Pratite nas

Iz Svijeta

Trump: Macronova izjava vrlo je nekorektna i uvredljiva!

Objavljeno

na

Donald Trump je u utorak frontalno napao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona uoči sastanka na vrhu na kojemu će se obilježiti 70 godina osnutka NATO-a i zadao svađalački ton susretu saveznika koji se održava u napetim prilikama.

Obilježavanje godišnjice moglo bi proteći u ne tako svečanom ozračju s obzirom na neslaganja u vezi sa Sirijom i s financiranjem organizacije, a Emmanuel Macron je dolio ulje na vatru ocijenivši da je savez osnovan 1949. u stanju “moždane smrti”.

I prije službenih susreta u punom sastavu, u utorak navečer u Buckingamskoj palači i u srijedu u luksuznom golferskom klubu u predgrađu Londona, američki predsjednik je kritizirao tu izjavu nazivajući je “veoma uvredljivom”.

To je “veoma, veoma zločesta izjava upućena 28 zemalja”, dodao je na tiskovnoj konferenciji u društvu NATO-ova glavnog tajnika Jensa Stoltenberga.

Donald Trump je rekao da je “jako iznenađen” izjavom Emmanuela Macrona s kojim se treba sastati u utorak i da je ona “veoma opasna” za Francusku.

“NATO nikome ne treba toliko koliko je potreban Francuskoj”, rekao je dodajući da Francuskoj, koja teškom mukom pokušava progurati reforme golemog državnog sektora, “ekonomski ne ide baš dobro”.

Usto je oštro kritizirao spremnost Francuske da oporezuje velike američke tehnološke kompanije. Trumpova administracija je već zaprijetila uvođenjem carina na francuske proizvode, među kojima na sir roquefort, jogurte i pjenušce.

Domaćin susreta, britanski premijer Boris Johnson treba, rekao je njegov glasnogovornik, pozvati 29 zemalja da ostanu “ujedinjene kako bi se NATO mogao prilagoditi budućim izazovima”. No uvrede su počele pljuštati još prošlog tjedna.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je odgovarajući na Macronove izjave o NATO-u rekao: “Prvo preispitaj vlastitu moždanu smrt!”

Njihov je spor nastao u vezi s ofenzivom Ankare na sjeveroistoku Sirije o kojoj nije obavijestila druge članice Saveza. Dvojica predsjednika trebaju se u utorak poslijepodne sastati s Borisom Johnsonom i Angelom Merkel kako bi razgovarali o sirijskom sukobu.

Osim tog potencijalno eksplozivnog sastanka, glavnom nepoznanicom summita smatra se stajalište Donalda Trumpa. Njegov prvi istup prije početka sastanka na vrhu odredio je smjer kojim će ići drugi sudionici u svojim istupima kao lani kad je kritizirao Angelu Merkel.

Osim napada na Francusku, Trump se u 52 minute pred novinarima dotaknuo većeg broja tema, braneći Irance “ubijene samo zato što su prosvjedovali” i bacio sumnju u nadu u trgovinski sporazum s Kinom rekavši da to može pričekati njegov eventualni reizbor sljedeće godine.

Donald Trump želi nastaviti pritisak na saveznike kako bi poštovali obvezu o 2-postotnom izdvajanju BDP-a za obranu do 2024. Njemačku i ostale države koje izvdajaju manje nazvao je “delikventima”

Republikansk milijarder se treba sastati s britanskim premijerom, za kojeg je rekao da je “veoma sposoban”, ali je istaknuo da se ne želi “miješati u njegove izbore”. Ipak je opetovao da je sklon Brexitu kojega je britanski premijer glavni promicatelj.

Kim Jong Un “voli lansirati rakete”

Trump je u utorak rekao da još uvijek ima povjerenja u sjevernokorejskog vođu Kim Jong Una, ali primjećuje da Kim “voli lansirati rakete”.

“Zato ga zovem ‘Rocket Man'”, rekao je Trump novinarima za vrijeme susreta s glavnim tajnikom NATO-a u Londonu.

Nada se da će Kim denuklearizirati poluotok. “Saznat ćemo”, dodao je.

Sjeverna Koreja ispalila je dva projektila kratkog dometa u more sa svoje istočne obale prošlog tjedna. Najnovije testiranje smatra se pokušajem podsjećanja Sjedinjenih Država na skori kraj godine i rok do kojeg Washington treba pokazati fleksibilnost u zaustavljenim pregovorima o denuklearizaciji.

Sjeverna Koreja optužila je ranije u utorak SAD da pokušava odugovlačiti s pregovorima zbog američkih predsjedničkih izbora sljedeće godine.

Trump je također rekao da napreduju pregovori sa Sjevernom Korejom i Japanom o preuzimanju većih troškova za smještanje američkih vojnika u tim zemljama.

Sjeverna Koreja pristala je prošle godine platiti gotovo 500 milijuna dolara više za američku “zaštitu”, rekao je Trump i dodao da SAD traži preuzimanje dodatnih obveza.

“O tomu se može raspravljati. Može se ići u oba smjera, a imam argumente za oba”, odgovorio je Trump novinarima na upit je li smještanje američkih vojnika na korejski poluotok u američkom nacionalnom interesu.

“Ako ćemo to učiniti, onda se teret treba pravednije rasporediti”, rekao je Trump.

Planira se prosvjed pred Buckinghamskom palačom

Trumpovi kritičari planiraju se u utorak okupiti ispred Buckinghmaske palače prije večernjeg banketa na kojemu će čelnike članica NATO-a ugostiti kraljica Elizabeta II.

Prosvjednici strahuju da će Britanija biti prisiljena uključiti Nacionalnu zdravstvenu službu (NHS) u liberalni trgovinski sporazum sa SAD-om koji Trump i britanski premijer Boris Johnson žele ojačati jednom kad Britanija izađe iz Europske unije.

Upitan brine li ga najava skupa, Trump je novinarima rekao da Washington s NHS-om “ne želi imati nikakve veze”.

Čelnik laburista Jeremy Corbyn u otvorenom pismu Trumpu zatražio je jamstva da se neće mijenjati cijene lijekova koje NHS plaća američkim farmaceutskim kompanijama.

Trump, koji je ranije kritizirao Corbyna i podržavao Johnsona, u utorak je rekao da bi mogao “surađivati s bilo kim” nakon britanskih izbora 12. prosinca. (Hina)

 

Ivanjek: Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Kolinda Grabar Kitarović: Razina antisemitizma u Hrvatskoj među najnižima u svijetu

Objavljeno

na

Objavio

Razina antisemitizma u Hrvatskoj među najnižima je u svijetu, ali u borbi protiv svih oblika mržnje potrebno je učiniti još i više, kazala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u petak u Jeruzalemu.

“Nedavno istraživanje pokazalo je da je razina antisemitizma u Hrvatskoj među najnižima u Europi i u svijetu, ali za mene je to još uvijek previše”, kazala je Grabar-Kitarović uoči susreta s izraelskim predsjednikom Reuvenom Rivlinom.

“Ali želim naglasiti da od promjene kaznenog zakona 2013. nijedan slučaj antisemitizma u Hrvatskoj nije ostao nezabilježen i takav trend trebamo nastaviti”.

Grabar-Kitarović je u četvrtak sudjelovala na Svjetskom forumu o holokaustu u Yad Vashemu, koji je bio posvećen skorašnjoj 75. godišnjici oslobođenja Auschwitza.

Rivlin je kazao da je “duboko dirnut i zahvalan” što je Hrvatska na tom skupu sudjelovala na razini predsjednice države.

“Okupili smo se na tom povijesnom skupu ne samo kako bi pokazali da je Auschwitz bio simbol zla i mržnje, nego iz zbog potrebe da ostanemo zajedno, ujedinjeni kako bi uzvratili bilo kakvom fašizmu, antisemitizmu, rasizmu i svakoj mržnji”, kazao je Rivlin.

Grabar-Kitarović kazala je da je snošljivosti, temelja društva, potrebno više i u Hrvatskoj i u svijetu.

“Mir nikada ne treba uzimati zdravo za gotovo”, kazala je. Agresije na Hrvatsku, Sloveniju, BiH i Kosovo to pokazuju, dodala je predsjednica.

“Treba biti oprezan, ne stvarati klimu histerije, ali paziti na trendove koji su ponekad ispod površine, nisu vidljivi i mogu isplivati u obliku nasilja prema drugima”, kazala je.

“U Hrvatskoj trebamo učiniti još više ne samo u borbi protiv zločina iz mržnje na osnovu nacionalnosti, vjere, nego i na širenju govora mržnje preko interneta i usvojiti zakonsku platformu kojom se neće kršiti sloboda govora, ali će se zabraniti govor mržnje prema ženama ili drugim ljudskim bićima”, kazala je.

Izraelsku kolegu informirala je da je pronađeno dobro rješenje za spomenik holokaustu u Zagrebu, koji će biti ispred željezničkog kolodvora, odakle su Židovi, Srbi, Hrvati, Romi u vrijeme NDH bili deportirani u Auschwitz i Jasenovac.

“Na njemu će pisati da je u spomen na šest milijuna žrtava holokausta, a posebno na 30.000 Židova ubijenih u NDH”, rekla je Grabar-Kitarović.

Spomenik bi trebao biti otkriven do završetka hrvatskog predsjedanja EU-om.  (Hina)

29. kolovoza 1941. – Nedićeva nacistička Srbija bila je prva zemlja u Europi s epitetom judenfrei

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Hoće li Matteo Salvini srušiti talijanski ‘Berlinski zid’?

Objavljeno

na

Objavio

Ako vođa talijanske “krajnje” desnice Matteo Salvini pobijedi u nedjelju na regionalnim izborima u Emiliji-Romagni, kolijevci talijanske ljevice i sjedištu Ferrarija, parmezana i parmskog pršuta, njegov idući zgoditak mogla bi biti premijerska fotelja.

Pet mjeseci nakon što je izgubio dužnost potpredsjednika vlade i ministra unutarnjih poslova ponajviše zbog vlastitih pogrešnih procjena, Salvini radi na spektakularnom povratku

Vođa “krajnje” desne Lige polaže sve nade u izbore u Emiliji-Romagni, kojom od Drugog svjetskog rata nije vladao nitko osim ljevice.

Kada bi Liga ondje pobijedila, to bi bilo kao “rušenje talijanskog Berlinskog zida”, smatra Andrea Delmastro, zastupnik krajnje desne stranke Braća Italije, Salvnijeve saveznice.

“Ako pobijedimo ovdje u Emiliji, idući dan ću otići u palaču Chigi (ured premijera) i deložirati Contea”, rekao je Salvini ovaj tjedan.

Salvini je u kolovozu srušio koalicijsku vladu s antiestablišmentskim Pokretom pet zvijezda u nadi da će isprovocirati izvanredne izbore na kojima je, kako su pokazivale ankete, očekivao laku pobjedu.

No, Pokret pet zvijezda udružio je snage s bivšim protivnikom, lijevom Demokratskom strankom, i izgurao Salvinija i njegovu Ligu u oporbu.

Salvini (46) sada računa na pobjedu u Emiliji-Romagni kako bi se vratio na vrh. Tjednima obilazi tu regiju, održava do deset skupova na dan i koristi sve svoje populističke vještine.

Emilia-Romagna poznata je po hrani pa Salvini, ne bi li se uklopio i privukao birače, obilazi regiju i ljubi kolutove parmezana, miriše budžolu i jede tagliatelle alla bogolnese.

U subotu je održao skup u Maranellu, sjedištu Ferrarija, i pred pristaše izišao s crvenom bejzbolskom kapom s Ferrarijevim logom.

Zadnje ankete pokazivale su da kandidatkinja Lige Lucia Borgonzoni neznatno zaostaje za Stefanom Bonaccinijem iz Demokratske stranke.

“Previše je tijesno da bi se mogao predvidjeti rezultat”, rekao je Lorenzo Pregliasco, politički analitičar i stručnjak za ispitivanja javnog mnijenja iz instituta YouTrend/Quorum.

Bonaccini, predsjednik regije, kampanju je fokusirao na lokalna pitanja i pokušava se distancirati od nepopularne nacionalne vlade.

Emilia-Romagna jedna je od najbogatijih talijanskih regija, s niskom nezaposlenošću i općenito dobrim javnim uslugama. Bonaccini to pokušava pripisati sebi.

Ali kao i u drugim bivšim utvrdama ljevice, Liga je jako povećala popularnost šireći poruke usmjerene protiv imigracije i globalizacije i promovirajući socijalno-konzervativna stajališta koja nailaze na odjek među radničkom klasom.

“Ne možete zamisliti koliko mi je starih komunista zadnjih dana kazalo: birači Demokratske stranke više vole bankare od radnika, ovaj put glasat ćemo za vas”, pohvalio se Salvini na društvenim medijima 12. siječnja.

Lijevi centar zapravo je već izgubio Emiliju-Romagnu na općim izborima 2018., a to je potvrđeno i na izborima za Europski parlament 2019.

Liga je osvojila ruralna područja i male gradove, dok je Demokratska stranka i dalje snažna u glavnom gradu Bologni i u većim urbanim centrima.

U Bologni, otpor predvode Sardine, građanska inicijativa protiv Salvinija pokrenuta u tome gradu u studenom.

Sardine su uspjele napuniti trgove širom Italije sloganima protiv desničarskog populizma, a planiraju još jedan velik skup u Bologni kako bi mobilizirali birače ljevice.

Vidjet će se hoće li njihovi napori biti dovoljni. “Vjetar nacionalne politike očito puše u korist desnog centra”, rekao je Pregliasco.

Conte pokušava umanjiti značenje moguće pobjede oporbe u Emiliji-Romagni, prognozirajući da to neće srušiti njegovu vladu.

Po mišljenju Wolfanga Piccolija, supredsjednika tvrtke Teneo Intelligence, “slabost vladajuće koalicije njezina je najveća snaga”.

Mogućnost da izgubi od Salvinija i njegovih saveznika na novim općim izborima “mogla bi pomoći opstanku nestabilne koalicije Demokratske stranke i Pokreta pet zvijezda neovisno o rezultatima izbora u Emiliji-Romagni”, rekao je.

No, očajničko držanje za vlast samo kako bi se što je dulje moguće odgodio težak izborni poraz više nije baš neka perspektiva za vladajuće stranke.

Uz to, Salvini će imati priliku izložiti vladu još većem pritisku na novom krugu lokalnih i regionalnih izbora u svibnju i lipnju.

“Prije ili kasnije morat ćemo imati opće izbore… a s našim postotcima (u anketama) Matteu Salviniju suđeno je da postane premijerom”, rekao je zastupnik Lige Igor Iezzi za javni radio RAI. (Hina)

Strah od Mattea Salvinija

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari