Pratite nas

Najave

Tuđmanovi gardisti ponovno na Markovu trgu

Objavljeno

na

Ministarstvo obrane nakon više od 16 godina vraća na Trg Svetog Marka u Zagrebu ceremoniju koja je mnogima nedostajala – tzv. Veliku smjenu straža koju će izvoditi pripadnici Počasno-zaštitne bojne (PZB), piše Večernji list

Namijenjena je hrvatskoj javnosti i turistima, a odvijat će se od 27. svibnja do 1. listopada ove godine, svake subote, točno u podne, na praznike i blagdane, ukupno oko 16 puta ove godine. “Reaktivaciju” ceremonije potaknuo je tim ministra obrane Damira Krstičevića koji i ovako namjerava popularizirati vojni poziv te pojačati osjećaj nacionalnog ponosa.

Uskočila Kravat-pukovnija

– Ponovnim uvođenjem ove ceremonije cilj nam je vratiti se tradicijskim vrijednostima i približiti vojsku građanima, a bit će to ujedno i atraktivna turistička ponuda i promocija kako Oružanih snaga RH tako i Zagreba i Hrvatske – smatraju u MORH-u.

Razmišljaju da se mnoge europske metropole ponose sličnim vojnim ceremonijalnim programima pa će tako biti i u Zagrebu, pogotovu zato što tradicija postoji, kao i postrojba koja je već uvježbana za protokolarne državničke ceremonije.

Inače, ceremonija je idejno začeta krajem 1990. i izvodila se do 2000. godine, kada je, nakon smrti prvog hrvatskog predsjednikadr. Franje Tuđmana i promjene vlasti došla u modu “detuđmanizacija” pa je i ta atrakcija na prostoru između Vlade i Sabora ukinuta kao nepotrebna i smiješna.

Odluku o ustrojavanju Počasne straže, kako je prozvana u vremenu stvaranja, donio je Tuđman na prijedlog Žarka Domljana, prvog predsjednika Hrvatskog sabora. Prvo predstavljanje počasne postrojbe koju su prozvali Počasnom predsjedničkom gardom bilo je 28. svibnja 1991. u okviru postrojavanja postrojbi Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreb, a 30. svibnja 1991. izvedena je i prva velika smjena straže na Markovu trgu.

Nakon ukidanja ove ceremonije, grad Zagreb, njegova turistička zajednica i Academia Cravatica “uskočili” su i 2010. oformili Kravat-pukovniju koja vikendima u sezoni izvodi program smjene straže i ophoda u užem središtu grada, a vojnici nose odore hrvatskih vojnika iz Tridesetogodišnjeg rata iz 17. stoljeća. U MORH-u kažu da su u dogovoru s “kolegama” i podijelit će Trg sv. Marka tako da subotom tu budu vojnici, a nedjeljom pripadnici Kravat-pukovnije.

Obuka sa specijalcima

U javnosti je Počasno-zaštitna bojna slabo poznata, a oni koji bi misle da je riječ o vojnim “manekenima” jako se varaju. Jer taj “protokolarni” dio postrojbe, koja cijela broji 400 pripadnika, čini manje od četvrtine sastava ovih posebno obučenih vojnika.

Oni jesu, po izgledu, visini i sposobnostima, posebno odabrani “gardisti” i oformljeni su unutar 1. Hrvatskog gardijskog zdruga, no počasna satnija tek je jedna od pet, koliko ih ima u PZB-u. Primarni im je zadatak zaštita vanjskog i unutarnjeg kruga osiguranja predsjednika RH, Vlade, ministra obrane. Zaštitna satnija osigurava Predsjedničke dvore na Pantovčaku i obližnju Vilu Prekrižje izvana.

Satnija za osiguranje obavlja unutarnje osiguranje Predsjedničkih dvora i protudiverzijsku zaštitu na ulazima u objekte. U njezinu su sastavu i toksikolozi, ali i tjelesni čuvari te vozači praćenih osoba. Opslužna satnija PZB-a osigurava sve djelatnosti opskrbe. Postoji i jedna izdvojena s Tuškanca, gdje je sjedište PZB-a, Mornaričko počasno-zaštitna satnija na Brijunima, kojoj su u sastavu i ronioci, primjerice.

Borbenu i obuku iz tzv. instinktivnog gađanja pripadnici PZB-a provode s ostalim specijalcima i komandosima HV-a. U svom sastavu imaju i tzv. akrobatsku skupinu, osnovanu prije šest godina, a takve postoje još u samo desetak vojski na svijetu. Posebnost im je što program izvode s pravim puškama, teškim četiri kilograma, uz isukane bodeže na vrhu puške, a ne rabe gumene replike težine jednog kilograma, poput većine njihovih kolega iz svjetskih vojnih akroskupina.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Najave

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović boravit će u subotu u radnom posjetu Sloveniji

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u u subotu u radnom posjetu Sloveniji i sudjelovati na svečanom ručku u Brdu kod Kranja kojeg, u prigodi početka novog mandata, upriličuje slovenski predsjednik Borut Pahor za predsjednike susjednih država, priopćio je u četvrtak Pantovčak.

Osim hrvatske predsjednice na ručku će biti talijanski predsjednik Sergio Mattarella, austrijski čelnik Alexander Van der Bellen i mađarski predsjednik Janos Ader.

Na početku ručka predviđena su kratka prigodna obraćanja nazočnih predsjednika.

Prvotno je bilo planirano da Pahor upriliči neformalni susret predsjednicima susjednih zemalja 20. prosinca, dva dana prije polaganja prisege za drugi mandat, ali je on odgođen.

Kako je ranije rečeno u Uredu slovenskog predsjednika, Pahor kani iskoristiti taj susret za učvršćenje dobrosusjedskih odnosa i međusobne suradnje susjednih država.

U svom inauguracijskom govoru Pahor se založio za provedbu arbitražne presude o hrvatsko-slovenskom graničnom prijeporu koju Hrvatska ne priznaje.

“Utemeljeno očekujemo da  će tu odluku poštovati susjedna i prijateljska Hrvatska.

Na neka očekivanja s hrvatske strane da bi nakon odluke arbitara tražili neki srednji kompromisni put odgovaramo da je taj kompromis bio arbitražni sporazum i da je sada taj put potrebno završiti”, kazao je Pahor.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

Hodočašće u Gvozdansko

Objavljeno

na

Objavio

Misno slavlje u spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko, te slavne pogibelji branitelja ove utvrde, 13. siječnja 1578. godine, bit će održano u nedjelju 14. siječnja o.g. u 11 sati, u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom.

Misu predvodi šibenski biskup Tomislav Rogić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem i uz nazočnost predstavnika brojnih udruga i hodočasnika iz cijele Hrvatske.

Nakon mise slijedi mimohod „U čast hrvatskim junacima Gvozdanskog“ i komemoracija žrtvama.

GVOZDANSKO – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora! *

Utvrda Gvozdansko, na Banovini između Gline i Dvora, spomenik je hrvatskog graditeljstva, a kakvoća gradnje potvrđuje se kroz petstoljetnu opstojnost dojmljivih obrisa kula i zidova sve do danas. Izgradili su ga plemići Zrinski, u usponu svoje vlastelinske moći za potrebe čuvanja i iskorištavanja gospodarskih posjeda u Pounju. U okolnim šumama nalazili su se bogati rudnici srebra i olova, koji su omogućavali postojanu i junačku obranu Hrvatskog kraljevstva od turskih osvajaća i vlaških pomagaća.

Nikola III. Zrinski i njegov sin Nikola IV. Šubić Zrinski – Sigetski, u utvrdi Gvozdansko kovali su čuvene srebrne talire za kupnju naoružanja i obranu ostataka Hrvatskog kraljevstva. U tvrđavi je uvijek bila jaka vojnička posada jer je u to doba Gvozdansko bila jedna u nizu važnih utvrda, kao dio hrvatskog obrambenog sustava. Potrebno se podsjetiti da je papa Lav X. 1519.g. u pismu banu i biskupu Petru Berislaviću, podario Hrvatima naslov predziđe kršćanstva – Antemurale Christianitatis. Bilo je to prije junačke smrti Nikole IV. Šubića Zrinskog u Sigetu 1566.g., a 12 godina kasnije branilo se Gvozdansko.

Gvozdansko je mjesto hrvatskog velejunaštva bez svjetskog uzora u slavnoj obrani Hrvatskog kraljevstva od turskih osvajača. Na Božić 25. prosinca 1577. Ferhad-paša po treći puta je ponudio braniteljima Gvozdanskog predaju, koju su hrabri branitelji odbili. Sve juriše, posada Gvozdanskog, izmučena glađu i hladnoćom, odbila je očajničkim i nadljudskim naporima. Tijekom noći, 12. na 13. siječnja 1578. ugasila se posljednja vatra u gradu. Kad su Turci ujutro krenuli u napad nije se oglasila ni jedna puška, pa su bez ikakva otpora provalili vrata tvrđave, prodrli u grad i ostali zatečeni strahovitim prizorom. Svi su branitelji bili na svojim položajima smrznuti, a u gradu nije bilo ni hrane, ni vode, ni streljiva, ni ogrjeva. Ovim prizorom bio je osupnut i sam Ferhad-paša, kojega je zadivila hrabrost branitelja Gvozdanskog.

Branitelji su radije izginuli od gladi i hladnoće nego se predali. Poštujući njihovo junaštvo, zapovjedio je da se pronađe i dovede svećenik kako bi ih se pokopalo po kršćanskom obredu. To je bila najveća počast, koju je turski osvajač odao mrtvim braniteljima Gvozdanskog.

Tragična sudbina Gvozdanskog ponovila se još jednom za Božić 1941. kada je srbočetnička rulja poslije podnevne božićne mise poubijala 55 civilnih stanovnika Gvozdanskog.

Nastavilo se to i 1991. godine kad su opet stradali hrvatski civili od lokalnih četnika.

Isto se dogodilo i sa Zrinom u kojem su stolovali slavni plemići Zrinski Šubići, a srbopartizani su mjesto genocidno uništili i spalili 9. rujna 1943.g.

S obzirom na sve žrtve Pounja i Banovine, one iz 1941. i 1991., očituje se još veći i dublji smisao hrvatske vjekovne nacionalne obrane slobode. Ona se ne gasi ni u najtežim nedaćama, ni u bezizglednim okolnostima.

Stoga nije preuveličano ustvrditi i zaključiti –

Gvozdansko je hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora!

Kamenjar.com

9. siječanj 1578. Gvozdansko – simbol neuništive želje Hrvata za slobodom

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari