Pratite nas

Gospodarstvo

Turizam bi za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem mogao biti izuzetno značajan pokretač razvoja

Objavljeno

na

Turizam bi za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, dakle područja u kojima su demografski problemi izuzetno izraženi, mogao biti izuzetno značajan pokretač razvoja i u prvom trenutku važna poluga zaustavljanja odlaska ljudi iz tih područja.

To i nije neka novost i igrati na kartu razvoja ruralnog turizma s ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje i obiteljskih gospodarstava koji se njome bave, u pravilu predstavlja dobitak. Iskustva mnogih europskih regija to pokazuju. U više navrata pisali smo o susjednom, mađarskom Vilanju koji uspješno živi od vinskog turizma. Unutrašnjost Istre, koja je prije 30 godina također predstavljala područje iz kojeg su ljudi iseljavali, doživjela je preporod upravo razvojem ruralnog, eno-gastro, lovnog i drugog turizma.

Problem je u ministru

Čini li dovoljno država, odnosno Ministarstvo turizma za razvoj ruralnog turizma, pitali smo osječko-baranjskog župana Ivana Anušića na nedavno održanom okruglom stolu koji je naš list organizirao na temu kontinentalnog turizma u toj županiji i dobili prilično zanimljiv odgovor.

– Ministarstvo turizma još uvijek ne prepoznaje kontinentalni turizam kao potencijal! Mislim da nije problem u nama, nego upravo u prvom čovjeku tog ministarstva, koji je i projekt koji je započet, to su bile Cro kartice, maknuo kao nebitan, a to bi izuzetno pomoglo nama ovdje na kontinentu. U Ministarstvu turizma jednostavno ne razumiju da se turizam može događati i mimo jadranske obale, da turizam postoji i na kontinentu, da je sigurno u mnogo segmenata kvalitetniji nego što je to onaj na moru…

Mi pokušavamo iz svojevrsne pionirske situacije doći na seniorsku razinu, no na tom putu, na žalost, ne nailazimo baš na dobru komunikaciju i razumijevanje naših strategija, želja i vizija od strane Ministarstva turizma. Bio sam nekoliko puta u Ministarstvu, obavili smo nekoliko razgovora, no sve je završilo samo na obećanjima, nikad ništa nije realizirano. Ovdašnji ljudi to moraju znati. Mi, dakako, nećemo odustati od svoje strategije i vizije i dalje ćemo inzistirati, inicirati, želimo da Slavonija i Baranja budu top-destinacija kontinentalne Hrvatske i imamo pravo pritom očekivati punu podršku Ministarstva turizma. Za sada ju nemamo – kazao je Anušić.

U ukupnom hrvatskom turističkom prihodu kontinentalni turizam sudjeluje sa svega dva posto. Velika je razlika između turizma na Jadranu i kontinentalnog turizma. Primjerice prošle godine Hrvatska je zabilježila rekordan turistički posjet i prihod, ali je apsurdno što je hrvatska poljoprivredna proizvodnja zabilježila pad od 0,8 posto.

Kontinentalni turizam je za razliku od sezonskog, kupališnog na Jadranu, cjelogodišnji. Posebice ruralni turizam donosi višestruke koristi, jer u usporedbi s kupališnim koji, kako statistike pokazuju, dobrim dijelom razvija prehrambenu industriju, ali u inozemstvu. Naše uspješno seosko gospodarstvo Ivica i Marica u Karancu, prema informacijama koje nam je iznio njegov vlasnik Marko Piljić, od malih proizvođača iz okolice, dakle ne iz inozemstva, godišnje za potrebe svojih gostiju uzima oko tonu i pol kulena i drugih suhomesnatih proizvoda, nekoliko tona sira, maslaca i drugih mliječnih proizvoda, na tone voća i povrća, desetine kilograma meda, tisuće boca vina, rakije, likera… Od gostiju koji dolaze kod Piljićevih u Karanac, koristi imaju desetine malih proizvođača iz čitave šire okolice, koji na taj način prodaju svoje proizvode i naposljetku žive od te svoje proizvodnje u svojim slavonskim, baranjskim ili srijemskim selima.

Drugim riječima, razvoj ruralnog turizma predstavlja mnogo važniju demografsku mjeru od jednokratnog izdvajanja nekoliko tisuća kuna za rođeno dijete.

S druge strane, koristi od gostiju koji dođu u jadranske hotele naravno da imaju brojni hrvatski proizvođači, ali dobar dio hrane dolazi iz uvoza. Velika hotelska kuća, uz neke iznimke, neće od lokalnog proizvođača otkupiti svježe ubrane breskve, svježi sir ili maslac, kulen, pršut, itd., nego će većinu namirnica kupovati od velikih dobavljača koji mogu ponuditi niže cijene. A niske su često jer dolaze od velikih industrijskih inozemnih proizvođača.

Brojke rastu

Vodi li Ministarstvo turizma jednaku brigu o Dubrovniku, Poreču, Lošinju i Iloku, Vukovaru, Osijeku ili Požegi? U kontinentalnim destinacijama većina turističkih djelatnika kazat će da ministar turizma Gari Cappelli za kontinentalni turizam jednostavno ne mari. Piljić je na spomenutom okruglom stolu istaknuo da Ministarstvo turizma kontinentalni turizam “ne doživljava”.

– Mi smo mali i za Ministarstvo nebitni. Nama nitko nije pomogao. Jadran je nešto drugo i ne može biti isti turizam na moru i na kontinentu. Mi moramo imati neke olakšice. U ovom ih trenutku nemamo. Ipak, ljudi nam dolaze. Rastemo, ali taj je rast spor – kaže Piljić ističući i primjer zakona koji se priprema, a prema kojemu OPG-ovi više ne bi smjeli posluživati svoju hranu.

– Glupost je proizvesti ju, a ne smiješ je poslužiti i naplatiti. Ne znam hoće li proći taj prijedlog zakona, ali ako bude usvojen, to će značiti korak unatrag za ruralni turizam – upozorava on.

Prije nekoliko dana hrvatska javnost bila je svjedokom izvrsnog promidžbenog poteza za hrvatski turizam s potpisivanje ugovora o suradnji Istre, kao turističke destinacije i FC Bayern iz Münchena. Turistička zajednica Istre izdvojit će za tu promociju preko jednog od najboljih nogometnih klubova svijeta devet milijuna kuna. TZ Istre ima ogromne prihode i može si dopustiti takvu promidžbu, godišnji prihodi su joj 110 milijuna kuna. Za usporedbu TZ Osječko-baranjske županije ima osnovne prihode od 900 tisuća kuna. No, što bi bilo kada bi pet slavonskih županija zatražilo od Ministarstva turizma, odnosno Hrvatske turističke zajednice da, sukladno strategiji razvoja turizma na kontinentu, donese političku odluku i izdvoji recimo isto toliko novca za subvencije avionskih letova Osijek-London u barem pet godina i primjerice ugovor o promidžbi Slavonije s londonskim West Ham Unitedom ili Totenhamom Hotspursima? Ovo je naravno hipotetsko pitanje. Pa da primjerice igrači Tottenhama promoviraju Đakovačku ergelu, kao jednu od najstarijih europskih ergela koju je posjetila i britanska kraljica. Ili možda Iločki traminac. Unaprijed je lako odgovoriti da bi takav novac Slavonija teško mogla dobiti, iako je politička dužnost Ministarstva turizma da jednako razvija turizam u cijeloj zemlji.

Turističke brojke u cijeloj Hrvatskoj rastu. Kako je to u više navrata ukazao Selimir Ognjenović, vlasnik njemačkog touroperatora I.D. Riva Toursa, Hrvatska je svjetski turistički hit i sada je prava prilika za razvoj turizma u Slavoniji. No, koristi li državna politika tu priliku? To je pravo pitanje. Statistika pokazuje da ju ne koristi, jer se udio prihoda od kontinentalnog turizma u ukupnom turističkom prometu – ne povećava.

Igor Mikulić/Glas Slavonije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Kineska Camel grupa najavila intenziviranje suradnje s Rimac Automobilima

Objavljeno

na

Objavio

Liu Changlai, izvršni direktor Camel grupe, tvrtke koja je prošle godine s Rimac Automobilima u kineskom Xiangyangu započela izgradnju tvornice pogonskih sustava za električna vozila, izjavio je u petak da će u budućnosti intenzivirati suradnju s Rimcem.

Do kraja godine zajednička tvornica dosegnut će kapacitet proizvodnje od 150 tisuća pogonskih sustava. Liu Changlai je to izjavio Hini nakon sastanka u zagrebačkom gradskom poglavarstvu na kojem su gradovi Xiangyang i Zagreb potpisali memorandum o suradnji, a u ime Grada Zagreba potpisala ga je zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević.

Changlai je bio dio visoke delegacije kineskog grada, a sastanku je nazočio i osnivač i izvršni direktor Rimac Automobila Mate Rimac.

Camel grupa je 2017. uložila u Rimac Automobile 30 milijuna eura, a lani su Camel i Rimac zajedničkim ulaganjem u Xiangyangu krenuli u izgradnju tvornice pogonskih sustava za električne automobile, uz ostalo motora i invertera.

Changlai ističe snažnu podršku koju su od lokalne vlasti dobili za izgradnju tvornice, koja je iznosila 10 milijuna eura. Kineska tvrtka je pak uložila 20 milijuna eura, a Rimac Automobili pet milijuna eura.

Izvršni direktor Camela apostrofira da je ta tvrtka najveći proizvođač baterija za električne automobile u Aziji, a poručuje da će u budućnosti još intenzivirati ulaganje u Rimac Automobile.

Najavljuje i kako će do kraja godine u zajedničkoj tvornici imati kapacitet proizvodnje od 150 tisuća pogona za automobile. Dio tvornice, odnosno linija za male serije, kapaciteta 25 tisuća godišnje, već je dovršena.

Changlai ističe da su električni automobili vrlo popularni u svijetu, Kina je među vodećim zemljama u svijetu po njihovom korištenju, a kinesko tržište je najbrže rastuće.

Napominje da Camel grupa uglavnom radi baterije, najvažniji instrument u električnom automobilu, a ocjenjuje da Rimac ima najnapredniju tehnologiju kada su u pitanju baterije te smatra da će njihova suradnja dovesti do sjajnog rezultata.

Mate Rimac napominje za Hinu da zajedničko ulaganje ne podrazumijeva proizvodnju baterija, već ih Camel proizvodi zasebno.

Napominje da u Xiangyangu živi šest milijuna ljudi, dok im BDP doseže 60 milijardi eura.

Pojašnjava da iz Xiangyanga ne žele samo gospodarsku suradnju između dvije tvrtke već im je zanimljiva i direktna suradnja gradova, pri čemu su iz Rimca tu više kao podrška i primjer suradnje s obzirom da je investicija Camela prva privatna investicija iz Kine u Hrvatsku.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević kazala je da često primaju delegacije iz Kine, a kako će u budućem razdoblju pokušati katalogom potencijalnih investicija privući strane ulagače.

Tu prvenstveno ističe izgradnju tračničke veze između Zračne luke i Kvaternikovog trga, izgradnju retencije na Savi koja bi trajno riješila problem poplava, zatim projekt spuštanja ili izdizanja željezničke pruge koja “nesretno” dijeli Zagreb na sjeverni i južni dio, kao i projekte poput izgradnje Jarunskog mosta.

(Hina)

Ispred dvorca Kerestinec 2020. trebala bi početi gradnja Rimac Campusa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Aluminij duguje EP HZ HB više od 280 mil. KM, prijeti obustava isporuke struje

Objavljeno

na

Objavio

U Aluminiju d. d. Mostar ponovno su nastali problemi vezani za nabavu električne energije. Kako je za Klix.ba potvrđeno iz Aluminija d. d. Mostar, za nekoliko dana, točnije od nedjelje, 16. lipnja Elektroprivreda HZ HB prestaje biti Aluminijev dobavljač električne energije.

Kazano je kako Uprava intenzivno radi na premoštavanju trenutačnog stanja i rješavanju pitanja novog dobavljača kako bi izbjegli crni scenariji, piše Večernji list

Određeni rokovi

“Ovim osiguravamo dodatni prostor vlasnicima, u prvomu redu Vladi FBiH kao najvećem pojedinačnom suvlasniku Aluminija, za konačno jasno opredjeljenje o proglašenju Aluminija poduzećem od strateške važnosti i postupanju u skladu s tim statusom, u prvomu redu misleći na aktiviranje aneksa 8 na sporazum koji smo s Vladom potpisali još 2013. kada je vlasnički udio Vlade FBiH uvećan za 20 posto”, kazali su iz Aluminija za Klix.ba.

U listopadu prošle godine Nezavisni operator sustav zbog dugova je isključivao Aluminij s mreža. Problem je privremeno saniran u prosincu kad je Skupština Elektroprivrede HZ HB odlučila ponovno isporučiti struju Aluminiju, ovog puta uz odgodu plaćanja. O ovom pitanju tražili smo komentar iz Elektroprivrede HZ HB.

“Nakon što smo temeljem odluke Skupštine Društva krajem prošle godine zaključili ugovor o opskrbi električnom energijom kupca Aluminij d.d. Mostar, s odgodom plaćanja 60 plus 60 dana, prva faktura za isporučenu električnu energiju za siječanj 2019. u iznosu od više od 14,2 milijuna KM dospjela je na naplatu 5. lipnja.

Kako kupac Aluminij d. d. Mostar nije izmirio obveze, u ugovorenom roku dana 6. lipnja poslali smo im opomenu zbog neplaćanja, pred raskid ugovora i obustavu isporuke električne energije kojom smo, između ostalog, tražili izmirenje navedenog duga s krajnjim rokom od osam dana”, kazala je za naš list Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija.

Pregovori i poslovanje

“Ako kupac Aluminij d. d. Mostar i nakon opomene ne izvrše obveze preuzete ugovorom o isporuci električne energije za tekuću godinu i ne plati dospjela potraživanja, naša Uprava bit će primorana raskinuti ugovor zbog neplaćanja isporučene električne energije te obustaviti daljnju isporuku električne energije kupcu Aluminij d. d. Mostar.

Po isteku navedenog roka naša Uprava donijet će odluku o daljnjim koracima, u cilju zaštite interesa našeg poduzeća i naših oko 200 tisuća kupaca, o čemu ćemo informirati javnost”, kazala je Buntić.

Kako doznaje Večernji list, ukupan dug Aluminija prema Elektroprivredi HZ HB doseže više od 280 milijuna KM.

Ovih dana se vode pregovori s neovisnim konzorcijem oko preuzimanja Aluminija te sastanci na više razina glede problematike i rješavanja situacije vezane za poslovanje Aluminija u kojem radi oko 900 radnika.

 

9. međunarodni sajam energetike: I ove godine veliki interes za EPHZHB na ENERGI 2019.

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari