Pratite nas

Iz Svijeta

Trump: Ako Izraelci i Palestinci žele jednu državu, u redu je. Ako žele dvije države, to je meni također u redu

Objavljeno

na

Predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu kako ne želi postavljati vremenske rokove za denuklearizaciju Sjeverne Koreje te da je otvoren za državno rjeđenje izraelsko-palestinskoga sukoba.

“Ne igramo vremensku igru. Ako traje dvije godine, tri godine ili pet mjeseci, to nije bitno”, rekao je.

Istaknuo je kako će biti otvoren i za rješavanje izraelsko-palestinskoga sukoba ako bi to bila volja samih stranaka.

“Ako Izraelci i Palestinci žele jednu državu, u redu je. Ako žele dvije države, to je meni također u redu”, rekao je na konferenciji za novinare. “Sretan sam ako su oni sretni”, dodao je.

Ranije u srijedu, Trump je rekao da bi volio dvostruko rješenje.

Trump kaže da bi volio zadržati zamjenika državnog tajnika Rosensteina na poslu

Američki predsjednik izjavio je i kako bi rado zadržao zamjenika državnoga tajnika Rod Rosensteina na poslu, nakon što je New York Times objavio da je Rosenstein predložio da se Trumpa tajno snima te je nagovarao članova njegova kabineta da se Trumpa ukloni s dužnosti.

“Razgovarao sam s njim, dobro smo razgovarali, rekao je da to nikad nije rekao, rekao je da ne vjeruje, rekao je da me jako poštuje, i bio je jako ljubazan. Vidjet ćete”, kazao je na konferenciji za novinare, upitan hoće li otpustiti Rosensteina.

(Hina)

Trump u Vijeću sigurnosti kritizirao Iran, Rusiju i Kinu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Nova šefica Europske komisije stavila Hrvatsku među top tri države

Objavljeno

na

Objavio

Nakon Pariza i Varšave nova šefica Europske komisije Ursula von der Leyen sljedeći tjedan, najvjerojatnije u utorak, stiže u Zagreb kako bi razgovarala o Schengenu i predsjedanju, ali i pokazala zahvalnost, piše u srijedu Večernji list.

Detalji dolaska Ursule von der Leyen još se dogovaraju, no teme razgovora s hrvatskim premijerom Plenkovićem ticat će se onih uobičajenih s hrvatske agende prioriteta – ulazak u schengenski prostor, jer se završna evaluacija spremnosti Hrvatske očekuje u jesen, potom ulazak Hrvatske u eurozonu, sigurnost i razgovori o formiranju nove komisije i kandidata koje nacionalne vlade trebaju predložiti s rokom od 26. kolovoza, kao i razgovori o prioritetima i predsjedanju Hrvatske Europskom unijom početkom sljedeće godine te o višegodišnjem financijskom okviru, navodi dnevnik.

No, dodaju da je dublji razlog dolaska – a to je natuknuo i glasnogovornik nove šefice Komisije – i “pokazivanje zahvalnosti”.

U slučaju Plenkovića, povod je više nego jasan – hrvatski premijer bio je jedan od dva pregovarača Europske pučke stranke, koji je, nakon što je postalo jasno da je sustav glavnih kandidata (spitzenkandidata) propao, inzistirao da čelno mjesto komisije ide pučanima kao relativnim pobjednicama izbora,i to u trenutku kad je osovina Angela Merkel – Emmanuel Macron u Japanu dogovorila plan kojim bi na čelu bio socijalist Frans Timmermans, podsjeća Večernji.

No čak i da se politička kombinatorika i nije tako odvijala i da je Ursula von der Leyen ostala na dužnosti njemačke ministrice obrane, ovog bi mjeseca također došla u Hrvatsku, ali drugim povodom. Naime, već je bio dogovoren susret s hrvatskim kolegom, ministrom obrane Damirom Krstičevićem.

Ursula von der Leyen, kažu nam njezini suradnici, voli Hrvatsku. Teško se bilo oteti dojmu da je Hrvatska od učlanjenja u EU dugo bila izvan fokusa Komisije i njezinih članova.

Gotovo nevjerojatno zvuči da ni Barroso ni Juncker nisu prvih godina posjetili najmlađu članicu Unije, a ni povjerenici nisu bili česti gosti, što se zadnjih godina promijenilo, pa bi ovakav početak mandata mogao navijestiti dobre odnose, piše Večernji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Bugarski predsjednik uložio veto na kupnju F-16

Objavljeno

na

Objavio

Bugarski predsjednik Rumen Radev uložio je u utorak veto na ‘spornu’ kupnju američkih borbenih zrakoplova F-16 pozivajući se na previsoku cijenu, slabu opremu i povećanje proračunskog deficita koje donosi ta narudžba.

“Bugarskoj treba multifunkcionalan zrakoplov” s “punim paketom oružja i opreme te s obukom” pilota, istaknuo je predsjednik države ocijenivši da ti uvjeti nisu ispunjeni kod ovog ugovora, najvećeg koji je Sofija zaključila na vojnom polju nakon pada komunizma.

Desna većina u parlamentu je u petak ratificirala kupnju osam F-16 za 1.256 milijarda dolara pošto Bugarska, članica NATO-a od 2004., godinama nastoji zamijeniti svoju zastarjelu flotu MiG-ova 29 sovjetske proizvodnje.

Oporba je oštro kritizirala izbor F-16 i boljom ocijenila ponudu švedskog Gripena koja je uključivala deset zrakoplova.

Zbog ubrzanog postupka ratifikacije “nije jasno pitanje cijene, roka isporuke i odštete u slučaju kašnjenja”, istaknuo je predsjednik.

Ovaj veto obvezuje parlament da se ponovo očituje o ugovoru. Ako parlament i drugi put potvrdi ugovor, predsjednik neće moći uložiti veto.

Avioni koje želi i Hrvatska

Radev, bivši zapovjednik zračnih snaga koji je 2016. izabran za predsjednika uz potporu socijalističke oporbe, nije skrivao svoju sklonost Gripenima.

Povjerenstvo koje je sam imenovao isprva se odlučilo za švedsku ponudu, ali je postupak ponovljen 2017. kada je dužnost premijera preuzeo konzervativac Bojko Borisov.

Radev je u utorak posjetio Hrvatsku koja je također zainteresirana za kupnju F-16 od SAD-a.

Hrvatska, koja novim zrakoplovima želi zamijeniti dotrajale ruske Migove 21, planirala je kupiti modificirane F-16 od Izraela, ali je posao propao pošto Izraelci nisu dobili odobrenje SAD-a.

(Hina)

 

Jan Ivanjek: Dugoročni cilj i dalje treba biti nabava 18 lovaca

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari