Pratite nas

Gospodarstvo

Turizam i promet su prioriteti prekogranične suradnje

Objavljeno

na

Dvodnevna međunarodna konferencija „Mogućnosti suradnje u mađarsko-hrvatskom regionalnom razvoju“ koju organizira Europska grupacija za teritorijalnu suradnju Pannon EGTC počela je danas, 5. veljače 2018. godine, u Osijeku.

Na konferenciji sudjeluju državni tajnici hrvatskih i mađarskih ministarstava regionalnog razvoja, veleposlanik Mađarske u Republici Hrvatskoj, čelnici hrvatskih i mađarskih županija uz rijeku Dravu, među kojima je i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić koji je ujedno potpredsjednik Panonskog EGTS-a.

Panonski EGTS, taj novi oblik udruživanja jedinica lokalne i područne samouprave sa zajedničkim sustavom planiranja i razvoja, a sa ciljem jačanja gospodarske, socijalne i druge suradnje te pregovaranja s Europskom komisijom oko velikih strateških projekata, do sada je imao 57 članova, od toga 52 iz Mađarske, tri iz Slovenije te dva iz Hrvatske (Virovitičko-podravska županija i Općina Antunovac), a na sjednici Skupštine Oannon EGTS-a zakazanoj za sutra potvrdit će se prijem devet novih članova (Osječko-baranjska, Križevačko-koprivnička i Međimurska županija, gradovi Prelog i Mursko Središće te Županija Tolna, Grad Barcs, i lokalne samouprave Ortilos i Zakany iz Mađarske).

Danas, prvog dana Konferencije, predstavljene su mogućnosti Panonskog EGTS-a za buduću suradnju s posebnim naglaskom na prekogranični promet (otvaranje novih graničnih prijelaza, izgradnja autoceste M6, M60 do hrvatske državne granice, razvoj javnog prometa), kontinentalni turizam (turističke aktualnosti uz hrvatsko-mađarsku granicu) te mogućnosti gospodarske, kulturne i turističke suradnje. O tim temama, poglavito prometnoj povezanosti i mogućnostima razvoja Dravskog bazena razgovaralo se i na okruglom stolu u sklopu Konferencije.

– Potencijali Osječko-baranjske županije su izuzetno veliki, a ova Konferencija je prigoda za razgovor kako ih bolje iskoristiti, osobito potencijale koje imamo u kontinentalnom turizmu i prometnoj povezanosti koja umjesto prednosti postaje izuzetno veliki problem.

Nastojat ćemo naći rješenja za poboljšanje javnog prijevoza, prije svega uspostaviti redovite autobusne veze između Osijeka i Pečuha, zatim za povećanje broja graničnih prijelaza, izgradnju cesta i autoceste te ostalih mogućnosti da unaprijedimo našu prekograničnu suradnju.

Mađarska i Hrvatska imaju vrlo slične potencijale, probleme i ciljeve, pa i po tomu možemo određene projekte postaviti kao prioritetne te ih početi realizirati – rekao je župan Ivan Anušić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Gospodarstvo

Goran Marić: Na četiri akvizicije osigurali smo 2 mlrd. kuna novih investicija

Objavljeno

na

Objavio

Goran Marić, ministar državne imovine, izjavio je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, u vezi s jučerašnjim potpisivanjem ugovora o prodaji hotela “Maestral”, da će se za tri posljednja hotelska društva uprihodovati najmanje 500 mil. kuna. Radi se o društvima “Makarska” iz Makarske, “Jadran” iz Crikvenice i “Maestral” iz Dubrovnika.

– Bilo je bitno ne žuriti se s prodajom i ne prodati ih za 100 mil. kn, već za pola milijarde. Uspjeli smo dobiti gotovo 600 mil. kn za ova tri hotelska društva, kazao. Spomenuo je i da je “Club Adriatic” bio u predstečaju, a da se za njega dobilo 50 mil. kn u proračun. “Na te četiri akvizicije osigurali smo 2 mlrd. kuna novih investicija”, kazao je Marić.

Govoreći o hotelima “Maestral”, Marić je rekao da su za njih dva puta raspisani natječaji.

– Drugi put je prodan i za njega je postignuta konačna cijena 26,5 mil. kn veća od početne, dodaje.

Istaknuo je da se natječaji pripremaju na vrlo transparentan način i da tako privlače najozbiljnije investitore.

– Imamo još dva velika projekta na području Baške Vode. To je bivše dječje selo koje je u 30 godina opustošeno i potpuno zapušteno. Početna vrijednost bit će viša od 100 mil. kuna, a natječaj će biti raspisan do ljeta, kazao je te dodao da postoji i dječji hotel na tom području za koji će natječaj također biti do ljeta.

Ministar Marić govorio je i o Zakonu o upravljanju državnom imovinom.

– Zatekli smo 78 ugovora o poslovnim prostorima koji nisu bili na natječajima. Imamo i problem s neprocijenjenom vrijednošću imovine prilikom procesa pretvorbe i privatizacije, kazao je i naglasio da je “preuzeta samo imovina koja nije bila u funkciji”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Horvat – Spašavamo što se spasiti može nakon Milanovićeve Vlade!

Objavljeno

na

Objavio

U slučaju broda jaružala koji se treba dovršiti u Puli primorani smo sanirati zatečeno stanje i pokušati maksimalno umanjiti štetu po porezne obveznike zbog jamstva od 124 mil. € a koje je olako izdala bivša Vlada. Kao odgovorna Vlada koja je rekla dosta takvom „poslovanju“, spašavamo ono što se spasiti može! Smatram pragmatičnim da Uljanik, strateški partner i potencijalno država investiraju 22 mil. € kako bi se dovršio brod i na taj način spriječila aktivacija skoro 6 puta većeg jamstva! – poručio je ministar Darko Horvat.

U sklopu svog boravka u Bruxellesu, povodom održavanja Vijeća za konkurentnost, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat susreo se s predstavnicima luksemburškog brodogradilišta Jan De Nul Group na temu broda samopogonjenog jaružala s kopačem koji se trenutno gradi u brodogradilištu u Puli. 

Kako je istaknuo, brod se nalazi u visokoj fazi gotovosti, te bi za njegov završetak bilo potrebno uložiti još otprilike 30 milijuna eura kako bi se na taj način spasila državna jamstva u iznosu od 124 milijuna eura.

„Uspjeli smo dogovoriti kako ovaj brod do svog završetka ostaje u Puli. S naručiteljem broda pristupit ćemo izradi Memoranduma o razumijevanju putem kojeg ćemo u narednim tjednima pokušati pronaći zajednički model financiranja kojim bismo osigurali potrebna sredstva za njegov završetak.

Preostaje nam uvjeriti ga kako u Puli i Rijeci postoji kvalitetna radna snaga koja je u stanju dovršiti ovaj brod do 1. rujna ove godine“, istaknuo je ministar Horvat. Dodatno je pojašnjeno kako se u predmetnom modelu financiranja očekuje uključenost Uljanik Grupe i odabranog strateškog partnera po modelu koji treba usuglasiti u sljedećih nekoliko dana.

„Ovdje se ne radi o novim projektima i viziji budućnosti, već o saniranju zatečenog stanja i rješavanja problema koji se vuče još od nekih prijašnjih Vlada koje su olako izdavale jamstva koja očito nisu imala pokrića. U ovom trenutku, kao odgovorna Vlada koja je jasno rekla dosta ovakvom načinu funkcioniranja i poslovanja, spašavamo ono što se spasiti da i maksimalno umanjujemo štetu po državni proračun, odnosno porezne obveznike“, objasnio je ministar te istaknuo kako smatra pragmatičnim i opravdanim investirati 22 milijuna eura, kako bi se na taj način spasila naplata 124 milijuna eura.

Sveukupno 600 milijuna kuna vratilo bi u život riječki i pulski škver, pola država pola strateški partner

Paralelno s održavanjem Vijeća za konkurentnost, predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva financija, Uljanik Grupe i odabranog strateškog partnera Brodosplita održali su sastanak s predstavnicima Europske komisije, kako bi se utvrdila mogućnost iznalaženja rješenja za deblokadu računa brodogradilišta u Rijeci i u Puli, te za isplatu zaostalih triju plaća radnicima, što bi sveukupno iziskivalo dodatnu investiciju od 300 milijuna kuna.

Kako je u izjavama za medije pojasnio ministar Horvat, Europska komisija u ovom trenutku ne daje izričitu zabranu da se pronađe model međufinanciranja koji bi prethodio donošenju programa restrukturiranja.

No, upozorava kako Komisija i dalje inzistira na tome da omjer financiranja države i Uljanik Grupe, zajedno sa strateškim partnerom, bude 50:50 te da ono bude uključeno u ukupni volumen programa restrukturiranja kada se on usvoji. „Ovo je prilika da se sa sveukupno 600 milijuna kuna vrati u život i riječki i pulski škver.

Time bi se pokrili troškovi deblokade računa oba brodogradilišta, isplatile zaostale plaće radnicima i dovršili brodovi nad kojima državi u ovom trenutku vise jamstva od 1,86 milijardi kuna“, naglasio je ministar Horvat. Dodao je kako bi ovakav model državi bio prihvatljiv ukoliko sada i odabrani strateški partner pokaže iskrenu volju i financijsku sposobnost da je prati u 50-postotnom omjeru.

„Svako umanjenje štete po državni proračun Europska komisija smatrat će pozitivnim naporom države i mi ćemo s naše strane učiniti sve što bude moguće, kao što smo to činili i do sada. Na strateškom partneru je prilika i odgovornost da pokaže dobru volju te da zajedno stvorimo uvjete za budućnost brodogradnje“, zaključio je ministar.

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari