Pratite nas

TRZAVICE 

Objavljeno

na

general Drinjanin
16.II.1965.

Br. Došenu i Eriću. Usa
Br. Gagri i Šimuncu, Kanada

Dragi moji !

Već se nalazi u tisku okružno pismo, koje će stići u sve dijelove svijeta s pozivom, da pošalju svoje pozdrave za proslavu Desetog Travnja u Toronto i svoje sugestije na pismeno za RADNI SKUP ODPORA, na kojem se trebaju izraditi norme i sve ostalo za rad VANJSKOG FRONTA. Naveo sam i razloge. Uputiti ću to na sve povjerenike u Usa i Kanadi sa sugestijom da osobno prisustvuju svi kojima je moguće, a da se dogovore radi eventualnog zajedničkog putovanja u Toronto i natrag, te da svi pripreme svoj referat o domaćim prilikama, kao i o idejama za rad na tom LEGALNOM VANJSKOM FRONTU. Vjerujem da će Vam se sviditi i vjerujem u uspjeh proslave i zaključke samog sastanka. Ja ću isto poslati referat kao i pozdrav.

Na Vama je da organizirate vezu medju Vama, tj. najbližima. Staviti ću na taj poziv adresu Gagrinu u Torontu, te Rudinu u Usa, kao i adresu ODPORA U TORONTU, da se na te adresu mogu svi obratiti.

Prilažem Vam kopiju pisma Dru. Krnjevića radi dvorane. U isto vrijeme viditi ćemo dokle su voljni ići oni iz HSS-a koji hoće Hrvatsku Državu. (Pojašnjenje današnjim naraštajima koji nisu upoznati, malo ili nimalo, sa hrvatskom situacijom u emigraciji. Državotvorni Hrvati su htjeli svake godine slaviti hrvatski državni praznik koji je bio DESETI TRAVNJA. Mi Hrvati prije 10 travnja 1941. godine nismo imali naš hrvatski državni nacionalni praznik. Svake godine od 1945. pa sve, rakao bih, do 1990. Hrvati u iseljeništvu su bili razdjeljeni što se tiče slavljenja hrvatskog nacionalnog i državnog praznika.

Hrvatski Oslobodilački pokret, HOP je držao monopol nad tim danom. HSS taj dan nije priznavala, tj. Deseti Travnja kao dan hrvatske državnosti. Njihovi članovi su mogli ako su htjeli ići na te proslave kao gosti ili kao dobri državotvorni Hrvati. Mnogi Hrvati koji se nisu slagali sa politikom HOP-a, a bilo ih je i takovih, nisu htjeli ni ići na njihove proslave Desetog Travnja; te bi sami za sebe i svoje simpatizere održavali proslave Desetog Travnja posebno i zasebno. Sjećam se natezanja u Parizu i kada se nismo mogli složiti, isti dan bi se u gradu Parizu slavele dvije pa čak i tri proslave hrvatske državnosti Deseti Travnja. Tako je bilo, na svu žalost, i na drugim mjestima. Zato general u ovom svom pismu piše o dvorani HSS koju su Hrvati Toronta iznajmili kako bi imali svoj sastanak RADNOG SKUPA ODPORA I VANJSKOG FRONTA, a u isto vrijeme imati i proslavu DESETOG TRAVNJA, pošto će tog puta biti Hrvata sa svih Kontinenata, mo. Otporaš).
Mi nikoga ne uključujemo, a niti izključujemo. Mi pružamo ruku svakom Hrvatu, koji je za Državu (Hrvatsku, mo). Ako smo voljni razgovarati, a jesmo, sa prevarenim hrvatskim istarskim partizanima, kako nebi sa HSS-om, koji nam je dao medju inim i šefa HOP-a Dra Hefera. (Dr. Stjepan Hefer je iz Osjeka. Bio je istaknuti član HSS. Za vrijeme NDH bio je neki službenik pri nekom miniastrastvu, što mi nije sada najpoznatije kojega. Doselio se u Argentinu poslije Bleiburške Tragedije kao i mnogi drugi Hrvati. Poslije Poglavnikove smrti 28 prosinca 1959. god., postao je predsjednik HOP-a. Postoje priče da ga je na smrti Poglavnik dr. Ante Pavelić “svojom oporukom” imenovao za predsjednika. Tu “oporuku” navodno je izmislio dr. Fra. Branko Marić, jer je on bio tu nazočan prilikom Poglavnikove smrti. Zato general govori o HSS da su oni dali Hefera za šefa HOP-a, mo. Otporaš).

Ne vjerujem da itko misli da je Dr. Hefer jedini Hrvat u HSS.

Vjerujem da bi PRIJATELJI ODPORA IZ USA morali izdati parolu: SVI U TORONTO ! Ove godine imati ćemo, vrlo vjerovatno proslavu HOP-a, a možda i saveza, kojemu je kako sam tek sada saznao br. Meheš (predsjednik, mo). On je napola naš, – ali Savez se pojavljuje sa idejom da sabotira Odpor. U tom nisu uspjeli sa Dubičancem, ali mi nemožemo samo zato da udovoljimo našeg polubrata Meheša otići u Savez. Bilo bi to glupo, kao što bi bilo glupo da ja osobno pomažem ljude, koji baš najmanje mene vole, a protiv ljudi, koji skupa s menom dijele zlu sudbinu dugi niz godina. Treba egzistirati, da bi mogli koegzistirati, zar ne? To ne znači da se trebamo odreći niti suradnje sa Savezom, niti vlastite proslave, kao što je to već tradicionalno. Australija i Njemačka su delikatne, a u Usa vjerujem da radi suradnje sa Uj. Hrvatima nemožemo. Ako sada zatajimo u Torontu, onda smo se odrekli nastupa KAO ODPORA. A to nesmijemo, ako hoćemo da nas se ozbiljno shvati.

Zato: svi u Toronto ! Bog.
podpis olovkom general Drinjanin.

otporaš/MB

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Pripadnici Prvog hrvatskog kontingenta ispraćeni iz Petrinje u Litvu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ M. Čobanović

U vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji u petak, 24. studenog 2017., održan je svečani ispraćaj 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu, gdje će sudjelovati u toj NATO aktivnosti u sklopu borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke (1. HRVCON-a eFPBG–DEU).

Uz pripadnike kontingenta i članove njihovih obitelji, svečanom ispraćaju nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević koji je ujedno bio izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, vojni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država brigadir Robert Mathers, ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Litve i voditelj Ureda u RH Donatas Žiugžda, vojni izaslanik Republike Njemačke pukovnik Janus Kaschta, vojni izaslanik Francuske Republike brigadir Fabrice Duda te predstavnici lokalne zajednice i drugi visoki uzvanici, priopćio je MORH

Izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ovom je prilikom poručio kako je uvjeren da će u misiji u Litvi, pripadnici Oružanih snaga još jednom dokazati svoju profesionalnost i spremnost pri izvršavanju različitih zadaća. „Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u ovoj aktivnosti, u okviru borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke daje svoj vidljivi doprinos temeljnim vrijednostima Sjevernoatlantskog saveza.

Neka vam djela naše garde, onih koji su stvarali i branili Hrvatsku u Domovinskom ratu bude putokaz i u budućnosti. Zadaća na koju krećete je zahtjevna i odgovorna. Za uspjeh naših napora i našeg doprinosa ovoj NATO aktivnosti bitan je vaš puni angažman i fokusiranost svake pripadnice i pripadnika Hrvatskog kontingenta u Litvi“, rekao je ministar Krstičević koji je izrazio nadu kako će se tijekom boravka pripadnika Oružanih snaga u Republici Litvi osobno doći uvjeriti u njihovu spremnost i uvjete u kojima rade i žive.

“Nikada, ni jednog trenutka tijekom boravka na ovoj aktivnosti nemojte ispustiti iz vida kako u odori ponosnog i časnog hrvatskog vojnika ne predstavljate samo sebe, već Republiku Hrvatsku, vjerodostojnu i pouzdanu NATO saveznicu.

Očekujem da u svome djelovanju pokažete odgovornost, predanost zadaćama. Svima vama neka sigurnost kolega, ali i vlastita sigurnost bude na prvom mjestu. U svome djelovanju imat ćete punu potporu Ministarstva obrane i mene osobno”, zaključuje ministar.

Foto: MORH/ M. Čobanović

Pripreme za odlazak u Litvu uspješno su provedene, a spremnost i profesionalnost pripadnika kontingenta pohvalio je načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov: „Cilj ove misije, pa tako i vašeg odlaska na ovu aktivnost, jest ostvarivanje konkretnog oblika jačanja kolektivnog odvraćanja i obrane Saveza na teritoriju istočnog krila NATO-a, i očekujem da će se ovom misijom potvrditi i pokazati zajedništvo država članica te snažna transatlantska veza“.

General Šundov izrazio je uvjerenje u uspješnost još jedne misije u koju su upućuju pripadnici Oružanih snaga RH te istaknuo kako očekuje da će se pokazati jedinstvo država članica i neposredna odlučnost NATO-a za obranu ugroženih saveznica. “Na ovaj način dokazuje se i prijateljski odnos Republike Hrvatske i Republike Litve, upravo na ovaj način povezat će se Baltik i Jadran” zaključio je general Šundov.

Predstavnik Litve Donatas Žiugžda poručuje kako je odlazak 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu dokaz uspješne suradnje dviju država. “Vjerujem kako ćete upravo vi doprinijeti zaštiti sigurnosti naše zemlje i kako ste spremni odgovoriti na sve eventualne napade ili provokacije. Siguran sam kako ćete bili od velike pomoći i moram naglasiti kako je ovo još jedan dokaz dobre suradnje Republike Hrvatske i Republike Litve, u ime Litvanaca zahvaljujem se na vašem doprinosu našem zajedničkom cilju – očuvanju mira i sigurnosti”.

Njemački vojni izaslanik pukovnik Kascht izrazio je ponos što ima priliku hrvatskim vojnicima izraziti najbolje želje uoči odlaska u Republiku Litvu. “U okviru zadaća i zapovjedi imat ćete slobodu za napraviti nešto novo, Savezna Republika Njemačka i Hrvatska već su dokazale kako su strateški partneri na brojnim područjima suradnje pa vjerujem da će i ova misija zabilježiti još jedan uspjeh”.

Zapovjednik 1. HRVCON-a eFBBG-DEU, satnik Marko Krpan, zapovjednik 1. mehanizirane satnije bojne „Tigrovi“ rekao je kako su pripadnici kontingenta na visokoj razini obučenosti i spremnosti. “Proteklih godinu dana prolazili su zahtjevne pripreme i ono što možemo reći uoči njihovog odlaska u Litvu je kako su pripadnici kontingenta spremni za obavljanje i najzahtjevnijih zadaća. Za Hrvatsku kao Tigar!”

Ovim povodom, pripadnici Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ uručili su pripadnicima 1. HRVCON-a čiju glavninu snaga čine pripadnici bojne “Tigrovi” iz sastava Gardijske mehanizirane brigade, fotografiju i životopis pukovnika Damira Tomljanovića-Gavrana, zapovjednika bojne 1. gardijske brigade “Tigrovi”, poginulog u Domovinskom ratu.

U Litvu u borbenu skupinu pod vodstvom SR Njemačke na rok od sedam mjeseci upućuje se 181 pripadnik Oružanih snaga RH, a glavninu snaga čine pripadnici mehanizirane satnije iz sastava 1. mehanizirane bojne “Tigrovi” Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, uključujući i potporne logističke elemente s pripadajućim naoružanjem i opremom te 14 borbenih oklopnih vozila Patria.

Pripreme i ocjenjivanje pripadnika OS RH za sudjelovanje u aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Litvi provedene su u sklopu vojne vježbe „Udar 17“, koja je održana od 14. rujna do 06. listopada 2017. godine na vojnom poligonu „E. Kvaternik“ na Slunju. Hrvatski kontingent u Republici Litvi bit će smješten na vojnom poligonu „Rukla“, 110 km sjeveroistočno od Vilniusa.

Temeljna zadaća i misija hrvatskog kontingenta je integracija u multinacionalnu borbenu grupu pod vodstvom SR Njemačke, kao i provedba obuke u tom u sastavu u kojem su, uz pripadnike OSRH-a, i pripadnici oružanih snaga Kraljevine Nizozemske, Kraljevine Norveške, Kraljevine Belgije, Velikog Vojvodstva Luxembourg, Francuske Republike i zemlje domaćina Republike Litve.

Nakon svečanog ispraćaja uzvanici su obišli novoizgrađene objekte u petrinjskoj vojarni.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Documenta napala Predsjednicu zbog Praljka

Objavljeno

na

Objavio

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta u petak je prozvao predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović za ‘neodgovornost’ zbog poruke organizatorima promocije knjige “Slobodan Praljak”, ocjenjujući da je njome demonstrirala nedopustiv pritisak na djelovanje Haaškog suda.

Promocija knjige “General Praljak“, održana je u Zagrebu 21. studenoga i na njoj je pročitana poruka poslana iz Ureda predsjednice: “Doprinos generala Slobodana Praljka obrani Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije te obrani opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima tijekom Domovinskoga rata od velike je važnosti. Ovih dana, kada se nadamo pravednom sudskom pravorijeku i njegovu oslobađanju, kao i oslobađanju drugih hrvatskih uznika, ova knjiga izlazi kao doprinos istini o njemu i o tom povijesnom razdoblju borbe hrvatskog naroda za slobodu, istini koju je on nakon rata na mnoge načine ustrajno branio svojom riječju. Ujedno je ova knjiga svojevrsna zahvalnica za sve što je učinio za svoj narod”.

Documenta ocjenjuje da Grabar-Kitarović tom porukom demonstrira nedopustiv pritisak na djelovanje suda pred objavljivanje pravomoćne presude u postupku u kojemu se sudi i Slobodanu Praljku jer je, kako navode “svaka presuda osim oslobađajuće unaprijed proglašena nepravednom”.

Žalbeno vijeće Haškoga suda u srijedu će objaviti pravomoćnu presudu u predmetu “Prlić i drugi”.

Documenta smatra da predsjednica u poruci demonstrirala i “prijezir spram prvostupanjske presude haaškog sudišta (koje je i hrvatsko sudbeno tijelo)”, kao i nerazumijevanje sadržaja vlastite, temeljne ustavne obveze da “predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji inozemstvu” jer, navode, “svojim stavom Hrvatsku kao državu dovodi u poziciju jedne od stranaka u sudskom postupku za ratne zločine (a ne tako davno državni su organi predlagali da se Hrvatskoj u Haagu prizna status ‘prijateljice suda’)”.

Documenta dodaje i da je predsjednica demonstrirala “zahvalnost” Praljku za obranu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije “ne spominjući uopće treću, bošnjačku, stranu u sukobu”. A baš zbog žrtava na bošnjačkoj strani Praljak i ostali bili su osuđeni na teške zatvorske kazne, ističe Documenta.

“Ovakav – u najmanju ruku neodgovoran – postupak najviše hrvatske državne dužnosnice zaslužuje ne samo najoštriju osudu (koja je do sada u javnosti izostala), nego i ozbiljno propitivanje njezinog cjelokupnog djelovanja”, zaključuje Centar za suočavanje s prošlošću. (Hina/Kamenjar)

PREDSJEDNICA O KNJIZI „GENERAL PRALJAK“

 

Akademik Josip Pečarić: Naš general Praljak

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari