Jedna od zadaća HNS je očuvanje i izgradnja institucija hrvatskog naroda u BiH.

Jasno je da HNS u današnjem obliku nije ispunio misiju i postigao ciljeve zbog kojih je nastao. Stoga se slažemo s prijedlogom Hrvatske Republikanske Stranke da je potrebno poboljšanje i reforma istoga.

Tim reformama HNS mora postati institucija koja učinkovito štiti i čuva istinske nacionalne interese Hrvata u BiH, te mora djelovati kao savjest i korektiv trenutnoj vlasti bez obzira koje stranke je sačinjavaju. Mora se spriječiti da HNS postane institucija za provođenje interesa jedne stranke, skupine stranaka ili pojedinaca.
Jasnim i nedvosmislenim odredbama i procedurama onemogućiti zlouporabe i manipulacije HNS-o bilo koje vrste, kako iznutra, tako i izvana. Sabornici moraju biti istinski narodni zastupnici s nespornim kredibilitetom, legitimitetom i legalitetom.

Svojim odlučnim i odgovornim djelovanjem HNS treba postati legitiman i respektabilan sugovornik međunarodne zajednice, ali i legitimnih predstavnika drugih konstitutivnih naroda.

Hrvatski narodni sabor kroz promjene i usavršavanje treba, može i mora postati svjetionikom političkog života Hrvata u BiH, stoji u prijedlogu HKZ „Troplet“ o reformi Hrvatskog Narodnog Sabora“./hms.ba/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Otvoreno memorijalno obilježje na Mostu hrvatskih branitelja u Rijeci

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Rijeka.hr

Na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na Delti u Rijeci u petak je otvoreno memorijalno obilježje s imenima 206 poginulih branitelja s područja bivše Općine Rijeka.

Vijence su položili i svijeće upalili riječki gradonačelnik Vojko Obersnel sa zamjenicima Markom Filipovićem i Nikolom Ivanišem, glavni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivica Akmadža, članovi obitelji poginulih branitelja i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Na zahtjev udruga i članova obitelji poginulih branitelja da se uz Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata postave i imena poginulih, u suradnji s autorima Mosta, arhitektonskim studijem 3LHD, osmislilo se odgovarajuće rješenje. Tako su imena istaknuta na položenom pravokutnom bloku, koji čini integralnu cjelinu s postojećim mostom i stupovima visine sedam metara uz njega.

Most hrvatskih branitelja otvoren je 2001., kao spomen obilježje na Delti, mjestu odakle su Riječani odlazili na bojište te gdje su se vraćali.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je kroz godine istaknuta želja da se spomenik obilježi imenima poginulih branitelja, što nije bila prvotna namjera. No, dodao je, želja je ispunjena u dogovoru s arhitektima koji su ponudili rješenje koje će se uklapati u postojeći spomenik. Glavni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivica Akmadža izrazio je zadovoljstvo što je Rijeka na ovaj način odlučila odati počast braniteljima.

Ukupna vrijednost radova na novom memorijalnom obilježju je oko 748 tisuća kuna, a ministarstvo je doprinijelo s 90.000 kuna.

Uz Most branitelja je, usporedno s uređenjem novog obilježja, postavljena i glazbena ograda, koju čini 35 metalnih cijevi. Udaranjem po njima redom, sviraju se prvi taktovi hrvatske nacionalne himne. Instalacija je dar Krapinsko-zagorska županije te je događaju nazočila i zamjenica župana ove županije Jasna Petek. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Uveden 24-satni policijski sat migrantima na području Unsko-sanske županije

Objavljeno

na

Objavio

Nove mjere kojim se ograničava kretanje ilegalnih migranata stupile su na snagu u Unsko-sanskom kantonu u petak, a stanje na području Bihaća zasad je mirno, izvijestili su lokalni mediji.

Istodobno je Delegacija Europske unije u BiH potvrdila kako je od vlasti na državnoj razini dobila potvrdu da će uskoro na raspolaganju biti dvije nove lokacije za prihvat migranata u unutrašnjosti zemlje, čime bi se smanjio sadašnji pritisak na Unsko-sansku županiju.

Odlukom operativne skupine vlade te županije, koja je zadužena za problem ilegalnih migracija, od petka je na snazi odluka da migranti ne mogu napuštati centre za prihvat koji se nalaze u objektima nekadašnjih tvornica Bira i Miral, niti u njih mogu ulaziti oni migranti koji tek stižu u Bihać.

Takvim je migrantima jedina opcija privremeni boravak u kampu Vučjak, dvadesetak kilometara udaljenom od Bihaća, dok se onima koji su već smješteni u Biri i Miralu nudi samo mogućnost trajnog odlaska ka granici s Hrvatskom.

Unatoč ranijim najavama kako će Bira i Miral biti zatvoreni od 15. studenog ta se odluka za sada neće provoditi sve dok se ne nađu alternativne lokacije za smještaj migranata kojih je, prema procjenama policije, sada u Unsko-sanskoj županiji oko 5200.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić potvrdio je u četvrtak kako je donesena odluka da se dvije vojarne, koje nisu u uporabi, stave na raspolaganje za nove prihvatne centre.

Točne objekte nije naveo, no mediji u BiH tvrde kako je riječ o odluci vlade Federacije BiH kojom je ona stavila na raspolaganje nekadašnje vojarne u mjestu Blažuj, dvadesetak kilometara jugozapadno od Sarajeva te u Ljubačama kod Tuzle.

Delegacija EU u Sarajevu u petak je neizravno potvrdila te informacije.

“EU je informirana o odluci vlasti BiH da se dodijele dva dodatna objekta za prijem migranata na području izvan Unsko-sanske županije. Ova odluka će smanjiti pritisak na vlasti Bihaća i Unsko-sanske županije, koji su do sada nosili najveći teret priljeva migranata. EU će se nastaviti angažirati kako bi pomogla u iznalaženju održivih i prihvatljivih rješenja za sve. Značajna sredstva EU na raspolaganju su za osposobljavanje ovih novih lokacija. Očekujemo da će ovo dovesti do brzog zatvaranja lokacije Vučjak”, stoji u izjavi dostavljenoj medijima.

Delegacija EU navodi kako prioritet EU predstavlja pružanje humanitarne pomoći, smještaja, hrane, odjeće, komunalija, medicinske skrbi, obrazovanja, usluge zaštite dece.

Od početka 2018. EU je osigurala 36 milijuna eura pomoći BiH, a gotovo 94 posto tih sredstava već je potrošeno na skrb o migrantima, uključujući uspostavu i upravljanje pet privremenih prihvatnih centara.

Preostalih 6 posto iskorišteno je za pomoć Bosni i Hercegovini u cilju jačanja kapaciteta za upravljanje migracijama, navela je Delegacija EU u BiH. (Hina)

 

Migranti opljačkali kuću pokraj Samobora: ‘Ušli su mi u kuću i ukrali ušteđevinu’

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari