Pratite nas

Gospodarstvo

Turizam bi za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem mogao biti izuzetno značajan pokretač razvoja

Objavljeno

na

Turizam bi za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, dakle područja u kojima su demografski problemi izuzetno izraženi, mogao biti izuzetno značajan pokretač razvoja i u prvom trenutku važna poluga zaustavljanja odlaska ljudi iz tih područja.

To i nije neka novost i igrati na kartu razvoja ruralnog turizma s ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje i obiteljskih gospodarstava koji se njome bave, u pravilu predstavlja dobitak. Iskustva mnogih europskih regija to pokazuju. U više navrata pisali smo o susjednom, mađarskom Vilanju koji uspješno živi od vinskog turizma. Unutrašnjost Istre, koja je prije 30 godina također predstavljala područje iz kojeg su ljudi iseljavali, doživjela je preporod upravo razvojem ruralnog, eno-gastro, lovnog i drugog turizma.

Problem je u ministru

Čini li dovoljno država, odnosno Ministarstvo turizma za razvoj ruralnog turizma, pitali smo osječko-baranjskog župana Ivana Anušića na nedavno održanom okruglom stolu koji je naš list organizirao na temu kontinentalnog turizma u toj županiji i dobili prilično zanimljiv odgovor.

– Ministarstvo turizma još uvijek ne prepoznaje kontinentalni turizam kao potencijal! Mislim da nije problem u nama, nego upravo u prvom čovjeku tog ministarstva, koji je i projekt koji je započet, to su bile Cro kartice, maknuo kao nebitan, a to bi izuzetno pomoglo nama ovdje na kontinentu. U Ministarstvu turizma jednostavno ne razumiju da se turizam može događati i mimo jadranske obale, da turizam postoji i na kontinentu, da je sigurno u mnogo segmenata kvalitetniji nego što je to onaj na moru…

Mi pokušavamo iz svojevrsne pionirske situacije doći na seniorsku razinu, no na tom putu, na žalost, ne nailazimo baš na dobru komunikaciju i razumijevanje naših strategija, želja i vizija od strane Ministarstva turizma. Bio sam nekoliko puta u Ministarstvu, obavili smo nekoliko razgovora, no sve je završilo samo na obećanjima, nikad ništa nije realizirano. Ovdašnji ljudi to moraju znati. Mi, dakako, nećemo odustati od svoje strategije i vizije i dalje ćemo inzistirati, inicirati, želimo da Slavonija i Baranja budu top-destinacija kontinentalne Hrvatske i imamo pravo pritom očekivati punu podršku Ministarstva turizma. Za sada ju nemamo – kazao je Anušić.

U ukupnom hrvatskom turističkom prihodu kontinentalni turizam sudjeluje sa svega dva posto. Velika je razlika između turizma na Jadranu i kontinentalnog turizma. Primjerice prošle godine Hrvatska je zabilježila rekordan turistički posjet i prihod, ali je apsurdno što je hrvatska poljoprivredna proizvodnja zabilježila pad od 0,8 posto.

Kontinentalni turizam je za razliku od sezonskog, kupališnog na Jadranu, cjelogodišnji. Posebice ruralni turizam donosi višestruke koristi, jer u usporedbi s kupališnim koji, kako statistike pokazuju, dobrim dijelom razvija prehrambenu industriju, ali u inozemstvu. Naše uspješno seosko gospodarstvo Ivica i Marica u Karancu, prema informacijama koje nam je iznio njegov vlasnik Marko Piljić, od malih proizvođača iz okolice, dakle ne iz inozemstva, godišnje za potrebe svojih gostiju uzima oko tonu i pol kulena i drugih suhomesnatih proizvoda, nekoliko tona sira, maslaca i drugih mliječnih proizvoda, na tone voća i povrća, desetine kilograma meda, tisuće boca vina, rakije, likera… Od gostiju koji dolaze kod Piljićevih u Karanac, koristi imaju desetine malih proizvođača iz čitave šire okolice, koji na taj način prodaju svoje proizvode i naposljetku žive od te svoje proizvodnje u svojim slavonskim, baranjskim ili srijemskim selima.

Drugim riječima, razvoj ruralnog turizma predstavlja mnogo važniju demografsku mjeru od jednokratnog izdvajanja nekoliko tisuća kuna za rođeno dijete.

S druge strane, koristi od gostiju koji dođu u jadranske hotele naravno da imaju brojni hrvatski proizvođači, ali dobar dio hrane dolazi iz uvoza. Velika hotelska kuća, uz neke iznimke, neće od lokalnog proizvođača otkupiti svježe ubrane breskve, svježi sir ili maslac, kulen, pršut, itd., nego će većinu namirnica kupovati od velikih dobavljača koji mogu ponuditi niže cijene. A niske su često jer dolaze od velikih industrijskih inozemnih proizvođača.

Brojke rastu

Vodi li Ministarstvo turizma jednaku brigu o Dubrovniku, Poreču, Lošinju i Iloku, Vukovaru, Osijeku ili Požegi? U kontinentalnim destinacijama većina turističkih djelatnika kazat će da ministar turizma Gari Cappelli za kontinentalni turizam jednostavno ne mari. Piljić je na spomenutom okruglom stolu istaknuo da Ministarstvo turizma kontinentalni turizam “ne doživljava”.

– Mi smo mali i za Ministarstvo nebitni. Nama nitko nije pomogao. Jadran je nešto drugo i ne može biti isti turizam na moru i na kontinentu. Mi moramo imati neke olakšice. U ovom ih trenutku nemamo. Ipak, ljudi nam dolaze. Rastemo, ali taj je rast spor – kaže Piljić ističući i primjer zakona koji se priprema, a prema kojemu OPG-ovi više ne bi smjeli posluživati svoju hranu.

– Glupost je proizvesti ju, a ne smiješ je poslužiti i naplatiti. Ne znam hoće li proći taj prijedlog zakona, ali ako bude usvojen, to će značiti korak unatrag za ruralni turizam – upozorava on.

Prije nekoliko dana hrvatska javnost bila je svjedokom izvrsnog promidžbenog poteza za hrvatski turizam s potpisivanje ugovora o suradnji Istre, kao turističke destinacije i FC Bayern iz Münchena. Turistička zajednica Istre izdvojit će za tu promociju preko jednog od najboljih nogometnih klubova svijeta devet milijuna kuna. TZ Istre ima ogromne prihode i može si dopustiti takvu promidžbu, godišnji prihodi su joj 110 milijuna kuna. Za usporedbu TZ Osječko-baranjske županije ima osnovne prihode od 900 tisuća kuna. No, što bi bilo kada bi pet slavonskih županija zatražilo od Ministarstva turizma, odnosno Hrvatske turističke zajednice da, sukladno strategiji razvoja turizma na kontinentu, donese političku odluku i izdvoji recimo isto toliko novca za subvencije avionskih letova Osijek-London u barem pet godina i primjerice ugovor o promidžbi Slavonije s londonskim West Ham Unitedom ili Totenhamom Hotspursima? Ovo je naravno hipotetsko pitanje. Pa da primjerice igrači Tottenhama promoviraju Đakovačku ergelu, kao jednu od najstarijih europskih ergela koju je posjetila i britanska kraljica. Ili možda Iločki traminac. Unaprijed je lako odgovoriti da bi takav novac Slavonija teško mogla dobiti, iako je politička dužnost Ministarstva turizma da jednako razvija turizam u cijeloj zemlji.

Turističke brojke u cijeloj Hrvatskoj rastu. Kako je to u više navrata ukazao Selimir Ognjenović, vlasnik njemačkog touroperatora I.D. Riva Toursa, Hrvatska je svjetski turistički hit i sada je prava prilika za razvoj turizma u Slavoniji. No, koristi li državna politika tu priliku? To je pravo pitanje. Statistika pokazuje da ju ne koristi, jer se udio prihoda od kontinentalnog turizma u ukupnom turističkom prometu – ne povećava.

Igor Mikulić/Glas Slavonije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mate Rimac pokreće Tehnološki park u Livnu kako bi pomogao ostanak mladih ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Poduzetnik Mate Rimac najavio je u utorak u Livnu osnivanje Tehnološkog parka u tome gradu kako bi pomogli zapošljavanju i zaustavljanju odlaska mladih ljudi te privlačenju investicija u ovo područje za koje je ocijenio da je najgore u Europi.

“Bosna i Hercegovina je najgora ekonomija u Europi, a Hercegbosanska županija najgori u državi. Stanje je katastrofalno“, rekao je Rimac na Bussines Forumu Livno 2018.

Zajedno s drugim Livnjacima potaknuo je osnivanje Tehnološkog parka u tome gradu, koji će početkom rujna početi s radom, a trebao bi pomoći mladim ljudima koji tu žive te osnažiti veze s dijasporom.

„Bosna i Hercegovina, a posebno livanjski kraj u katastrofalnom su stanju, a dijaspora je ta koja ima znanje i kapital te može okrenuti trendove. Naši ljudi odavde odlaze voziti kamione i bave se građevinarstvom. Želimo da to prestane. Želimo mladima pomoći u početcima, savjetima i infrastrukturom, a kasnije im pomoći u drugim izazovima”, dodao je Rimac.

U Tehnološkom parku u Livnu trebalo bi biti angažirano 30 mladih ljudi, a postoji mogućnost proširenja broja na 100 radnih mjesta.

Profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Stipe Čelar ocijenio je kako je jako važno promijeniti navike mladih ljudi, napose negativistički pristup oko mogućnosti pokretanja vlastitog posla.

Potporu inicijativi osnivanja Tehnološkog parka dao je i gradonačelnik Livna Luka Čelan te najavio da će ovaj grad financijski osnažiti njegove kapacitete.

(Hina)

Livnjaci Dalić i Rimac su učinili ponosnima Hrvate cijelog svijeta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

ŽZH smanjila javni dug za više od 40 milijuna KM

Objavljeno

na

Objavio

Županija Zapadnohercegovačka u proteklim trima godina javni dug smanjila je za 52 posto, odnosno više od 40 milijuna KM.

Za tako dobar rezultat najzaslužnija je financijska disciplina kojom Vlada ove županije polako ide ka razvoju. Dug je iznosio 77 milijuna i smanjen je za više od 40 milijuna maraka.

Godine 2015. javni dug ŽZH bio je gotovo jednak proračunu, a tada se netko konačno sjetio mjera racionalizacije i kontrole trošenja javnog novca.

Trebalo je dosta truda i rada kako bi se zavela financijska disciplina i kako bi se na taj način konsolidiranjem javnog duga ŽZH otvarao prostor koji će služiti kao platforma za unaprjeđenje i materijalnih naknada uposlenika i socijalni transferi, komentirao je Toni Kraljević, ministar financija ŽZH, dodajući da će nastavkom ovakvog djelovanja uskoro biti otvoren veći prostor za razvojnu dimenziju proračuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari