Pratite nas

Gospodarstvo

Turizam bi za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem mogao biti izuzetno značajan pokretač razvoja

Objavljeno

na

Turizam bi za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, dakle područja u kojima su demografski problemi izuzetno izraženi, mogao biti izuzetno značajan pokretač razvoja i u prvom trenutku važna poluga zaustavljanja odlaska ljudi iz tih područja.

To i nije neka novost i igrati na kartu razvoja ruralnog turizma s ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje i obiteljskih gospodarstava koji se njome bave, u pravilu predstavlja dobitak. Iskustva mnogih europskih regija to pokazuju. U više navrata pisali smo o susjednom, mađarskom Vilanju koji uspješno živi od vinskog turizma. Unutrašnjost Istre, koja je prije 30 godina također predstavljala područje iz kojeg su ljudi iseljavali, doživjela je preporod upravo razvojem ruralnog, eno-gastro, lovnog i drugog turizma.

Problem je u ministru

Čini li dovoljno država, odnosno Ministarstvo turizma za razvoj ruralnog turizma, pitali smo osječko-baranjskog župana Ivana Anušića na nedavno održanom okruglom stolu koji je naš list organizirao na temu kontinentalnog turizma u toj županiji i dobili prilično zanimljiv odgovor.

– Ministarstvo turizma još uvijek ne prepoznaje kontinentalni turizam kao potencijal! Mislim da nije problem u nama, nego upravo u prvom čovjeku tog ministarstva, koji je i projekt koji je započet, to su bile Cro kartice, maknuo kao nebitan, a to bi izuzetno pomoglo nama ovdje na kontinentu. U Ministarstvu turizma jednostavno ne razumiju da se turizam može događati i mimo jadranske obale, da turizam postoji i na kontinentu, da je sigurno u mnogo segmenata kvalitetniji nego što je to onaj na moru…

Mi pokušavamo iz svojevrsne pionirske situacije doći na seniorsku razinu, no na tom putu, na žalost, ne nailazimo baš na dobru komunikaciju i razumijevanje naših strategija, želja i vizija od strane Ministarstva turizma. Bio sam nekoliko puta u Ministarstvu, obavili smo nekoliko razgovora, no sve je završilo samo na obećanjima, nikad ništa nije realizirano. Ovdašnji ljudi to moraju znati. Mi, dakako, nećemo odustati od svoje strategije i vizije i dalje ćemo inzistirati, inicirati, želimo da Slavonija i Baranja budu top-destinacija kontinentalne Hrvatske i imamo pravo pritom očekivati punu podršku Ministarstva turizma. Za sada ju nemamo – kazao je Anušić.

U ukupnom hrvatskom turističkom prihodu kontinentalni turizam sudjeluje sa svega dva posto. Velika je razlika između turizma na Jadranu i kontinentalnog turizma. Primjerice prošle godine Hrvatska je zabilježila rekordan turistički posjet i prihod, ali je apsurdno što je hrvatska poljoprivredna proizvodnja zabilježila pad od 0,8 posto.

Kontinentalni turizam je za razliku od sezonskog, kupališnog na Jadranu, cjelogodišnji. Posebice ruralni turizam donosi višestruke koristi, jer u usporedbi s kupališnim koji, kako statistike pokazuju, dobrim dijelom razvija prehrambenu industriju, ali u inozemstvu. Naše uspješno seosko gospodarstvo Ivica i Marica u Karancu, prema informacijama koje nam je iznio njegov vlasnik Marko Piljić, od malih proizvođača iz okolice, dakle ne iz inozemstva, godišnje za potrebe svojih gostiju uzima oko tonu i pol kulena i drugih suhomesnatih proizvoda, nekoliko tona sira, maslaca i drugih mliječnih proizvoda, na tone voća i povrća, desetine kilograma meda, tisuće boca vina, rakije, likera… Od gostiju koji dolaze kod Piljićevih u Karanac, koristi imaju desetine malih proizvođača iz čitave šire okolice, koji na taj način prodaju svoje proizvode i naposljetku žive od te svoje proizvodnje u svojim slavonskim, baranjskim ili srijemskim selima.

Drugim riječima, razvoj ruralnog turizma predstavlja mnogo važniju demografsku mjeru od jednokratnog izdvajanja nekoliko tisuća kuna za rođeno dijete.

S druge strane, koristi od gostiju koji dođu u jadranske hotele naravno da imaju brojni hrvatski proizvođači, ali dobar dio hrane dolazi iz uvoza. Velika hotelska kuća, uz neke iznimke, neće od lokalnog proizvođača otkupiti svježe ubrane breskve, svježi sir ili maslac, kulen, pršut, itd., nego će većinu namirnica kupovati od velikih dobavljača koji mogu ponuditi niže cijene. A niske su često jer dolaze od velikih industrijskih inozemnih proizvođača.

Brojke rastu

Vodi li Ministarstvo turizma jednaku brigu o Dubrovniku, Poreču, Lošinju i Iloku, Vukovaru, Osijeku ili Požegi? U kontinentalnim destinacijama većina turističkih djelatnika kazat će da ministar turizma Gari Cappelli za kontinentalni turizam jednostavno ne mari. Piljić je na spomenutom okruglom stolu istaknuo da Ministarstvo turizma kontinentalni turizam “ne doživljava”.

– Mi smo mali i za Ministarstvo nebitni. Nama nitko nije pomogao. Jadran je nešto drugo i ne može biti isti turizam na moru i na kontinentu. Mi moramo imati neke olakšice. U ovom ih trenutku nemamo. Ipak, ljudi nam dolaze. Rastemo, ali taj je rast spor – kaže Piljić ističući i primjer zakona koji se priprema, a prema kojemu OPG-ovi više ne bi smjeli posluživati svoju hranu.

– Glupost je proizvesti ju, a ne smiješ je poslužiti i naplatiti. Ne znam hoće li proći taj prijedlog zakona, ali ako bude usvojen, to će značiti korak unatrag za ruralni turizam – upozorava on.

Prije nekoliko dana hrvatska javnost bila je svjedokom izvrsnog promidžbenog poteza za hrvatski turizam s potpisivanje ugovora o suradnji Istre, kao turističke destinacije i FC Bayern iz Münchena. Turistička zajednica Istre izdvojit će za tu promociju preko jednog od najboljih nogometnih klubova svijeta devet milijuna kuna. TZ Istre ima ogromne prihode i može si dopustiti takvu promidžbu, godišnji prihodi su joj 110 milijuna kuna. Za usporedbu TZ Osječko-baranjske županije ima osnovne prihode od 900 tisuća kuna. No, što bi bilo kada bi pet slavonskih županija zatražilo od Ministarstva turizma, odnosno Hrvatske turističke zajednice da, sukladno strategiji razvoja turizma na kontinentu, donese političku odluku i izdvoji recimo isto toliko novca za subvencije avionskih letova Osijek-London u barem pet godina i primjerice ugovor o promidžbi Slavonije s londonskim West Ham Unitedom ili Totenhamom Hotspursima? Ovo je naravno hipotetsko pitanje. Pa da primjerice igrači Tottenhama promoviraju Đakovačku ergelu, kao jednu od najstarijih europskih ergela koju je posjetila i britanska kraljica. Ili možda Iločki traminac. Unaprijed je lako odgovoriti da bi takav novac Slavonija teško mogla dobiti, iako je politička dužnost Ministarstva turizma da jednako razvija turizam u cijeloj zemlji.

Turističke brojke u cijeloj Hrvatskoj rastu. Kako je to u više navrata ukazao Selimir Ognjenović, vlasnik njemačkog touroperatora I.D. Riva Toursa, Hrvatska je svjetski turistički hit i sada je prava prilika za razvoj turizma u Slavoniji. No, koristi li državna politika tu priliku? To je pravo pitanje. Statistika pokazuje da ju ne koristi, jer se udio prihoda od kontinentalnog turizma u ukupnom turističkom prometu – ne povećava.

Igor Mikulić/Glas Slavonije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Vlada braniteljima, građanima i tvrtkama otpisuje 700 milijuna kuna kredita

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je na ovotjednoj sjednici donijela odluku o otpisu potraživanja po kreditima odobrenima po Kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske i kreditima odobrenima od strane bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje, temeljem koje će se ukupno otpisati 700 milijuna kuna.

Od toga se na Kreditni program zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske odnosi 32 milijuna kuna, a na bivši Fond za razvoj i zapošljavanje 670 milijuna kuna.

Povjerenstvo

U obrazloženju odluke se navodi kako je Vlada još 18. svibnja 1996. donijela Program zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske, po kojem je ukupno odobreno 3655 kredita (poljoprivrednicima 1791 kredit, za osnivanje obrta 1820 kredita, te poslodavcima za zapošljavanje 44 kredita) u ukupnom iznosu od 319,591.741 kunu. Temeljem donesenih odluka, od ukupno odobrenih 3655 kredita, a po zahtjevu korisnika kredita i pozitivnog mišljenja stručnog povjerenstva osnovanog pri Ministarstvu hrvatskih branitelja, dosad je bilo otpisano 1829 kredita u iznosu od 208,156.047 kuna.

Novom odlukom se otpisalo 285 kredita u iznosu od 32,139.659 kuna, a od toga je razlog za 30 otpisanih kredita smrt nositelja kredita, za 30 je maligna i teška kronična bolest, a za 82 je težak socijalni položaj korisnika kredita.

Kada je riječ o kreditnom programu Fonda za razvoj i zapošljavanje, u Vladi podsjećaju da je Fond za razvoj i zapošljavanje osnovan Zakonom o Fondu za razvoj i zapošljavanje koji se primjenjivao od 1. siječnja 2002. do 9. studenoga 2010. Njegove poslove je tada preuzelo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a 2012. poslove nadzora i naplate odobrenih kredita preuzelo je Ministarstvo financija. Tako je Ministarstvo financija preuzelo nadzor i naplatu za 208 kreditnih partija, odnosno 192 korisnika kredita, te je na dan 31. prosinca 2012. stanje navedenih kredita evidentirano u Glavnoj knjizi državnog proračuna u iznosu 1.622,410.528 kuna, od čega je ukupna glavnica iznosila 1.364,029.788 kuna (dospjela glavnica iznosila je 684,968.540 kuna, nedospjela glavnica 679,061.248 kuna), dok su ukupne kamate iznosile 258,380.739 kuna. Kao dio ukupnih mjera pomoći gospodarstvu, Vlada je 2013. donijela Uredbu o kriterijima za otpise i odgodu temeljem kojih je predvidjela davanje bespovratnih potpora u vidu otpisa u visini od 30 posto do 70 posto iznosa odobrenog i iskorištenog kredita, a na osnovi koje nisu svi podnijeli zahtjev za otpisom kredita. Iduće godine Vlada donosi uredbu kojom pooštrava kriterija za otpis i odgodu. I sada dolazimo do prilično nadrealne situacije, vezanu za dio od 670 milijuna otpisanih kredita iz ovog Fonda.

Pravne zapreke

Naime, korisnici kredita Fonda se počinju pozivati na svoja stečena prava temeljem spomenute Uredbe iz 2013., te pokreću sudske postupke. Državno odvjetništvo je tim povodom dalo mišljenje u kojem ne nalazi pravne zapreke za sporazumno rješavanje sporova, te navodi da bi se ne postupanjem i ne donošenjem odgovarajućeg akta temeljem spomenute Uredbe državni proračun izložio dodatnim troškovima i eventualnim novim zahtjevima za odštete. Zbog toga je Vlada sada donijela odluku o otpisu ukupno oko 670 milijuna kuna za korisnike kredita tog Fonda, a nemalim dijelom se taj otpis odnosi na one korisnike kredita koji su tužili državu zato što im nije otpisala dio kredita. Eto, i to smo doživjeli.

Porezni obveznici će oprostiti i otpisati dio kredita korisnicima kredita zato što su korisnici kredita tužili državu zato što im nije pravovremeno otpisala dugove.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac predstavio novi Greyp

Objavljeno

na

Objavio

Nova linija brdskih bicikala Greyp Bikes predstavljena je sinoć u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu.

Od četvrtka u 21 sat kada je bilo službeno predstavljanje, počela je i prodaja preko webshopa. U cijeli projekt potrošeno je oko 6 milijuna eura, a cijena bicikla kreće se od 6.500 do 7.500 eura.

Tri godine nakon predstavljanja posljednjeg električnog bicikla i gotovo šest godina nakon prvog modela kojim su oduševili svijet, Mate Rimac i ekipa iz Greyp Bikesa predstavili s novi Greyp G6 u prostorijama Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu.

G6 razvijen je oko pogona, na njemu je hrpa senzora te je stalno povezan s internetom. Na jedinstven su način tako spojili biciklističke i digitalne komponente, razvili mobilnu aplikaciju te na taj način stvaraju, kako kažu, potpuno novo korisničko iskustvo. Težit će manje od 25 kilograma, a postizat će veću brzinu.

Razvoj nove linije električnih bicikala započeo je idejom da se ne kreira jedan u nizu električnih bicikala, već da se iskoriste nevjerojatne mogućnosti elektrifikacije, povezivosti, ‘gamificationa’ te uz dodatak iznimne kreativnosti stvori jedinstveni proizvod.

– Trebalo je 4 godine intenzivnog istraživanja, razvoja i testiranja kako bismo razvili proizvod koji predstavljamo javnosti. Odlike sustava i same tehnološke platforme, važnije su od samog proizvoda. Za razliku od tradicionalnih biciklističkih kompanija, umjesto opremanja bicikla električnim pogonom, mi smo bicikl razvili oko pogona, senzorike i stalnog pristupa internetu. Vjerujem da smo na jedinstven način spojili biciklističke i digitalne komponente, integrirali senzoriku i kamere, umrežili bicikle, razvili mobilnu aplikaciju i na taj način stvorili potpuno novo iskustvo vožnje bicikla. U ovaj projekt smo uložili četiri godine razvoja i vjerujemo da je ovo prekretnica za našu firmu, a ako možemo zanemariti skromnost na trenutak, prekretnica za biciklističku industriju – izjavio je Mate Rimac.

Jedna od glavnih odlika novog bicikla uloga je pametnog telefona koji postaje glavno korisničko sučelje. G6 na temelju informacija dobivenih iz niza ugrađenih senzora direktno sudjeluje u donošenju odluka koje utječu na ponašanje bicikla, a time i samu vožnju, a u nekim slučajevima i sam može donijeti odluku. Primjerice, na temelju broja otkucaja srca vozača; G6 sam prilagođava nivo asistencije motora, a G-senzor detektira opasne situacije i započinje proceduru slanja poziva u pomoć.

Tako će npr. taj uređaj pratiti otkucaje vašeg srca te ukoliko su niži od zadanog, bicikl će sam povećati napor. Ukoliko su otkucaji srca viši od očekivanog, bicikl će smanjiti napor pedaliranja.

Niz podataka koji se prate i bilježe, poput prikaza utrošene energije vozača, ali isto tako i one električne, pružat će uvid u stanje bicikla i u navike korisnika, a sve s ciljem unaprjeđenja korisničkog iskustva i još boljeg doživljaja. G6 je, za razliku od svog prethodnika, pedelec model što znači da vozač pri pedaliranju ima asistenciju električnog motora, ali čim prestane pedalirati i asistencija motora prestaje.

Povezivost omogućava slanje naredbi biciklu ili pak dohvaćanje snimaka s integriranih kamera na biciklu, čak i kad bicikl i korisnik nisu na istoj lokaciji. Kamere s funkcijom neprekidnog snimanja bilježe svaku situaciju, a video snimke i fotografije moguće je podijeliti u realnom vremenu na društvenim mrežama.

– Sve je zapravo počelo prije 4 ili 5 godina kad smo se nas par prijatelja vozili i krenuli smo pedalirati s punim baterijama. Kad bi stali odmoriti, među sobom smo se stalno propitivali koliko ti imaš baterije? Ustvari to nam je pokazalo tko je manje, a tko više pedalirao. Imali smo šalu da tko je najmanje pedalirao, tj. tko ima najmanje baterije taj mora platiti pivu. Zato sam pomislio da mora postojati neki bolji način za provjeriti to nego da se stalno ispitujemo koliko imamo baterije. I eto, od te ideje i natjecanja s prijateljima došlo je do ovakvog proizvoda – rekao  je Rimac za 24 sata.hr

Najveća brzina koju Greyp G6 može postići je 45 kilometara na sat.

– Svaki Greyp G6 imat će ugrađenu eSIM karticu te time i besplatni, neograničeni internet sve do 2022. godine – objasnio je Rimac.

Od četvrtka u 21 sat kada je bilo službeno predstavljanje, počela je i prodaja preko webshopa. U cijeli projekt potrošeno je oko 6 milijuna eura, a cijena bicikla kreće se od 6.500 do 7.500 eura. Rimac kaže kako se za izvoz najviše fokusiraju na njemačko govorno područje, dakle na Austriju, Švicarsku i Njemačku.

Foto: Rimac 

 

Rimac: Ili ćemo postati veliki ili propasti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari