Pratite nas

Gospodarstvo

Turizam bi za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem mogao biti izuzetno značajan pokretač razvoja

Objavljeno

na

Turizam bi za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, dakle područja u kojima su demografski problemi izuzetno izraženi, mogao biti izuzetno značajan pokretač razvoja i u prvom trenutku važna poluga zaustavljanja odlaska ljudi iz tih područja.

To i nije neka novost i igrati na kartu razvoja ruralnog turizma s ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje i obiteljskih gospodarstava koji se njome bave, u pravilu predstavlja dobitak. Iskustva mnogih europskih regija to pokazuju. U više navrata pisali smo o susjednom, mađarskom Vilanju koji uspješno živi od vinskog turizma. Unutrašnjost Istre, koja je prije 30 godina također predstavljala područje iz kojeg su ljudi iseljavali, doživjela je preporod upravo razvojem ruralnog, eno-gastro, lovnog i drugog turizma.

Problem je u ministru

Čini li dovoljno država, odnosno Ministarstvo turizma za razvoj ruralnog turizma, pitali smo osječko-baranjskog župana Ivana Anušića na nedavno održanom okruglom stolu koji je naš list organizirao na temu kontinentalnog turizma u toj županiji i dobili prilično zanimljiv odgovor.

– Ministarstvo turizma još uvijek ne prepoznaje kontinentalni turizam kao potencijal! Mislim da nije problem u nama, nego upravo u prvom čovjeku tog ministarstva, koji je i projekt koji je započet, to su bile Cro kartice, maknuo kao nebitan, a to bi izuzetno pomoglo nama ovdje na kontinentu. U Ministarstvu turizma jednostavno ne razumiju da se turizam može događati i mimo jadranske obale, da turizam postoji i na kontinentu, da je sigurno u mnogo segmenata kvalitetniji nego što je to onaj na moru…

Mi pokušavamo iz svojevrsne pionirske situacije doći na seniorsku razinu, no na tom putu, na žalost, ne nailazimo baš na dobru komunikaciju i razumijevanje naših strategija, želja i vizija od strane Ministarstva turizma. Bio sam nekoliko puta u Ministarstvu, obavili smo nekoliko razgovora, no sve je završilo samo na obećanjima, nikad ništa nije realizirano. Ovdašnji ljudi to moraju znati. Mi, dakako, nećemo odustati od svoje strategije i vizije i dalje ćemo inzistirati, inicirati, želimo da Slavonija i Baranja budu top-destinacija kontinentalne Hrvatske i imamo pravo pritom očekivati punu podršku Ministarstva turizma. Za sada ju nemamo – kazao je Anušić.

U ukupnom hrvatskom turističkom prihodu kontinentalni turizam sudjeluje sa svega dva posto. Velika je razlika između turizma na Jadranu i kontinentalnog turizma. Primjerice prošle godine Hrvatska je zabilježila rekordan turistički posjet i prihod, ali je apsurdno što je hrvatska poljoprivredna proizvodnja zabilježila pad od 0,8 posto.

Kontinentalni turizam je za razliku od sezonskog, kupališnog na Jadranu, cjelogodišnji. Posebice ruralni turizam donosi višestruke koristi, jer u usporedbi s kupališnim koji, kako statistike pokazuju, dobrim dijelom razvija prehrambenu industriju, ali u inozemstvu. Naše uspješno seosko gospodarstvo Ivica i Marica u Karancu, prema informacijama koje nam je iznio njegov vlasnik Marko Piljić, od malih proizvođača iz okolice, dakle ne iz inozemstva, godišnje za potrebe svojih gostiju uzima oko tonu i pol kulena i drugih suhomesnatih proizvoda, nekoliko tona sira, maslaca i drugih mliječnih proizvoda, na tone voća i povrća, desetine kilograma meda, tisuće boca vina, rakije, likera… Od gostiju koji dolaze kod Piljićevih u Karanac, koristi imaju desetine malih proizvođača iz čitave šire okolice, koji na taj način prodaju svoje proizvode i naposljetku žive od te svoje proizvodnje u svojim slavonskim, baranjskim ili srijemskim selima.

Drugim riječima, razvoj ruralnog turizma predstavlja mnogo važniju demografsku mjeru od jednokratnog izdvajanja nekoliko tisuća kuna za rođeno dijete.

S druge strane, koristi od gostiju koji dođu u jadranske hotele naravno da imaju brojni hrvatski proizvođači, ali dobar dio hrane dolazi iz uvoza. Velika hotelska kuća, uz neke iznimke, neće od lokalnog proizvođača otkupiti svježe ubrane breskve, svježi sir ili maslac, kulen, pršut, itd., nego će većinu namirnica kupovati od velikih dobavljača koji mogu ponuditi niže cijene. A niske su često jer dolaze od velikih industrijskih inozemnih proizvođača.

Brojke rastu

Vodi li Ministarstvo turizma jednaku brigu o Dubrovniku, Poreču, Lošinju i Iloku, Vukovaru, Osijeku ili Požegi? U kontinentalnim destinacijama većina turističkih djelatnika kazat će da ministar turizma Gari Cappelli za kontinentalni turizam jednostavno ne mari. Piljić je na spomenutom okruglom stolu istaknuo da Ministarstvo turizma kontinentalni turizam “ne doživljava”.

– Mi smo mali i za Ministarstvo nebitni. Nama nitko nije pomogao. Jadran je nešto drugo i ne može biti isti turizam na moru i na kontinentu. Mi moramo imati neke olakšice. U ovom ih trenutku nemamo. Ipak, ljudi nam dolaze. Rastemo, ali taj je rast spor – kaže Piljić ističući i primjer zakona koji se priprema, a prema kojemu OPG-ovi više ne bi smjeli posluživati svoju hranu.

– Glupost je proizvesti ju, a ne smiješ je poslužiti i naplatiti. Ne znam hoće li proći taj prijedlog zakona, ali ako bude usvojen, to će značiti korak unatrag za ruralni turizam – upozorava on.

Prije nekoliko dana hrvatska javnost bila je svjedokom izvrsnog promidžbenog poteza za hrvatski turizam s potpisivanje ugovora o suradnji Istre, kao turističke destinacije i FC Bayern iz Münchena. Turistička zajednica Istre izdvojit će za tu promociju preko jednog od najboljih nogometnih klubova svijeta devet milijuna kuna. TZ Istre ima ogromne prihode i može si dopustiti takvu promidžbu, godišnji prihodi su joj 110 milijuna kuna. Za usporedbu TZ Osječko-baranjske županije ima osnovne prihode od 900 tisuća kuna. No, što bi bilo kada bi pet slavonskih županija zatražilo od Ministarstva turizma, odnosno Hrvatske turističke zajednice da, sukladno strategiji razvoja turizma na kontinentu, donese političku odluku i izdvoji recimo isto toliko novca za subvencije avionskih letova Osijek-London u barem pet godina i primjerice ugovor o promidžbi Slavonije s londonskim West Ham Unitedom ili Totenhamom Hotspursima? Ovo je naravno hipotetsko pitanje. Pa da primjerice igrači Tottenhama promoviraju Đakovačku ergelu, kao jednu od najstarijih europskih ergela koju je posjetila i britanska kraljica. Ili možda Iločki traminac. Unaprijed je lako odgovoriti da bi takav novac Slavonija teško mogla dobiti, iako je politička dužnost Ministarstva turizma da jednako razvija turizam u cijeloj zemlji.

Turističke brojke u cijeloj Hrvatskoj rastu. Kako je to u više navrata ukazao Selimir Ognjenović, vlasnik njemačkog touroperatora I.D. Riva Toursa, Hrvatska je svjetski turistički hit i sada je prava prilika za razvoj turizma u Slavoniji. No, koristi li državna politika tu priliku? To je pravo pitanje. Statistika pokazuje da ju ne koristi, jer se udio prihoda od kontinentalnog turizma u ukupnom turističkom prometu – ne povećava.

Igor Mikulić/Glas Slavonije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Štrajk u Uljaniku stavljen u mirovanje, većina radnika se vratila na posao

Objavljeno

na

Objavio

Većina radnika Uljanika vratila su se u ponedjeljak na posao nakon dvotjednog štrajka, koji je bio pokrenut jer im tvrtka i dalje duguje razliku od minimalne do pune plaće za rujan, listopad, a ne bude li isplaćena minimalna do kraja tjedna, i cijelu plaću za studeni.

“Što će biti s ostatkom plaće i kada će ona biti isplaćena, to još ne znamo,” rekao je predsjednik Štrajkaškog odbora i čelnik Jadranskog sindikata Boris Cerovac za Hinu dodavši kako je “štrajk stavljen u mirovanje” te Štrajkaški odbor u svakom trenutku zadržava pravo da ga ponovno pokrene.

“Radnici su se vratili na posao, no vidljivo je njihovo nezadovoljstvo i ogorčenost ovom situacijom. Ova agonija traje predugo, a nema nikakvih novosti niti pomaka vezanih uz konačan plan restrukturiranja i uključivanje strateškog partnera,” kazao je Cerovac ponovivši kako bi, prema informacijama iz Uprave Uljanika, državna Agencija za radnička potraživanja do kraja ovog tjedna radnicima trebala isplatiti minimalac za studeni u iznosu od 2750 kuna.

Rekao je da se jutros već sastao Štrajkaški odbor, čiji će se članovi tijekom dana ponovno sastati s Upravom Uljanika kako bi dobili još jednu potvrdu o isplati minimalne plaće za studeni do kraja tjedna.

Večeras će se na pulskom trgu Portarati održati humanitarni koncert “Uljanik za bolje sutra” radi prikupljanja pomoći egzistencijalno najugroženijim obiteljima, a posebice djeci Uljanikovih radnika. Nastupit će, među ostalim, glazbenici Tony Cetinski, David Temelkov, Elis Lovrić i grupa Nola. Koncert je dio šire humanitarne akcije za prikupljanje pomoći najugroženijim obiteljima radnika Uljanika.

Glazbeni dio programa odvijat će se na Trgu, a u obližnjem ugostiteljskom objektu bit će organiziran call centar gdje će se osobe iz javnog života Pule javljati na pozive slušatelja i gledatelja na humanitarni broj koji će biti aktivan do kraja humanitarne akcije, odnosno do 3. ožujka iduće godine.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Vlada RH nastavlja jačati suradnju sa Svjetskom bankom

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas u Banskim Dvorima s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju Cyrilom Mullerom.

Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar financija Zdravko Marić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i državna tajnica u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac, dok su uz potpredsjednika Svjetske banke bili regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije Arup Banerji, direktorica Ureda Svjetske banke za Republiku Hrvatsku Elisabetta Capannelli te glavni ekonomist za RH Josip Funda.

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom sa Svjetskom bankom te potporom u razvoju Hrvatske, što je i potvrđeno ukupnim iznosom odobrenih zajmova od oko 3,5 milijarde eura.

Naglasio je kako je okosnica politike hrvatske Vlade trokut kojeg čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme te investicije. Istaknuo je i da Hrvatska, u okviru nove Strategije suradnje sa Svjetskom bankom (CPF), razmatra potencijalna područja jačanja suradnje, prije svega glede održivosti javnih financija, poboljšanja konkurentnosti i poslovnog okruženja te ravnomjernog regionalnog razvoja.

Potpredsjednik Svjetske Banke Muller je kazao kako se Svjetska banka spremno odazvala pozivu premijera Plenkovića za još većim uključivanjem u gospodarski razvoj, kao i investicijske projekte u Republici Hrvatskoj. Dodao je da Svjetska Banka nastavlja pružati potporu Hrvatskoj u provođenju reformi, osobito u područjima unaprjeđenja poslovnog okruženja, zdravstvu, pravosuđu, obrazovanju, poljoprivredi i prometu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari