Pratite nas

Gospodarstvo

Turizam bi za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem mogao biti izuzetno značajan pokretač razvoja

Objavljeno

na

Turizam bi za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, dakle područja u kojima su demografski problemi izuzetno izraženi, mogao biti izuzetno značajan pokretač razvoja i u prvom trenutku važna poluga zaustavljanja odlaska ljudi iz tih područja.

To i nije neka novost i igrati na kartu razvoja ruralnog turizma s ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje i obiteljskih gospodarstava koji se njome bave, u pravilu predstavlja dobitak. Iskustva mnogih europskih regija to pokazuju. U više navrata pisali smo o susjednom, mađarskom Vilanju koji uspješno živi od vinskog turizma. Unutrašnjost Istre, koja je prije 30 godina također predstavljala područje iz kojeg su ljudi iseljavali, doživjela je preporod upravo razvojem ruralnog, eno-gastro, lovnog i drugog turizma.

Problem je u ministru

Čini li dovoljno država, odnosno Ministarstvo turizma za razvoj ruralnog turizma, pitali smo osječko-baranjskog župana Ivana Anušića na nedavno održanom okruglom stolu koji je naš list organizirao na temu kontinentalnog turizma u toj županiji i dobili prilično zanimljiv odgovor.

– Ministarstvo turizma još uvijek ne prepoznaje kontinentalni turizam kao potencijal! Mislim da nije problem u nama, nego upravo u prvom čovjeku tog ministarstva, koji je i projekt koji je započet, to su bile Cro kartice, maknuo kao nebitan, a to bi izuzetno pomoglo nama ovdje na kontinentu. U Ministarstvu turizma jednostavno ne razumiju da se turizam može događati i mimo jadranske obale, da turizam postoji i na kontinentu, da je sigurno u mnogo segmenata kvalitetniji nego što je to onaj na moru…

Mi pokušavamo iz svojevrsne pionirske situacije doći na seniorsku razinu, no na tom putu, na žalost, ne nailazimo baš na dobru komunikaciju i razumijevanje naših strategija, želja i vizija od strane Ministarstva turizma. Bio sam nekoliko puta u Ministarstvu, obavili smo nekoliko razgovora, no sve je završilo samo na obećanjima, nikad ništa nije realizirano. Ovdašnji ljudi to moraju znati. Mi, dakako, nećemo odustati od svoje strategije i vizije i dalje ćemo inzistirati, inicirati, želimo da Slavonija i Baranja budu top-destinacija kontinentalne Hrvatske i imamo pravo pritom očekivati punu podršku Ministarstva turizma. Za sada ju nemamo – kazao je Anušić.

U ukupnom hrvatskom turističkom prihodu kontinentalni turizam sudjeluje sa svega dva posto. Velika je razlika između turizma na Jadranu i kontinentalnog turizma. Primjerice prošle godine Hrvatska je zabilježila rekordan turistički posjet i prihod, ali je apsurdno što je hrvatska poljoprivredna proizvodnja zabilježila pad od 0,8 posto.

Kontinentalni turizam je za razliku od sezonskog, kupališnog na Jadranu, cjelogodišnji. Posebice ruralni turizam donosi višestruke koristi, jer u usporedbi s kupališnim koji, kako statistike pokazuju, dobrim dijelom razvija prehrambenu industriju, ali u inozemstvu. Naše uspješno seosko gospodarstvo Ivica i Marica u Karancu, prema informacijama koje nam je iznio njegov vlasnik Marko Piljić, od malih proizvođača iz okolice, dakle ne iz inozemstva, godišnje za potrebe svojih gostiju uzima oko tonu i pol kulena i drugih suhomesnatih proizvoda, nekoliko tona sira, maslaca i drugih mliječnih proizvoda, na tone voća i povrća, desetine kilograma meda, tisuće boca vina, rakije, likera… Od gostiju koji dolaze kod Piljićevih u Karanac, koristi imaju desetine malih proizvođača iz čitave šire okolice, koji na taj način prodaju svoje proizvode i naposljetku žive od te svoje proizvodnje u svojim slavonskim, baranjskim ili srijemskim selima.

Drugim riječima, razvoj ruralnog turizma predstavlja mnogo važniju demografsku mjeru od jednokratnog izdvajanja nekoliko tisuća kuna za rođeno dijete.

S druge strane, koristi od gostiju koji dođu u jadranske hotele naravno da imaju brojni hrvatski proizvođači, ali dobar dio hrane dolazi iz uvoza. Velika hotelska kuća, uz neke iznimke, neće od lokalnog proizvođača otkupiti svježe ubrane breskve, svježi sir ili maslac, kulen, pršut, itd., nego će većinu namirnica kupovati od velikih dobavljača koji mogu ponuditi niže cijene. A niske su često jer dolaze od velikih industrijskih inozemnih proizvođača.

Brojke rastu

Vodi li Ministarstvo turizma jednaku brigu o Dubrovniku, Poreču, Lošinju i Iloku, Vukovaru, Osijeku ili Požegi? U kontinentalnim destinacijama većina turističkih djelatnika kazat će da ministar turizma Gari Cappelli za kontinentalni turizam jednostavno ne mari. Piljić je na spomenutom okruglom stolu istaknuo da Ministarstvo turizma kontinentalni turizam “ne doživljava”.

– Mi smo mali i za Ministarstvo nebitni. Nama nitko nije pomogao. Jadran je nešto drugo i ne može biti isti turizam na moru i na kontinentu. Mi moramo imati neke olakšice. U ovom ih trenutku nemamo. Ipak, ljudi nam dolaze. Rastemo, ali taj je rast spor – kaže Piljić ističući i primjer zakona koji se priprema, a prema kojemu OPG-ovi više ne bi smjeli posluživati svoju hranu.

– Glupost je proizvesti ju, a ne smiješ je poslužiti i naplatiti. Ne znam hoće li proći taj prijedlog zakona, ali ako bude usvojen, to će značiti korak unatrag za ruralni turizam – upozorava on.

Prije nekoliko dana hrvatska javnost bila je svjedokom izvrsnog promidžbenog poteza za hrvatski turizam s potpisivanje ugovora o suradnji Istre, kao turističke destinacije i FC Bayern iz Münchena. Turistička zajednica Istre izdvojit će za tu promociju preko jednog od najboljih nogometnih klubova svijeta devet milijuna kuna. TZ Istre ima ogromne prihode i može si dopustiti takvu promidžbu, godišnji prihodi su joj 110 milijuna kuna. Za usporedbu TZ Osječko-baranjske županije ima osnovne prihode od 900 tisuća kuna. No, što bi bilo kada bi pet slavonskih županija zatražilo od Ministarstva turizma, odnosno Hrvatske turističke zajednice da, sukladno strategiji razvoja turizma na kontinentu, donese političku odluku i izdvoji recimo isto toliko novca za subvencije avionskih letova Osijek-London u barem pet godina i primjerice ugovor o promidžbi Slavonije s londonskim West Ham Unitedom ili Totenhamom Hotspursima? Ovo je naravno hipotetsko pitanje. Pa da primjerice igrači Tottenhama promoviraju Đakovačku ergelu, kao jednu od najstarijih europskih ergela koju je posjetila i britanska kraljica. Ili možda Iločki traminac. Unaprijed je lako odgovoriti da bi takav novac Slavonija teško mogla dobiti, iako je politička dužnost Ministarstva turizma da jednako razvija turizam u cijeloj zemlji.

Turističke brojke u cijeloj Hrvatskoj rastu. Kako je to u više navrata ukazao Selimir Ognjenović, vlasnik njemačkog touroperatora I.D. Riva Toursa, Hrvatska je svjetski turistički hit i sada je prava prilika za razvoj turizma u Slavoniji. No, koristi li državna politika tu priliku? To je pravo pitanje. Statistika pokazuje da ju ne koristi, jer se udio prihoda od kontinentalnog turizma u ukupnom turističkom prometu – ne povećava.

Igor Mikulić/Glas Slavonije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Zdravko Marić: Jamstvo za 3. maj do 150 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić uoči sjednice Vlade danas je kazao da će Vladina odluka o izdavanju jamstva za 3. maj biti uvjetna te da će to jamstvo u ovom trenutku biti do iznosa od 150 milijuna kuna.

“Odluka koju ćete danas čuti na Vladi je uvjetna, a prvi je uvjet na samoj Upravi društva da sa svim vjerovnicima postigne sporazum o odgodi potraživanja. U samoj odluci je to oko dvije godine, do 1. rujna 2021. To bi bila neka vrsta preduvjeta da se stvore daljnje pretpostavke za formalno izdavanje jamstva, koje bi bilo za kreditno zaduženje kod HBOR-a ili kod jedne ili više poslovnih banaka, to ćemo još vidjeti”, izjavio je Marić odgovarajući na upit novinara.

Dodao je i da bi resorno ministarstvo i Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod, ključni u smislu nadzora i analitike, trebali nastaviti pratiti tijek sredstava financijskih sredstava i pratiti odluka kojom se, kako je istaknuo, umanjuju postojeći gubici državnog proračuna.

Na pitanje koliko je to jamstvo, kazao je da je u ovom trenutku do iznosa od 150 milijuna kuna, čime bi se stvorile pretpostavke za deblokadu računa i pokretanje proizvodnje.

Kazao je i da će se vidjeti hoće li taj iznos biti dovoljan za proizvodnju i rješavanje isplate zaostalih plaća, a ovisit će i o tome kako će uprava voditi razgovore s naručiteljima brodova.

Na pitanje je li to uvjetno jamstvo novi pristup u izdavanju državnih jamstava, Marić je kazao da je u ovom slučaju nije pretjerana novost, ali da je za izdavanje tog jamstva, s obzirom na to da je društvo blokirano od velikog broja vjerovnika, potrebno napraviti određene pretpostavke i ispuniti preduvjete.

Vlada bi danas trebala donijeti odluku o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje Brodogradilištu 3. maj kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i drugih banaka, radi stvaranja preduvjeta za pokretanje proizvodnje i završetak započetih novogradnji, a s ciljem umanjenja postojećih gubitaka za Hrvatsku.

Plan za spas Brodogradilišta 3. maj predviđa da vjerovnici prihvate isplatu 15 posto njihovih potraživanja odmah, uz obvezu da za ostatak neće blokirati račun 3. maja tijekom sljedeće dvije godine. Isplata bi trebala biti osigurana novcem iz proračuna, kao i novac za pokretanje proizvodnje.

Direktor 3. maja Edi Kučan sredinom kolovoza rekao je da bi vjerovnici do kraja mjeseca potpisali izjave o stavljanju u mirovanje većeg dijela svojih potraživanja sljedeće dvije godine. Mirovanje 85 posto potraživanja omogućilo bi pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih brodova u riječkom brodogradilištu. To su brod za prijevoz rasutog tereta za kanadskog naručitelja Algomu i brod za prijevoz automobila i kamiona, koji se nalaze u opremnoj luci 3. maja, te brod za prijevoz kemikalija, koji je u brodogradilištu Uljanik u Puli.

Brod za prijevoz automobila i kamiona je u stečajnoj masi Uljanika, te za njega treba pronaći pravno rješenje, a brod u Uljaniku je u punom vlasništvu 3. maja, pa ga se može ponovno dotegliti do Rijeke na opremanje, kad se osiguraju uvjeti. Račun 3. maja blokiran je potraživanjima u ukupnom iznosu nešto manje od 80 milijuna kuna, a pojedinačni vjerovnici s najvećim potraživanjima su Ministarstvo financija i HEP.

Trgovački sud u Rijeci početkom kolovoza ponovno je odgodio ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečaja u tom brodogradilištu i to za 26. rujna, budući da je dogovoreno da se u Ministarstvu gospodarstva do 29. kolovoza utvrdi model financijske konstrukcije i drugih preduvjeta za nastavak proizvodnje. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

HDZ BiH optužuje SDP, SDA, HSP i NSRZB za stanje u Aluminiju

Objavljeno

na

Objavio

Iz mostarskog odbora stranke navode kako je za propast Aluminija kriva ”platformaška uprava” SDP-a, SDA, HSP-a i NSRZB-a.

”Poticatelji destabilizacije i sukoba, Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, u još jednom navratu zapaljive retorike i političke neodgovornosti, kroz svoju je Županijsku organizaciju HNŽ-a pozvala na rušenje uspostavljenog konstruktivnog dijaloga Kriznog odbora Aluminija d.d. koji intenzivno radi na stabilizaciji navedenog poduzeća”, naveli su u ponedjeljak iz Gradskog odbora HDZ-a Mostar.

Iz mostarskog odbora stranke navode kako je za propast Aluminija kriva ”platformaška uprava” SDP-a, SDA, HSP-a i NSRZB-a.

”Važno je napomenuti da je po odlasku uprave 2009. godine, poslovanje Aluminija zaključeno sa 94.000.000 KM u plusu, dok je platformaška uprava SDP-a, SDA, HSP-a i NSRZB-a u razdoblju od 2011. do 2015. godine nanijela nepopravljivu štetu i zaključila poslovanje s 310.000.000 KM u minusu, što je zacementiralo posljedice od kojih se Aluminij nikada nije uspio oporaviti.

Nakon odlaska platformaške uprave, Aluminij je, noseći se sa ogromnim obavezama iz prethodnih godina, ipak ostvarivao trostruko manji gubitak, ali osakaćen prethodnim krađama za vrijeme platforme, čiji je istaknuti član SDP i bio, se nije uspio izboriti za vlastitu opstojnost”, priopćeno je.

”Osuđujemo sve zlonamjerne i neumjesne istupe onih koji kroz svoj politički angažman pokušavaju naštetiti radnicima i poduzeću Aluminij d.d. Ne očekujemo da će se oni koji s margine promatraju zajedničke napore Kriznog odbora na osiguravanju sigurne budućnosti radnika, njihovih obitelji i svih zahvaćenih stanjem u Aluminiju, suzdržati od napada i omalovažavanja pokušaja za unaprjeđenje stanja u poduzeću Aluminij d.d.”, naveli su. Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, kako tvrde, ostaje ustrajna u naporima za pomoć u osiguravanjem postojanih i perspektivnih prilika koje će dugoročno osigurati radna mjesta i budućnost radnika u Aluminiju.

”Gradski odbor HDZ-a BiH Mostar napominje da SDP BiH licemjerno zaboravlja da su upravo oni jedan od glavnih i besramnih krivaca za današnju tešku situaciju u kojoj se našao Aluminij i koja se sada pokušava na sve moguće načine sanirati”, priopćeno je iz GO HDZ-a.

Podsjećamo, županijska organizacija SDP-a HNŽ-a pozvala je u ponedjeljak HDZ BiH da se, kako su naveli, prestane igrati sa radnicima Aluminija sa nerealnim planovima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari