Connect with us

Iz Svijeta

Trump nominirao pro-life katolkinju i majku sedmero djece za mjesto suca američkog Vrhovnog suda

Published

on

Ona je duboko religiozna protivnica abortusa – i uskoro bi mogla postati sutkinja Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država, suda koji usmjerava pravosuđe u toj zemlji. U pitanju je Amy Coney Barrett koju je američki predsjednik Donald Trump u subotu nominirao da zamijeni nedavno preminulu liberalnu sutkinju Ruth Bader Ginsburg.

Dok se liberalni dio SAD-a opraštao od Ginsburg kao od feminističke ikone, Barrett je lice konzervativne Amerike, piše  Deutsche Welle. Njezina nominacija će dodatno rasplamsati sukob kultura u zemlji. Jer, Barrett nije samo protiv “prava žena da same odluče hoće li iznijeti trudnoću“, već i protiv obaveznog zdravstvenog osiguranja za sve te protiv homoseksualnog braka. Zalaže se za pravo na posjedovanje oružja i tradicionalnu sliku porodice.

Što bi njezino protivljenje pravu žena na pobačaj moglo konkretno značiti, nije sasvim jasno. No feministkinje se boje da bi ona mogla pomoći u reviziji presude Vrhovnog suda iz 1973. – tada je rečeno da Ustav SAD-a štiti i individualno pravo na donošenje odluke o pobačaju.

Jaka dogma

Kao profesorica prava na katoličkom Sveučilištu Notre Dame na jednom predavanju je rekla da je karijera u pravosuđu samo „sredstvo do cilja“, a da je cilj „izgradnja Carstva Božjeg“. Njezini kritičari ne propuštaju podsjećati na ovu rečenicu.

Raspravu je izazvala prije tri godine kada je, nominirana za sutkinju Vrhovnog prizivnog suda, bila na saslušanju u Senatu. Jedna demokratska senatorica joj je prebacila da „je dogma jaka u njoj“, na što je Barrett odvratila: „Ako me pitate da li ozbiljno shvaćam svoju katoličku vjeru: da, shvaćam je ozbiljno. Iako želim naglasiti da moja religijska pripadnost ili moja vjera ne bi utjecali na moje obaveze kao sutkinje.“

Rečenica demokratske senatorice – u originalu „The dogma lives loudly within you“ – postala je neuništiva reklama za Amy Coney Barrett u konzervativnim krugovima. Rečenica je poput slogana tiskana na majicama i šalicama za kavu.

Kakve bi konkretne posljedice mogao imati njezin stav prema pobačaju nije sasvim jasno. No feministice se boje da bi ona mogla pomoći u reviziji presude Vrhovnog suda iz 1973. – tada je rečeno da Ustav SAD-a štiti i individualno pravo na donošenje odluke o pobačaju.

Susjedi i kolege je hvale

Barrett živi ono u što vjeruje. S obitelji živi u South Bendu, malom sveučilišnom gradiću u Indiani. Ima sedmoro djece od kojih su dvoje usvojeni i potječu s Haitija. Jedan sin ima Downov sindrom. Amy Coney Barrett ga navodno svakog jutra na leđima iznosi niz stepenice obiteljske kuće.

Kažu da je privatno beskrajno ljubazna osoba. Iako ima dosta posla, volonterski pomaže u školi u koju joj idu djeca. Kolege je opisuju kao velikodušnu i gostoljubivu. „Rijetko tko s tim nivoom obrazovanja tako reagira na obične ljude“, rekla je za Guardian jedna socijalna radnica koja je poznaje.

Prema navodima medija, Barrett pripada karizmatskom pokretu „People of Praise“ u okviru katoličke crkve. U pitanju je konzervativni pokret koji se zalaže za tradicionalne uloge u obitelji. Doduše, kao žena od karijere, sama Barrett se baš ne uklapa u tu sliku.

Rođena je 1972. u New Orleansu kao najstarije od sedmero djece. Završila je osnovne studije engleske književnosti, a zatim je studirala pravo na uglednom sveučilištu Notre Dame gdje je i predavala do 2017. godine. Svojevremeno je radila za pokojnog konzervativnog suca Vrhovnog suda Antonina Scaliju od kojeg je navodno preuzela pravne pozicije – da Ustav valja tumačiti doslovno, kao u vrijeme nastanka.

Potez s trajnim posljedicama

Trump se i ranije pohvalno izjašnjavao o Barrett. Nominacijom se nada jačanju podrške u konzervativnoj bazi pred izbore početkom studenog. Republikanci, koji imaju većinu u Senatu, nadaju se da bi Barrett kao žena mogla dobiti podršku i nekih demokratskih senatorica.

Barrett je već treća osoba koju Trump šalje u Vrhovni sud nakon Neila Gorsucha i Bretta Kavanaugha.

Ako bude potvrđena, Barrett će pojačati većinu koju konzervativni suci imaju u Vrhovnom sudu u odnosu na liberale – bilo bi ih onda šest prema tri. Još veoma mlada za tako visoku poziciju u pravosuđu, Barrett bi mogla utjecati na pravnu praksu SAD desetljećima. Jer, suci Vrhovnog suda se biraju na doživotni mandat, zaključuje DW.

Predsjednička poruka Donalda Trumpa na Nacionalni dan molitve u SAD-u

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari