Pratite nas

Politika

Tuga: Nijedno sveučilište iz BiH nije priznato u Europi

Objavljeno

na

Nijedno sveučilište u Bosni i Hercegovini trenutno nije upisano u registar akreditiranih visokoškolskih ustanova, što znači – diplome sveučilišta u BiH nisu priznate u Europskoj uniji, potvrdio je direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta (HEA) BiH Husein Nanić.

”Od deset visokoškolskih ustanova koje su u postupku akreditacije, četiri su dobile rješenje o akreditaciji koje izdaju nadležni obrazovni organi. Međutim, proces se završava upisom visokoškolske ustanove u državni registar akreditiranih visokoškolskih ustanova koji vodi Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, a koje se vrši nakon što Agencija ocijeni da je rješenje o akreditaciji (koje je izdao nadležni obrazovni organ) u skladu s kriterijima i normama kojima se utvrđuju minimalni standardi. Do danas nijedna visokoškolska ustanova u BiH nije upisana u državni registar akreditiranih visokoškolskih ustanova”, kazao je Nanić.

Na skandal sa akreditacijama za sveučilišta u BiH upozorava i profesorica Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, Lamija Tanović, koja je niz godina bila šefica Odjela za međunarodnu znanstvenu, tehničku, obrazovnu, kulturnu i sportsku suradnju pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Ni za jednu visokoškolsku ustanovu u BiH još uvijek nije utvrđeno da li su studijski programi u skladu sa određenim europskim standardima obrazovanja, otkrila je profesorica Tanović za agenciju Anadolija.

‘Nijedno sveučilište u BiH nije akreditirano, a svaka država mora imati svoj registar akreditiranih sveučilišta. Entitet Republika Srpska ima svoju agenciju za akreditiranje i postoji agencija za akreditaciju i na državnoj razini koja nema nadležnosti, te kao takva obično samo potvrđuje ono što joj predlože entitetske agencije”, kazala je Tanović i dodala kako veliki problem predstavlja i činjenica da se širom Bosne i Hercegovine posljednjih godina otvaraju mnoga sveučilišta koja nemaju potreban stručni i kvalificirani kadar.

”Posljednjih godina u BiH postoji veliki broj privatnih univerziteta koji ne doprinose povećanju znanja i vještina kod studenata. Trenutno imamo oko 45 sveučilišta ili fakulteta od čega samo osam državnih”, kazala je Tanović.

Napomenula je da postojeći obrazovni sustav u BiH nije funkcionalan i da ne prati potrebne europske obrazovne trendove.

”Od kraja rata imamo problem da ne postoji dobra suradnja sveučilišta i kompanija tako da se neplanski obrazuju nove generacije studenata. Očigledno je da postojeći sistem ne funkcionira jer na zavodima za zapošljavanje imamo na tisuće osoba sa završenim fakultetima. Potrebno je da se na sveučilištima obrazuju student sa vještinama i znanjem koje će se iskoristiti u profesionalnom radu. A to je moguće samo kroz praktičan rad”, smatra Tanović.
Potreban upis u Državni registar

Direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta Husein Nanić pojasnio je da visokoškolske ustanove proces akreditacije završavaju samo službenim upisom u Državni registar, nakon što se utvrdi da su njihovi profesori kvalificirani za obavljanje akademskog posla, da su studentima dostupna potrebna sredstva i literatura ili da se održava minimalno 20 sati predavanja tjedno.

Istakao je da će samo upisom visokoškolskih ustanova u Državni registar visokoškolskih ustanova diplome sa sveučilišta iz BiH biti priznate i u Europi.
”Akreditacija je potvrda kvaliteta određene visokoškolske ustanove i kontinuiran je proces. Okvirni zakon o visokom obrazovanju uvodi akreditaciju kao formalni postupak priznavanja kvaliteta, te bi u skladu s tim sve ustanove trebale proći kroz taj proces. Upis visokoškolske ustanove u državni registar visokoškolskih ustanova će svakako doprinijeti evropskom prepoznavanju izdanih diploma, kao i mobilnosti nastavnika i studenata van granica BiH, što je jedan od osnovnih principa Bolonjskog procesa”, poručio je Nanić i naglasio da sva bh. sveučilišta moraju ispuniti potrebne europske standarde u oblasti visokog obrazovanja ako žele da postanu respektabilne institucije u Europi i svijetu.

”Visokoškolske ustanove u BiH trebaju ispuniti vrlo jasne kriterije za akreditaciju visokoškolskih ustanova u BiH koji su u skladu s Europskim standardima i smjernicama za osiguranje kvaliteta u Europskom prostoru visokog obrazovanja”, kazao je Nanić.

On smatra da poseban problem sa dobivanjem akreditacija u BiH predstavlja i činjenica da je proces akreditacije visokoškolskih ustanova u nadležnosti nekoliko nivoa vlasti od kantonalnog, entitetskog, pa do državnog.

”Ispunjenost spomenutih kriterija su uvjet da ustanova uspješno završi proces akreditacije. Procedure za provođenje postupka akreditacije su u nadležnosti relevantnih obrazovnih organa.”

Nanić napominje da je pred bh. sveučilištima mnogo posla, iako su pojedini već stupili u proces akreditiranja.

”Za dobivanje akreditacije, bh. univerziteti kao i relevantna ministarstva, trebaju da završe sve neophodne aktivnosti precizirane Odlukom o normama kojima se utvrđuju minimalni standardi u oblasti visokog obrazovanja. Većina visokoškolskih ustanova redovno provodi proces samoevaluacije i na taj način ispunjava prvi korak u započinjanju procesa akreditacije. Nadležni obrazovni organi moraju donijeti odgovarajuće propise kojima će taj postupak detaljno utvrditi”, rekao je čelnik Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta BiH Husein Nanić.

Zbog činjenice da pojedine visokoškolske ustanove, prilikom medijskog oglašavanja, navode kako su ‘akreditirana visokoškolska ustanova i akreditirani program’, Upravni odbor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u BiH ranije je upozorio javnost kako se radi o neistini.

”Kako do sada nijedna visokoškolska ustanova nije upisana u ovaj registar, tako nijedna visokoškolska ustanova u BiH još nije akreditirana”, navodi se u ranijem pripćenju Upravnog odbora.

Anadolija

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Predložit ću Saboru da novi ministar bude Vili Beroš

Objavljeno

na

Objavio

Na sastanku HDZ-ovog Odbora za zdravstvo jednoglasno je prihvaćen prijedlog premijera Andreja Plenkovića, da se prof.dr. Vilija Beroša Saboru predloži za novog ministra zdravstva.

Nakon završetka sjednice Plenković se obratio novinarima.

Nakon konzultacija s HDZ-ovim Odborom za zdravstvo i vrhom stranke želim obavijestiti javnost da ću Saboru predložiti da novi ministar zdravstva bude Vili Beroš – izjavio je Plenković nakon sjednice, prenosi Jutarnji list

Radi se o čovjeku koji poznaje sustav i koji se vrlo brzo može snaći u ulozi ministra zdravstva – rekao je premijer.

Plenković je potom objasnio i kojim su se kriterijima vodili pri odabiru.

Vodili smo se kriterijima da resor treba voditi čovjek koji poznaje sustav. Beroš je iskusan, poznaje zdravstveni sustav, ima sve stručne kompetencije i kvalifikacije – uvjerava Plenković.

Za Jutarnji list je Beroš netom nakon što je potvrđena informacija da će on naslijediti Kujundžića rekao kako zahvaljuje premijeru Andreju Plenkoviću na ukazanom povjerenju.

Kao ministar zdravstva intenzivirat ću sve one aktivnosti koje sam i do sada poduzimao kao pomoćnik, posebno na unapređenju zdravstvene zaštite naših građana, većoj i boljoj dostupnosti medicinskih usluga pacijentima u cijeloj zemlji, a s druge strane rješavanju gorućih problema našeg zdravstvenog sustava poput smanjenja odlazaka liječnika i medicinskih sestara u inozemstvo – kaže Beroš.

Također dodaje kako je svjestan da je problema puno i da su u njihovu rješavanju ograničavajući čimbenici vrijeme i financijske mogućnosti države, ali vjeruje da ću zajedno s timom suradnika učiniti pozitivne iskorake.

Odmah poslije ove naše pressice vraćam se u ministarstvo i nastavljam sa suradnicima rad na rješavanju svih pitanja koja stoje pred ministarstvom. O svim planovima volio bih da razgovaramo u ministarstvu ovih dana. Kao ministar bit ću dostupan hrvatskoj javnosti, a zalagat ću se da građani budu uvijek i na vrijeme informirani, kao što to činimo ovih dana kada se svijet i mi kao dio tog svijeta susrećemo s novom virusnom opasnosti – zaključio je Beroš.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Kujundžić: Vraćam se u Sabor i KB Dubrava te na Medicinski fakultet

Objavljeno

na

Objavio

Smijenjeni ministar zdravstva Milan Kujundžić oglasio se u utorak priopćenjem u kojem navodi da nakon 39 mjeseci odlazi s mjesta ministra zdravstva i vraća se u Sabor i na svoje radno mjesto u KB-u Dubrava i na Medicinskom fakultetu.

Mom odlasku prethodio je orkestrirani medijski napad potaknut grupacijskim interesima. a povod je moja imovinska kartica, tvrdi Kujundžić u priopćenju u kojem ustraje u tvrdnji da se radilo samo o formalnoj nomotehničkoj omaški kod ispunjavanja imovinske kartice, pri čemu je točno naveo sve svoje nekretnine, ali nije precizno naveo broj kvadrata.

“Posljednjih dana u medijima izlazi niz napada i neistina, kojima se diskreditira moj životni rad i dignitet, moja obitelj i prijatelji. Po već viđenom modelu, stvara se negativna percepcija u javnosti bez provjeravanja činjenica ili saslušavanja druge strane”, navodi Kujundžić.

Sve te neistine, kaže Kujundžić, demantirao je jučer zajedno sa svojim odvjetnikom na konferenciji za novinare, a danas je odvjetnik uputio u Vladu i Središnjicu HDZa detaljno očitovanje o svim nekretninama i njihovom stjecanju. Isto očitovanje bit će upućeno i Povjerenstvu za sukob interesa.

“U dogovoru s premijerom odlazim s mjesta ministra zdravstva u Vladi i vraćam se na svoje mjesto u Sabor, koje sam dobio na parlamentarnim izborima 2016. preferencijskim glasovima, kao i na svoje mjesto u KB-u Dubrava i Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu”.

Sve vrijeme mandata radio sam teško, pošteno i najbolje što sam znao te što smatram da je u interesu za našu državu i budućnost, poručuje Kujundžić i podsjeća na svoje poteze tijekom mandata, poput novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, uspješnog povlačenja sredstava iz EU fondova u iznosu od oko dvije milijarde kuna, opremanja brojnih bolnica, dvostrukog povećanja broja specijalizacija, povećanja plaća zdravstvenim radnicima za 18 posto, uvođenja prioritetnih lista čekanja za bolesnike s po život opasnim bolestima itd.

“Pokrenuo sam nabavu PET/CT uređaja kako bi se država riješila zastarjele tehnologije, kao i financijski štetnih odnosa i monopola privatne tvrtke, za što bi Vlada trebala donijeti odluku ovih dana”, naglašava Kujundžić.

Bivši ministar u priopćenju se još jednom ispričava javnosti za “šlampavo” ispunjenu imovinsku karticu, a onome tko dođe na čelo Ministarstva zdravstva želi uspjeh u radu. (Hina)

Plenković: Ministar Kujundžić je bio fokusiran na teme koje nemaju veze s resorom zdravstva

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari