Pratite nas

Iz Svijeta

Trump dolazi u Britaniju nikada ovisniju o njemu

Objavljeno

na

Foto: EPA

Kada Donald Trump stigne u Veliku Britaniju krajem ovoga tjedna, premijerka Theresa May će se morati suočiti s neizbježnom činjenicom – zbog Brexita Britanija nikada nije bila ovisnija o savezništvu s najnepredvidljivijim američkim predsjednikom u modernoj povijesti.

Trumpov prvi predsjednički posjet Velikoj Britaniji, stiješnjen između summita NATO-a i sastanka s Vladimirom Putinom, dolazi u jednom od važnijih trenutaka za Zapad još od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Od dovođenja u pitanje europskih premisa o samoj EU i slobodnoj trgovni, do udvaranja Kremlju i sjevernokorejskom vođi, Trump nastavlja provoditi nepredvidivu vanjsku politiku SAD-a.

Theresu May to dovodi u nezavidan položaj s obzirom na to da želi ojačati trgovinske veze sa Sjedinjenim državama kako bi nadoknadila odlazak iz EU-a 29. ožujka 2019.

“Ironija je u tome što će nakon brexita Ujedinjeno Kraljevstvo postati manje koristan američki saveznik, dok istodobno London treba Sjedinjene Države mnogo više”, rekao je Jeffrey A. Stacey, bivši dužnosnik State Departmenta u Obaminoj administraciji.

“Time je May bačena u naručje nepredvidljivom američkom predsjedniku”, kaže Stacey.

Više od 50.000 ljudi odlučilo je prosvjedovati na Trafalgar trgu u samom centru Londona protiv Trumpovog dolaska koji će, među ostalim, uključivati i sastanak s kraljicom Elizabetom i mogući odlazak na golf turnir na vlastitom posjedu Turnberry u Škotskoj.

Unatoč Trumpovoj sklonosti sklapanju poslova, naglasak posjeta će više biti na retorici o “posebnim odnosima” nego što će se razgovarati o pojedinostima trgovinskog sporazuma nakon brexita.

Mnogim britanskim diplomatima Brexit znači kolaps 70 godina stare britanske strategije uspostavljanja ravnoteže između europske integracije i savezništva s Amerikom zasnovanom na prolivenoj krvi u Drugom svjetskom ratu, trgovini i razmjeni podataka.

“May je pogriješila s brzopletom diplomacijom prema Trumpu. Što je ona uopće do sada dobila od toga?”, pita se jedan visoki europski diplomat u Londonu koji je htio ostati anoniman.

“Vi Britanci napuštate Europu, no želite li se stvarno predati u ruke Trumpove Amerike? I što je još važnije, imate li uopće izbora?”, upozorava on.

Trumpova pobjeda na predsjedničkim izborima 2016. godine je šokirala brojne britanske diplomate u Washingtonu, a odnosi između May i Trumpa na trenutke su bili napeti.

Trenutak za pamćenje bio je kada je Trump uzeo May za ruku kako bi joj pomogao sići niz stepenice Bijele kuće prilikom njenog posjeta u siječnju 2017., inače prvog nekog stranog državnika novom američkom predsjedniku.

Ali sve pozitivne vibracije nestale su u trenutku kada je Trump isti dan obznanio zabranu ulaska migrantima iz sedam različitih zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom. To je bila odluka koja je uzrokovala žestoke međunarodne kritike i po svemu sudeći zatekla May.

Koji dan poslije tisuće ljudi krenule su prema britanskom parlamentu prosvjedujući zbog odluke da se Trumpu organizira puni državni posjet Velikoj Britaniji, što uključuje i odlazak kraljici, a 1,8 milijuna ljudi je potpisalo peticiju da se poziv poništi jer bi mogao nanijeti sramotu Elizabeti Drugoj.

Trump je u više navrata spriječio britanske i druge europske diplomatske inicijative, povlačenjem iz multilateralnih sporazuma o klimatskim promjenama, ljudskim pravima i iranskog nuklearnog sporazuma.

Dužnosnici iz premijerkina kruga inzistiraju na tome da Britanija i dalje ima utjecaja na Trumpa, iako im je teško točno objasniti kako.

No mnogi se ipak oslanjaju na poboljšanje osobnu dinamiku između May, staložene političarke koja je ponosi oprezom prilikom donošenja odluka i Trumpa, drskog, često ratobornog političara koji se smatra sveznalicom

“O Trumpu i Macronu se priča jer je taj odnos interesantan, pun preokreta. O Trumpu i Merkel se priča jer je taj odnos težak”, rekla je Leslie Vinjamuri, voditeljica američkog programa u Chatham Houseu. “Theresa May se malo izgubila u svemu tome”, dodaje. .

Na posljednjem sastanku članica G7, May je na pitanje o tome je li Trump bio ‘dobar partner’ Velikoj Britaniji, odgovorila: “Sjedinjene države i Velika Britanija su dobri prijatelji. Predsjednik Trump i ja dobro surađujemo”.

No samo nekoliko sati nakon sastanka, Trump je poderao zajedničku izjavu o trgovini, jednakosti i okolišu o kojima su May i ostali čelnici G7 raspravljali do kasno u noć.

Tu nastupaju poteškoće za May.

“Trump će u Londonu biti susretljiv. No čim ode, mislim da će vrlo brzo zaboraviti zbog čega je uopće dolazio”, rekla je Vinjamuri.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Angela Merkel želi europsku vojsku: Ako želimo braniti svoju zajednicu, moramo sudbinu uzeti u svoje ruke

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel je u Europskom parlamentu pozvala članice EU-a na solidarnost i zajedništvo te istaknula da moraju uvažavati interese ostalih.

Angela Merkel na sjednici Europskog parlamenta govorila je o ”Budućnost Europe”, a osim pljeska koji se više puta prolomio dvoranom, čuli su se i uzvici negodovanja. Juncker ju je ohrabrio riječima: ”Dobili ste više pljeska nego ja kada sam ovdje držao govor”.

Angela Merkel, njemačka kancelarka, gošća je plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta u Strasbourgu gdje je pred zastupnicima održala govor na temu ”Budućnost Europe”, a potom je na tu temu otvorena rasprava s eurozastupnicima.

Antonio Tajani, predsjednik Europskog parlamenta tijekom pozdravljanja Angele Merkel, svojoj je gošći poručio da Europski parlament želi više ovlasti na primjer po pitanju odluka o budžetu EU, te veću suradnju EU s Afrikom, odnosno generalno veće ovlasti u vanjskoj politici.

”Različitost je najveća europska snaga”, kazala je Merkel u svom govoru dodajući da iako smo različiti zajedno možemo donositi odluke.

Merkel ističe kako je sve teže stajati sam na globalnoj sceni, te da moramo shvatiti da je tolerancija dio Europe, i da je to esencija koja nas čini Europljanima. ”Moramo u obzir uzeti potrebe i interes drugih jednako kao i naše potrebe i interse”, kazala je Merkel.

”Solidarnost je univerzalna vrijednost”, rekla je Merkel. Kazala je da je Europa područje na kojem vladaju zakoni te da svi moramo poštivati dogovore i zakone, a ne da se po njima ponašaju samo neke članice. ”Solidarnost mora nadvladati egoizam”, kaže.

Ljudi u Europu dolaze zbog loših uvjeta u zemljama iz kojih dolaze. To je povezala s klimatskim promjenama koje utječu i mijenjaju živote mnogih. ”Prihvaćanje izbjeglica od strane različitih zemalja izazvala je različite reakcije. Solidarnost znači da zajednički prilazimo ovom pitanju, moramo zajedno raditi. Solidarnost je naš zajednički interes”, rekla je kancelarka.

Istaknula je tri teme kao najvažnije – vanjska i sigurnosna politika, monetarna politika i politika prema masovnim migracijama.

Što se tiče sigurnosne politike ističe kako se moramo obraniti zajedničkim snagama. ”Ako želimo braniti svoju zajednicu mi Europljani moramo svoju sudbinu uzeti u svoje ruke”, rekla je Merkel.

”Moramo kreirati zajedničku europsku vojsku”, rekla je nakon čega je dobila veliki pljesak. To će, kaže, pokazati da nikada neće biti rata u Europi.

”Tolerancija i solidarnost predstavljaju našu zajedničku budućnost i za njih se vrijedi boriti”, zaključila je.

Osim pljeska brojnih eurozastupnika, mogli su se čuti i uzvici negodovanja, na što je Merkel rekla: ”Nisam znala da ima vukova u ovoj vijećnici”.

U raspravi su dvije najjače europarlamentarne stranke, pučani i socijaldemokrati naglasili da se slažu s kancelarkom Merkel kada je riječ o solidarnosti i toleranciji kao najvećim europskim vrijednostima.

Ryszard Antoni Legutko, iz grupe konzervativaca i reformista primijetio je da su predsjednik pučana i socijaldemokrata rekli iste stvari za govor Angele Merkel i da se slobodno mogu zamijeniti za mjesta. Iznijevši ovu svoju primjedbu, napomenuo je da je Europski parlament skrenuo u lijevo.

 

Angela Merkel: Strahujem da bi ponovno moglo doći do sukoba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Na granici Izraela i Gaze najžešće borbe od rata 2014. – Hamas ispalio 400 raketa na Izrael

Objavljeno

na

Objavio

Palestinski militanti zasuli su u utorak Izrael s najviše raketa od rata 2014., izazvavši izraelske zračne udare na Hamasovu televiziju i druge mete u Pojasu Gaze.

Razbuktalo nasilje, u kojem je poginulo petoro Palestinaca i jedan Izraelac, prijeti uništenjem zajedničkih napora UN-a, Egipta i Katara za postizanjem bliskoistočnog mirovnog sporazuma.

Hamas, islamistički pokret koji upravlja Gazom te druge oružane frakcije ispalili su preko granice više od 400 raketa i minobacačkih granata.

Osveta je to za akciju izraelskih specijalaca u Gazi u kojoj je ubijen jedan od Hamasovih zapovjednika i još šestoratica pripadnika pokreta. U toj je operaciji smrtno stradao i jedan izraelski vojnik.

Sirene u južnom izraelskom gradu Askhelonu upozorile su stanovnike da odu u skloništa. Pogođeno je nekoliko kuća, a izraelska vojska objavila je da je proturaketni sustav uništio više od 100 palestinskih projektila.

Izrael je odgovorio desecima zračnih udara na različite mete, uključujući sjedište Hamasove obavještajne službe i televiziju Al-Aqsa čiji su radnici unaprijed dobili upozorenje izraelske vojske da se evakuiraju.

Premijer Benjamin Netanyahu sazvao je hitnu sjednicu kabineta na kojoj će raspraviti buduće korake, a vojska je objavila da je na granicu s Gazom poslala dodatne pješačke i oklopne snage.

Palestinske militantne skupine izdale su priopćenje u kojem upozoravaju da će Ashdod, velika izraelska luka i Beersheba, najveći grad na jugu Izraela, biti iduće mete ako Izrael ne prekine vatru.

Egipat je pozvao Izrael da se povuče, a SAD je optužio Hamas.

Izraelska vojska procjenjuje da Hamas i Islamski džihad imaju više od 20.000 raketa i granata različitog kalibra i dometa, uključujući one koje mogu dosegnuti Tel Aviv i Jeruzalem.

(Hina)

Foto: Reuters

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari