Pratite nas

Iz Svijeta

Turska: Kupili smo S-400 da ga koristimo, a ne da stoji sa strane

Objavljeno

na

Turska je od Rusije kupila proturaketni obrambeni sustav S-400 da ga koristi a ne da ga ostavi sa strane, rekao je čelnik turskog direktorata za obrambenu industriju u subotu, nekoliko dana nakon razgovora između turskog predsjednika Tayyipa Erdogana i američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Erdogan i Trump razgovarali su u Washingtonu o prevladavanju sve većih razlika između dva NATO saveznika, od razlika u politici prema Siriji do najave sankcija zbog turske kupnje S-400, za koju Washington kaže da predstavlja prijetnju njihovim borbenim zrakoplovima Lockheed Martin F-35.

Washington je upozorio da će se Ankara suočiti sa sankcijama zbog kupnje S-400 te je suspendirao program R-35 u kojemu je Turska bila kupac i proizvođač. Sad se tek trebaju nametnuti sankcije Turskoj, koja je počela primati ruske sustave u srpnju.

U intervju za mrežu CNN Turk, Ismail Demir je rekao da nije logično za bilo koju zemlju da kupi takav sustav samo da ga stavi sa strane te dodao da su Ankara i Washington usmjereni na to da rješavaju to pitanje.

“Nije ispravan pristup reći ‘nećemo ih koristiti za njihovo dobro’ za sustav koji smo kupili iz nužde i toliko skupo platili”, rekao je Demir. “Imamo savezničke odnose s Rusijom i sa Sjedinjenim Državama. Moramo nastaviti i poštovati sporazume koje smo potpisali”, kazao je.

U srijedu, Trump je pozvao Erdogana u Bijeloj kući da odustane od sustava S-400, ali Erdogan je kasnije rekao da Ankara ne može nanijeti štete odnosima s Rusijom.

Ponovio je tursku želju da kupi i američki obrambeni sustav Patriot, osim sustava S-400. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Mitropolit Mihailo: Srbija i SPC nikada se nisu pomirili s tim da je Crna Gora postala nezavisna država

Objavljeno

na

Objavio

Čelnik crnogorske pravoslavne crkve smatra da se ni Srbija ni SPC nikada nisu pomirili da je Crna Gora postala nezavisna država.

U Crnoj Gori lako bi moglo doći do građanskog rata ako odredbe Zakona o slobodi vjeroispovijesti ne bi bile primijenjene, ocijenio je to mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo gostujući na zagrebačkoj Z1 televiziji, ali je dodao da ne vjeruje da će doći do toga, prenijele su Vijesti.me.

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo

Zakon kojeg je krajem prošle godine usvojila Skupština Crne Gore predviđa da u državnom vlasništvu budu svi vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su bili u državnom vlasništvu do 1. decembra 1918., a koji su izgrađeni državnim novcem, čemu se oštro protivi Srpska pravoslavna crkva, čiji su svećenici predvodili proteste u više crnogorskih gradova, optužuju da je taj zakon “napad na imovnu SPC-a na teritoriju Crne Gore”, kao i “na samu Srpsku pravoslavnu crkvu”.

‘SPC iznad države’

Nekoliko predstavnika oporbenog Demokratskog fronta izazvalo je krajem prosinca nerede u Parlamentu Crne Gore tijekom glasovanja o Zakonu, prijeteći građanskim sukobima ako Zakon bude prihvaćen.

Vlada Crne Gore odbija takve optužbe, navodeći da Zakon sve vjerske zajednice u Crnoj Gori tretira na isti način.

Kako prenosi Tanjug, mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo gostujući na zagrebačkoj televiziji ocijenio je da sve što se danas događa u Crnoj Gori nema nikakve veze sa spornim zakonom o vjeroispovijesti, već da je namjera da se sruši vlast u Crnoj Gori i država preda u “krilo Srbiji i SPC-u”.

Čelnik crnogorske pravoslavne crkve smatra da se to radi jer se ni “Srbija ni SPC nikada nisu pomirili sa tim da je Crna Gora postala nezavisna država”.

On je optužio Srbiju da je “remetilački faktor” u regiji, dok je za Srpsku pravoslavnu crkvu rekao da je iznad države Srbije, optužujući je za podršku ratnim zločincima tijekom rata devedesetih.

Završni čin emancipacije Crne Gore od Srbije; Velikosrpska ideja ponovno u ofenzivi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

EU smanjuje pretpristupnu pomoć Turskoj za 75 posto

Objavljeno

na

Objavio

EU će smanjiti pretpristupnu pomoć Turskoj ove godine za 75 posto zbog neovlaštenog turskog istraživanja nafte i plina u ciparskim vodama i turske vojne ofenzive u Siriji, prenose mediji u subotu.

Smanjenje sredstava ne odnosi se na iznos koji EU plaća Turskoj za zbrinjavanje izbjeglica, objavile su novine medijskog koncerna Funke (bivši WAZ) u subotu, pozivajući se na pismo visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku, upućeno Europskom parlamentu.

Prema Borrellovom pismu EU je odlučila smanjiti izvorno predviđena sredstva za 75 posto u 2020. Turska će dobiti samo 168 milijuna eura iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).

Od tog iznosa 150 milijuna eura namijenjeno je jačanju demokracije i vladavine prava, a preostalih 18 milijuna eura za ruralni razvoj.

Cilj tog mehanizma je pomoći zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u da provedu potrebne reforme za pristup Uniji.

Pristupni pregovori s Turskom godinama stoje na istom mjestu.

Borrell je opravdao smanjenje sredstava turskim neovlaštenim istraživanjem nafte i plina kod obale članice EU-a Cipra te turskom vojnom operacijom na sjeveroistoku Sirije koja je započela u listopadu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari