Pratite nas

Gospodarstvo

TRUMPOV EKONOMSKI BOOM Nezaposlenost u SAD-u najmanja u pola stoljeća

Objavljeno

na

U Sjedinjenim Državama u listopadu je otvoreno 250 tisuća novih radnih mjesta, dvostruko više nego u rujnu, a plaće su u prosjeku porasle na godišnjoj razini najviše u posljednjih 9,5 godina, pokazalo je u petak izvješće američkog ministarstva rada.

Prema revidiranim podacima ministarstva, u rujnu je bilo otvoreno 118 tisuća novih radnih mjesta. Prvotna procjena pokazivala je rast broja zaposlenih u rujnu za 134 tisuće.

Ti podaci bolji su od očekivanja ekonomista, koji su u anketi Reutersa u prosjeku očekivali 190.000 novih radnih mjesta u listopadu.

U prošlom mjesecu zapošljavanje je bilo pojačano u sektoru ugostiteljstva i turizma, s 42 tisuće novozaposlenih, nakon stagnacije u prethodnom mjesecu.

U sektoru proizvodnje broj zaposlenih je povećan za 32 tisuće, povrh 18 tisuća novozaposlenih u rujnu, dok je građevinski sektor otvorio novih 30 tisuća radnih mjesta. U sektoru maloprodaje, pak, otvoreno je svega 2.400 novih radnih mjesta, a u državnom sektoru njih 4.000, objavilo je ministarstvo.

Prosječna plaća po satu uvećana je za pet centi, ili 0,2 posto u listopadu, nakon rasta za 0,3 posto u rujnu. Na godišnjoj razini je tako uvećana za 3,1 posto, što je njihov najveći rast od travnja 2009. godine. U rujnu je na godišnjoj razini porasla za 2,8 posto, pokazali su podaci ministarstva.

Stopa nezaposlenosti zadržala se na 3,7 posto, najnižim razinama u proteklih gotovo pola stoljeća, pokazala je procjena ministarstva rada.

Ministarstvo je objavilo da uragan Michael, koji je pogodio Floridu sredinom listopada, “nije imao značajnijeg utjecajan na zapošljavanje i procjenu stope nezaposlenosti za listopad”.

(Hina)

 

Donald Trump: Svaki incident i nasilje na granici smatrat će se oružanim napadom

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Udio javnog duga u BDP-u smanjen u EU; Hrvatska među zemljama s najvećim padom

Objavljeno

na

Objavio

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na razini Europske unije i eurozone smanjen je u trećem kvartalu 2018. godine, pri čemu je Hrvatska među zemljama s njegovim najvećim padom i na kvartalnoj i godišnjoj razini, pokazalo je u ponedjeljak najnovije izvješće Eurostata. U trećem tromjesečju 2018. javni dug u EU, iskazan udjelom u BDP-u, smanjen je za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodno tromjesečje, na 80,8 posto, pokazalo je najnovije izvješće.

U odnosu na isto razdoblje godine ranije smanjen je za 1,7 postotnih bodova, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini 19-člane eurozone udio javnog duga krajem trećeg kvartala iznosio je 86,1 posto BDP-a i bio je za 0,2 postotna boda manji na kvartalnoj razini, dok je u odnosu na treće tromjesečje 2017. godine smanjen za 2,1 postotni bod.

U Hrvatskoj je na kraju trećeg tromjesečja javni dug iznosio 281,8 milijardi kuna, pa je njegov udio u BDP-u iznosio 74,5 posto BDP-a, što znači da je smanjen za 1,6 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje i za 4 postotna boda u odnosu na isto razdoblje godine ranije. Po tome se Hrvatska nalazi među EU zemljama s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u.

Dug najveći u Grčkoj, najmanji u Estoniji

Grčka je krajem trećeg kvartala imala najveći javni dug iskazan udjelom u BDP-u, od 182,2 posto. Slijede Italija, sa 133 posto, Portugal, sa 125 posto, Cipar, sa 110,9 posto te Belgija sa 105,4 posto,

Daleko najmanji javni dug iskazan udjelom u BDP-u prema Eurostatovom izvješću bilježila je u trećem kvartalu Estonija, od 8 posto. Slijede Luksemburg s 21,7 posto i Bugarska s 23,1 posto. U usporedbi s drugim tromjesečjem 2018., u šest članica je udio duga narastao, u 19 njih je smanjen, a ostao je nepromijenjen u tri zemlje članice. Najviše je pritom porastao na Cipru, za 6,9 postotnih bodova i u Grčkoj, za 4,8 postotnih bodova.

U skupini zemalja s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u na kvartalnoj razini nalaze se Malta, s 3,1 postotni bod manjim udjelom, Slovenija i Hrvatska, s po 1,6 postotnih bodova nižim udjelom, Mađarska i Češka, s njegovim padom za po 1,4 postotna boda, te Nizozemska i Poljska, s nižim udjelom za 1,1 odnosno jedan postotni bod.

Na godišnjoj razini, udio duga u BDP-u porastao je u četiri zemlje, a smanjen je u 24 zemlje članice. Cipar i Grčka prednjačili su i u njegovu povećanju na godišnjoj razini, sa skokom za 9,7 postotnih bodova i 7,4 postotna boda. Slijede Velika Britanija, s rastom udjela javnog duga za 0,4 postotna boda i Slovačka, za 0,1 postotni bod.

Najveći pad udjela javnog duga u BDP-u zabilježila je Slovenija, za 8 postotnih bodova. Slijede Malta, s padom za 6,8 postotnih bodova, Portugal, za 4,6 postotnih bodova, Austrija, za 4,3 postotna boda, Litva, za 4,2 postotna boda, Nizozemska, za 4,1 postotni bod, te Irska i Hrvatska, s udjelom nižim za po četiri postotna boda.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Krš-Pađene – Hercegovci kod Knina ulažu 1,8 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Na ljutom kršu Bukovice, u Općini Ervenik nedaleko od Knina, gradi se najveća vjetroelektrana (Krš-Pađene) u Hrvatskoj i široj regiji snage 142 megavata.

Vrijednost projekta je vrtoglavih 1,8 milijardi kuna. Za usporedbu, Pelješki će most koštati Hrvatsku nešto više od dvije milijarde kuna. Iza investicije kod Knina stoji grupacija Lager iz Posušja u vlasništvu Milenka Bašića, jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u BiH.

Projekt se razvijao punih 16 godina, prva je lopata zabijena krajem prošlog ljeta, a ovaj tjedan kreće postavljanje vjetroturbina, piše Tportal.

Vjetroelektrana službenog imena Krš-Pađene imat će ukupno 48 vjetroturbina. Smještena je na kamenitoj visoravni površine 21 kilometar kvadratni. Donedavno su njome vladali čagljevi i druga zvjerad, a sad gospodari teška mehanizacija.

Kompanija iz Posušja regionalni je lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme te je generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva (Hyundai, Terex, Tesab itd.). Ima više od 300 zaposlenih i, osim u zemljama bivše Jugoslavije, posluje u Albaniji i Švicarskoj. Godišnji prihodi joj se kreću oko 65 milijuna eura (oko 500 milijuna kuna).

Zadnjih godina snažno ulaže u rudarstvo, kamenolome i obnovljive izvore energije, a u Ljubuškom ima tvornicu za proizvodnju prikolica i poluprikolica za transport specijalnih tereta. Krajem 2017. Lager je potpisao i sporazum o realizaciji projekta termoelektrane u BiH, vrijedan preko 500 milijuna eura.

Uz vjetroelektranu Krš-Pađene u Hrvatskoj, Lager ima u planu graditi vjetroelektranu Gradina (42 megavata) kraj Tomislavgrada u BiH, piše Tportal.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari