Pratite nas

Gospodarstvo

Turizam bi za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem mogao biti izuzetno značajan pokretač razvoja

Objavljeno

na

Turizam bi za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, dakle područja u kojima su demografski problemi izuzetno izraženi, mogao biti izuzetno značajan pokretač razvoja i u prvom trenutku važna poluga zaustavljanja odlaska ljudi iz tih područja.

To i nije neka novost i igrati na kartu razvoja ruralnog turizma s ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje i obiteljskih gospodarstava koji se njome bave, u pravilu predstavlja dobitak. Iskustva mnogih europskih regija to pokazuju. U više navrata pisali smo o susjednom, mađarskom Vilanju koji uspješno živi od vinskog turizma. Unutrašnjost Istre, koja je prije 30 godina također predstavljala područje iz kojeg su ljudi iseljavali, doživjela je preporod upravo razvojem ruralnog, eno-gastro, lovnog i drugog turizma.

Problem je u ministru

Čini li dovoljno država, odnosno Ministarstvo turizma za razvoj ruralnog turizma, pitali smo osječko-baranjskog župana Ivana Anušića na nedavno održanom okruglom stolu koji je naš list organizirao na temu kontinentalnog turizma u toj županiji i dobili prilično zanimljiv odgovor.

– Ministarstvo turizma još uvijek ne prepoznaje kontinentalni turizam kao potencijal! Mislim da nije problem u nama, nego upravo u prvom čovjeku tog ministarstva, koji je i projekt koji je započet, to su bile Cro kartice, maknuo kao nebitan, a to bi izuzetno pomoglo nama ovdje na kontinentu. U Ministarstvu turizma jednostavno ne razumiju da se turizam može događati i mimo jadranske obale, da turizam postoji i na kontinentu, da je sigurno u mnogo segmenata kvalitetniji nego što je to onaj na moru…

Mi pokušavamo iz svojevrsne pionirske situacije doći na seniorsku razinu, no na tom putu, na žalost, ne nailazimo baš na dobru komunikaciju i razumijevanje naših strategija, želja i vizija od strane Ministarstva turizma. Bio sam nekoliko puta u Ministarstvu, obavili smo nekoliko razgovora, no sve je završilo samo na obećanjima, nikad ništa nije realizirano. Ovdašnji ljudi to moraju znati. Mi, dakako, nećemo odustati od svoje strategije i vizije i dalje ćemo inzistirati, inicirati, želimo da Slavonija i Baranja budu top-destinacija kontinentalne Hrvatske i imamo pravo pritom očekivati punu podršku Ministarstva turizma. Za sada ju nemamo – kazao je Anušić.

U ukupnom hrvatskom turističkom prihodu kontinentalni turizam sudjeluje sa svega dva posto. Velika je razlika između turizma na Jadranu i kontinentalnog turizma. Primjerice prošle godine Hrvatska je zabilježila rekordan turistički posjet i prihod, ali je apsurdno što je hrvatska poljoprivredna proizvodnja zabilježila pad od 0,8 posto.

Kontinentalni turizam je za razliku od sezonskog, kupališnog na Jadranu, cjelogodišnji. Posebice ruralni turizam donosi višestruke koristi, jer u usporedbi s kupališnim koji, kako statistike pokazuju, dobrim dijelom razvija prehrambenu industriju, ali u inozemstvu. Naše uspješno seosko gospodarstvo Ivica i Marica u Karancu, prema informacijama koje nam je iznio njegov vlasnik Marko Piljić, od malih proizvođača iz okolice, dakle ne iz inozemstva, godišnje za potrebe svojih gostiju uzima oko tonu i pol kulena i drugih suhomesnatih proizvoda, nekoliko tona sira, maslaca i drugih mliječnih proizvoda, na tone voća i povrća, desetine kilograma meda, tisuće boca vina, rakije, likera… Od gostiju koji dolaze kod Piljićevih u Karanac, koristi imaju desetine malih proizvođača iz čitave šire okolice, koji na taj način prodaju svoje proizvode i naposljetku žive od te svoje proizvodnje u svojim slavonskim, baranjskim ili srijemskim selima.

Drugim riječima, razvoj ruralnog turizma predstavlja mnogo važniju demografsku mjeru od jednokratnog izdvajanja nekoliko tisuća kuna za rođeno dijete.

S druge strane, koristi od gostiju koji dođu u jadranske hotele naravno da imaju brojni hrvatski proizvođači, ali dobar dio hrane dolazi iz uvoza. Velika hotelska kuća, uz neke iznimke, neće od lokalnog proizvođača otkupiti svježe ubrane breskve, svježi sir ili maslac, kulen, pršut, itd., nego će većinu namirnica kupovati od velikih dobavljača koji mogu ponuditi niže cijene. A niske su često jer dolaze od velikih industrijskih inozemnih proizvođača.

Brojke rastu

Vodi li Ministarstvo turizma jednaku brigu o Dubrovniku, Poreču, Lošinju i Iloku, Vukovaru, Osijeku ili Požegi? U kontinentalnim destinacijama većina turističkih djelatnika kazat će da ministar turizma Gari Cappelli za kontinentalni turizam jednostavno ne mari. Piljić je na spomenutom okruglom stolu istaknuo da Ministarstvo turizma kontinentalni turizam “ne doživljava”.

– Mi smo mali i za Ministarstvo nebitni. Nama nitko nije pomogao. Jadran je nešto drugo i ne može biti isti turizam na moru i na kontinentu. Mi moramo imati neke olakšice. U ovom ih trenutku nemamo. Ipak, ljudi nam dolaze. Rastemo, ali taj je rast spor – kaže Piljić ističući i primjer zakona koji se priprema, a prema kojemu OPG-ovi više ne bi smjeli posluživati svoju hranu.

– Glupost je proizvesti ju, a ne smiješ je poslužiti i naplatiti. Ne znam hoće li proći taj prijedlog zakona, ali ako bude usvojen, to će značiti korak unatrag za ruralni turizam – upozorava on.

Prije nekoliko dana hrvatska javnost bila je svjedokom izvrsnog promidžbenog poteza za hrvatski turizam s potpisivanje ugovora o suradnji Istre, kao turističke destinacije i FC Bayern iz Münchena. Turistička zajednica Istre izdvojit će za tu promociju preko jednog od najboljih nogometnih klubova svijeta devet milijuna kuna. TZ Istre ima ogromne prihode i može si dopustiti takvu promidžbu, godišnji prihodi su joj 110 milijuna kuna. Za usporedbu TZ Osječko-baranjske županije ima osnovne prihode od 900 tisuća kuna. No, što bi bilo kada bi pet slavonskih županija zatražilo od Ministarstva turizma, odnosno Hrvatske turističke zajednice da, sukladno strategiji razvoja turizma na kontinentu, donese političku odluku i izdvoji recimo isto toliko novca za subvencije avionskih letova Osijek-London u barem pet godina i primjerice ugovor o promidžbi Slavonije s londonskim West Ham Unitedom ili Totenhamom Hotspursima? Ovo je naravno hipotetsko pitanje. Pa da primjerice igrači Tottenhama promoviraju Đakovačku ergelu, kao jednu od najstarijih europskih ergela koju je posjetila i britanska kraljica. Ili možda Iločki traminac. Unaprijed je lako odgovoriti da bi takav novac Slavonija teško mogla dobiti, iako je politička dužnost Ministarstva turizma da jednako razvija turizam u cijeloj zemlji.

Turističke brojke u cijeloj Hrvatskoj rastu. Kako je to u više navrata ukazao Selimir Ognjenović, vlasnik njemačkog touroperatora I.D. Riva Toursa, Hrvatska je svjetski turistički hit i sada je prava prilika za razvoj turizma u Slavoniji. No, koristi li državna politika tu priliku? To je pravo pitanje. Statistika pokazuje da ju ne koristi, jer se udio prihoda od kontinentalnog turizma u ukupnom turističkom prometu – ne povećava.

Igor Mikulić/Glas Slavonije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Elektroprivreda HZHB – Na redovitoj skupštini usvojeno Godišnje izvješće o poslovanju Društva za 2017. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Elektroprivreda HZHB
foto: kamenjar.com

U sjedištu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg ­Bosne d.d. Mostar, danas je održana 33. skupština Javnoga poduzeća Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar na kojoj je predsjedavala Jasmina Pašić, punomoćnica Vlade Federacije BiH u ime državnoga kapitala BiH.

Na toj redovitoj skupštini usvojeno je Godišnje izvješće o poslovanju Društva za 2017. godinu, koje uključuje Izvješće o poslovanju za I.-XII. mj. 2017. godine i Izvješće neovisnoga revizora za godinu 2017. godine, te izvješća o radu Nadzornoga odbora Društva i Odbora za reviziju Društva za 2017. godinu, priopćeno je iz Elektroprivrede HZHB.

Sva su izvješća jednoglasno usvojena nakon što je izvršni direktor za ekonomske poslove Anto Tutiš dao detaljna obrazloženja za Izvješće o poslovanju za I-XII. mjeseci 2017. istaknuvši: Društvo je uspješno poslovalo u 2017. godini, ostvarivši dobit u iznosu od 237.441,00 KM. Proizvedeno je 1.287 GWh, što je manje od planiranoga za 18,26 %. Dakle, i pored prošlogodišnjih nepovoljnih vremenskih uvjeta i slabije hidrologije, Društvo je pozitivno poslovalo.

Na tržištu električne energije nabavljeno je 762 GWh, što je u odnosu na planirano više za 258 %, dok je prodaja električne energije na tržištu u 2017. godini bila 429 GWh, odnosno 9 % više od plana, prodaja susjednim elektroprivredama iznosila je 167,48 GWh električne energije. Gubici električne energije na mreži distribucije iznosili su 10,42 % od preuzete električne energije.

Ukupan stupanj naplate ostvaren je u iznosu od 97 %, odnosno 101,42 % za kupce na distribucijskoj mreži, 113,98 % za kupce na 110/220 kV i 86 % ostala prodaja na tržištu. Na dan 31. prosinca 2017. godine u Društvu je bilo zaposleno 2.142 radnika, što je sukladno Poslovnom planu. Na Skupštini je istaknuto da je pozitivno mišljenje neovisnoga revizora, a financijska je uspješnost i novčani tokovi EPHZHB-a za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

Predsjednik Nadzornoga odbora Društva Božo Perić dao je detaljno obrazloženje Izvješća o radu Nadzornoga odbora Društva za 2017. godinu, dok je Izvješće o radu Odbora za reviziju Društva za 2017. godinu nazočnima detaljno obrazložio predsjednik Odbora za reviziju Društva Vedran Smiljanić. Dobit u iznosu od 237.441,00 KM ostvarena u 2017. godini, usmjerava se na pokrivanje gubitka iz ranijih godina, zaključeno je na Skupštini. (Večernji List)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Hoće li Hrvatska uvoziti radnu snagu iz ‘trećih zemalja’!?

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski turizam, ali i druge grane, sve više ovisi o uvoznoj radnoj snazi zbog čega je hrvatska Vlada prošlog tjedna gotovo udvostručila raniju kvotu uvoza od 4660 radnika, no problem se neće moći riješiti bez kompleksnih mjera koje će regulirati dugoročnu useljeničku politiku, smatraju stručnjaci.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) procjenjuju kako će tijekom ove turističke sezone za rad u sektoru turizma trebati od 15 do 20 tisuća radnika. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prva četiri mjeseca 2018., najviše su traženi radnici u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te djelatnosti trgovine, piše Hina.

Traženo je 16.373 radnika, uglavnom konobara, prodavača, sobarica, čistačica, kuhara, kuhinjskih radnica, pomoćnih kuhara, pomoćnih konobara, recepcionara i turističkih animatora, priopćili su iz HGK-a.

Napominjući da ukupne ovogodišnje kvote za zapošljavanje stranih radnika za sve djelatnosti iznose 35.500 dozvola, sociologinja s Instituta za migracije i narodnosti Snježana Gregurović ocjenjuje da to nije dugoročno rješenje.

– S obzirom na to da se Hrvatska suočava s demografskim i gospodarskim trendovima, trebalo bi hitno pristupiti izradi useljeničke politike. Njome bi se donijele mjere za poticanje useljavanja u Hrvatsku kako bi se ublažile posljedice dugotrajnog iseljavanja radno sposobnog stanovništva i onog u fertilnoj dobi te nadomjestili manjkovi radne snage na tržištu rada – kaže Gregurović. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu smatra da je Hrvatska dugo iskorištavala bazen radne snage u BiH.

– Čini se da smo tu pri kraju, možda i u Srbiji jer je u Europi velika potražnja za radnom snagom pa su radnici iz zemalja bivše Jugoslavije okrenuti europskom tržištu – kazao je. Nestić ponavlja da je povećanje plaća kratkoročno rješenje, a dugoročno RH treba definirati svoju imigracijsku politiku, koja će se okrenuti trećim zemljama, u koje uračunava i zemlje izvan kruga kandidata za EU.

– Sklon sam povećati kvote uvoza radnika, bez obzira na to što sindikati kažu da imamo dovoljno nezaposlenih – da, ali ne onih koji su spremni raditi. Ako nema bližih država, možemo ponuditi veće plaće Bugarima – rekao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori