Pratite nas

Iz Svijeta

Trump nije definirao rok za povlačenje iz Sirije, želi zaštititi Kurde

Objavljeno

na

Foto: EPA

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da će se Sjedinjene Države povući iz Sirije “kroz neko vrijeme” ne preciziravši koliko će to trajati, ali je naznačio da želi zaštititi sirijske Kurde, ključne saveznike Zapada u ratu protiv islamista, a njihovu je zaštitu zatražio i francuski predsjednik od svog ruskog kolege.

Trump nije objavio vremenski okvir za vojno povlačenje iz Sirije koje je najavio prošli mjesec protivno mišljenju najviših savjetnika za nacionalnu sigurnost i bez konzultiranja sa zastupnicima ili američkim saveznicima koji se bore protiv džihadističke Islamske države.

Zbog te Trumpove odluke ostavku je podnio ministar obrane Jim Mattis.

Na sastanku kabineta u Bijeloj kući Trump je rekao da nikada nije razgovarao o navodnom roku od četiri mjeseca za povlačenje 2000 američkih vojnika iz Sirije usred borbe s militantima Islamske države.

Zadnjih dana čini se da je odustao od naglog povlačenja te ističe da će ono biti polagano.

“Polako vraćamo naše vojnike kući da budu sa svojim obiteljima, dok se istodobno borimo protiv ostataka Islamske države”, objavio je na Twitteru u ponedjeljak.

Republikanski senator Lindsey Graham rekao je da Trump želi osigurati da se Turska ne sukobi sa snagama sirijskih Kurda (YPG) kada američki vojnici odu i uvjerava Tursku da će imati tampon zonu u tom području kako bi joj se pomoglo da zaštiti svoje interese.

Turska prijeti ofenzivom protiv YPG-a smatrajući njegove borce ogrankom kurdskih separatista iz Turske.

Osjećajući se izdani sirijski Kurdi su se počeli zbližavati sa sirijskom vladom.

U međuvremenu, konvoj boraca sirijskih Kurda povukao se iz Manbidža na sjeveru Sirije, objavilo je sirijsko ministarstvo obrane, a prenosi dpa.

Do sada se povuklo oko 400 boraca, navodi ministarstvo i dodaje da je povlačenje dio dogovora za povratak normalnog života u tom području. Povukli su se na istočnu obalu Eufrata, prenijela je Sirijska novinska agencija. U konvoju je bilo više od 30 vozila.

Međutij, sirijski opservatorij za ljudska prava tvrdi da se do sada povuklo samo 250 boraca koji su se borili pod vodstvom Sirijskih demokratskih snaga uz potporu SAD-a.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je nešto ranije u srijedu u Parizu ruskom kolegi Vladimiru Putinu da sirijski Kurdi, saveznici Zapada u borbi protiv Islamske države u Siriji, moraju biti “sačuvani”.

(Hina)

 

Kurdi – Narod koji je Zapad tko zna koji put iskoristio pa potom odbacio

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Europska unija zabrinuta zbog iranske zapljene britanskog tankera

Objavljeno

na

Objavio

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u subotu je iranskome kolegi Mohammadu Javadu Zarifu rekao da je “silno razočaran” zbog iranske zapljene britanskog tankera, a zabrinutost je izrazila Europska unija zbog opasnosti “nove eskalacije”.

“Upravo sam razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammedom Javadom Zarifom te izrazio silno razočaranje zbog toga što me u subotu uvjeravao da Iran želi smiriti situaciju, a čine suprotno od toga”, napisao je Hunt u objavi na Twitteru.

“Britanski brodovi moraju i bit će sigurni”, dodao je.

EU je u subotu izrazio “veliku zabrinutost” zbog zapljene britanskog tankera u Hormuškom tjesnacu te upozorio na opasnost “nove eskalacije”.

“U ionako napetoj situaciji ovakav tijek događaja povećava opasnost nove eskalacije i potkopava napore koji se u ovom času poduzimaju radi rješenja sadašnje krize”, dodaje diplomatska služba EU-a u priopćenju.

EU poziva sve na suzdržanost kako bi se izbjegle nove napetosti te poručio “Sloboda plovidbe mora biti poštivana u svim vremenima”.

Ranije u subotu i vlade Njemačke i Francuske pozvale su Iran da oslobodi naftni tanker Stena Imepro zaplijenjen u Hormuškom tjesnacu s 23 člana posade među kojima su državljani Filipina i Latvije koji traže oslobađanje svojih pomoraca.

Iranski Čuvari revolucije objavili su u petak da su zaplijenili tanker Stena Impero i priveli ga u Bandar Abas na što je Velika Britanija osudila taj “opasan” čin i pozvala britanske brodove da ne plove tim strateškim morskim prolazom u kojemu su zaredali incidenti.

Od 23 člana posade tankera u vlasništvu švedskog brodara, 18 je indijskih državljana, među njima kapetan, objavio je Iran. Službena Manila navodi da su ostali trojica ruskih pomoraca te po jedan Latvijac i Filipinac.

Filipinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak, pozivajući se na agenciju preko koje se Filipinac zaposlio na brodu, da su svi članovi posade živi i zdravi.

Latvijska ministrica vanjskih poslova potvrdila je da je među posadom i Latvijac i navela da njezina zemlja čini sve da oslobodi svojeg državljanina te priprema zahtjev Iranu da se o oslobodi cjelokupna posada tankera.

Sjedinjene Države već su u petak osudile nasilne metode Irana, a u subotu objavile da američki nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca prati stanje nakon iranske zapljene britanskog tankera te da je u stalnom kontaktu s američkim brodovima u tom području.

Ranije je iranska službena novinska agencija IRNA, pozivajući se na vojni izvor, prenijela da je tanker isključio lokator, ignorirao upozorenja Čuvara revolucije i plovio pogrešnim smjerom. Novinska agencija Fars je, pozivajući se na službene izvore, izvijestila da je tanker sudjelovao u nesreći s iranskim ribarskim brodom te je ignorirao njihove pozive u pomoć.

Vlasnik tankera, tvrtka Stena Bulk, odgovorila je da je tanker “u cijelosti poštivao sve propise o plovidbi te međunarodne propise”.

Objava o zapljeni u petak navečer slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadržavanje iranksog tankera Grace 1. Britanske pomorske snage su 4. srpnja zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.

Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.

Odnosi između Washingtona i Teherana pogoršali su se prošle godine kad je američki predsjednik Donald Trump odbacio međunarodni sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa postignut 2015. i uveo sankcije protiv Irana koje su naštetile gospodarstvu te zemlje.

Hormuškim tjesnacem prolazi trećina svjetske sirove nafte koja se prevozi morskim putem, a Iran je zbog napetosti sa Sjedinjenim Državama koje su mu obnovile sankcije već dao naslutiti da bi mogao zatvoriti taj strateški prolaz.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Vučić: Haradinajeva ostavka je politički trik

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je u subotu da “nema mjesta euforiji” zbog ostavke kosovskog premijera Ramusha Haradinaja koju je nazvao “političkim trikom”, ocijenivši da će se u dogledno vrijeme samo dodatno nastaviti pritisci na Srbiju da prizna neovisnost Kosova.

“Ostavka Ramusha Haradinaja je samo politički trik koji mu treba donijeti još veću popularnost. On sada postaje junak, a svi njegovi ostali politički rivali nedostojni njega, velikog vođe. Srbija mora reagirati smireno, razborito, odmjereno i bez euforije jer razloga za slavlje nema”, rekao je Vučić u obraćanju javnosti nakon što je u petak Haradinaj podnio ostavku uz obrazloženje da je pozvan u Haag kao osumnjičenik za zločine na Kosovu tijekom sukoba 1990-ih.

Premijer Kosova Ramush Haradinaj podnio je u petak popodne neopozivu ostavku i obrazložio je pozivom specijaliziranog vijeća u Haagu za zločine počinjene na Kosovu 90-ih da se javi na saslušanje u svojstvu osumnjičenika.

“Podnosim neopozivu ostavku na dužnost premijera Republike Kosova. Razlog je što sam dobio poziv specijaliziranog vijeća u Haagu kao osumnjičenik”, priopćio je Haradinaj, naglasivši kako u Haag “ne ide premijer Kosova pred sud, niti država Kosovo, nego ide Ramush Haradinaj kao običan građanin”.

Vučić je ocijenio da će Haradinaj sljedećeg tjedna otići u Haag, ali će ga “pustiti poslije 48 sati i vratit će se kao veliki heroj, a popularnost će mu rasti”, a život Srba na Kosovu “bit će još teži”.

“S druge strane, on (Haradinaj) time želi osigurati uvjerljivu pobjedu najtvrđe struje, a na izborima u rujnu ili listopadu učinit će sve da se vlada u Prištini formira bez srpske liste”, rekao je Vučić.

On je ocijenio da će to biti “veliko ujedinjavanje” unutar albanske političke scene na Kosovu i korak ka ujedinajvanju s Albanijom, ali da u tom razdoblju neće biti ukinute pristojbe Prištine na robu iz Srbije “koje su stvorile problem”.

Vučić je uvjeren u namjeru da “iz ove političke igre Haradinaj iziđe snažniji”, te da u toj preraspodjeli političkih snaga u Prištini “za Srbe mnogo mjesta nema”

Srbijanski predsjednik sugerirao je kako “nema razloga ni za radost, ni za euforiju” zbog posljedica koje dolaze poslije tog čina, a ponajprije zbog toga “kako će se Albanci i međunarodna zajednica odnositi prema srpskom narodu i Srbiji”.

“Plašimo se da politički razvoj događaja ide u smjeru daljnjeg odlaganja dijaloga između Beograda i Prištine”, rekao je Vučić.

Vučić je ocijenio i da će uslijediti još snažniji pritisci međunarodne zajednice na Srbiju “da prizna neovisnost takozvane Republike Kosovo”. Predsjednik Srbije istaknuo je da bi međunarodni pritisak za ukidanje kosovskih carinskih pristojbi “bio dobar signal koji bi značio otpočinjanje pregovora” i put ka miru i stabilnost.

“Ukoliko netko iz međunarodne zajednice ne napravi pritisak da se pristojbe ukinu, nema ništa od nastavka razgovora u Bruxellesu”, rekao je Vučić.

Srbijanski predsednik ponovio je da se zalaže za uspostavljanje ekonomske zajednice na zapadnom Balkanu.

(Hina)

 

Kosovski premijer podnio ostavku! Hitan sastanak Vučića i Dodika

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari