Pratite nas

Naši u svijetu

Turska ne smije biti primljena u EU

Objavljeno

na

Je li ‘Erdoganovoj Turskoj’ mjesto u Europi?

Zabrana Twittera, prijetnje oporbi – za glavnog tajnika njemačke Kršćansko-socijalne unije Andreasa Scheuera to je kap koja je prelila čašu. On smatra da Turska ne smije biti primljena u EU.

Turski građani sa zastavom

Andreas Scheurer, glavni tajnik bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), jedne od stranaka vladajuće koalicije u Njemačkoj, svojom je izjavom o Turskoj poprilično uzburkao duhove u Berlinu. On je, naime, početkom ovoga tjedna uputio zahtjev da se stopiraju pristupni pregovori Turske s Europskom unijom. “Polako postaje jasno da ‘Erdoganova Turska’ ne pripada Europi”, izjavio je Scheurer u Münchenu. “Zemlja u kojoj vlada prijeti svojim kritičarima i nogama gazi demokratske vrijednosti, ne može biti dio Europe”, kazao je Scheurer i dodao da za Tursku ne dolazi u obzir ništa više nego privilegirano partnerstvo, kao i da CSU svakoga, tko se borio za punopravno EU članstvo Turske, poziva “da se konačno od toga odmakne i priključi se pravom kursu CSU-a”. Ta primjedba je bila upućena SPD-u i Zelenima. Njemačka kancelarka i predsjednica Kršćansko-demokratske unije (CDU), Angela Merkel, također zagovara privilegirano partnerstvo.

Andreas ScheuerAndreas Scheuer

Potrebe za akutnim djelovanjem nema, kazala je pred okupljenim novinarima u utorak šefica skupine bavarskih CSU-parlamentaraca u Berlinu, Gerda Hasselfeldt. “Naš stav je od početka bio da se Turska ne treba primiti u EU i da slijedimo princip privilegiranog partnerstva”, kazala je Hasselfeldt. Ona je dodala da je to što se trenutačno odigrava u Turskoj zabrinjavajuće te da će se pozorno pratiti daljnji razvoj. Više od toga se od nje nije moglo čuti, a ni novinari nisu htjeli detaljnije pitati.

Ni CDU se nije previše uzrujao zbog razvoja događja u Turskoj. Samo je otpravnik poslova Unije u Bundestagu Michael Grosse-Brömer uputio kritike zbog ograničavanja korištenja socijalnih mreža poput Twittera i Facebooka u Turskoj. U jednoj demokraciji mora biti moguće izjašnjavanje putem tih kanala, poručeno je iz CDU-a.

“Nije u skladu sa slikom moderne Turske”

Ostale stranke u Bundestagu – SPD, stranka Zelenih i Ljevice – nisu komentirale Scheurerove izjave. No, Turska je ipak ovih dana na dnevnom redu u Europi. U noći s nedjelje na ponedjeljak je turski premijer Recep Tayyip Erdoğan u svome pobjedničkom govoru najavio da će svoje protivnike goniti “sve do u zadnja skrovišta”. Istaknuo je da će oni morati “platiti visoku cijenu” za optužbe i kritike iz proteklih mjeseci.

Rolf MützenichRolf Mützenich

Zamjenik predsjednika Kluba zastupnika SPD-a u Bundestagu Rolf Mützenich je u jednom intervjuu izjavio da Erdoganove prijetnje “nisu u skladu sa slikom jedne moderne Turske”. Mützenich je dodao da je u pristupnim pregovorima s Europskom unijom potrebno tematizirati poštivanje temeljnih prava i slobode izražavanja. Vanjskopolitički glasnogovornik unije CDU/CSU u Bundestagu Philipp Mißfelder (CDU) izrazio je zabrinutost zbog razvoja u Turskoj: “Odnos prema tom NATO-partneru je težak, jer Tursku trebamo kao važnog saveznika, a nismo ni ravnodušni prema razvoju u zemlji.”

Pristup EEA-u kao alternativa?

O mogućem pristupu Turske EU-u se, međutim, odlučuje u Bruxellesu. Tek protekle jeseni su, nakon trogodišnje stanke, ponovno pokrenuti pristupni pregovori koji su započeli 2005. Pregovori su podijeljeni u 35 poglavlja, ali su brojna poglavlja blokirana prije svega zbog neriješenog pitanja oko Cipra. Turska sjeverni dio tog sredozemnog otoka drži okupiranim od 1974.

Jean AsselbornJean Asselborn

Ne može se ignorirati činjenica da u pitanjima koja se tiču temeljnih vrijednosti postoje tako velike razlike između EU-a i Turske, kazao je luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn u razgovoru za berlinski Tagesspiegel. No, on se ipak ne slaže sa Scheurerom da Turskoj nije mjesto u EU-u.

Predsjednik Odbora za vanjskopolitička pitanja u Europskom parlamentu Elmar Brok u izjavi za isti berlinski list je iznio jedan drugi prijedlog. On je kazao da je došlo vrijeme da se razmisli o tome je li možda srednjoročno pametnije rješenje za Tursku članstvo u Europskom gospodarskom prostoru (EEA – European Economic Area). Brok je istovremeno relativizirao tu izjavu, navodeći kako kasniji pristup EU-u nije isključen. Europskom gospodarskom prostoru pripadaju i zemlje koje nisu članice EU-a, na primjer Norveška.

DW.DE

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Hrvatski zastupnik u crnogorskoj skupštini primio prijeteće poruke

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative, jedine stranke Hrvata u Crnoj Gori, i zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović primio je preko društvene mreže Facebook prijeteće poruke, objavljeno je u četvrtak.

U porukama Vuksanoviću korisnik potpisan kao N. P. mu poručuje: “Pripazi se Adrijane”, uz fotografiju Novaka Đokovića i četničku pjesmu “Nasred gore Romanije”.

Vuksanović je kazao kako to nije prvi put da mu stižu prijetnje, ali da je sada riješio prijaviti ih i izvijestiti javnost o tome. “Prijavio sam nadležnim organima prijetnju koju sam dobio…Kako je od pojedinih društvenih subjekata stvoren pogodan ambijent za izražavanjem ovakve vrste ‘junaštva’, smatrao sam potrebnim, pored pružanja informacije nadležnim institucijama, obavijestiti i javnost”, kazao je Vuksanović.

Kako dodaje, Uprava policije je u svim prethodnim slučajevima pokazala efikasnost i uvjeren je da će tako biti i sada.

Na prijetnje hrvatskom zastupniku reagirala je i Bošnjačka stranka u Crnoj Gori. “Kada se prijeti političkom predstavniku koji dolazi iz skupine manjinskih naroda, onda se ugroženima osjećaju i pripadnici drugih manjinskih naroda”, navodi se u priopćenju Bošnjačke stranke.

Stranka je pozvala nadležna tijela da što hitnije reagiraju na prijetnje, pronađu počinitelja, privedu ga licu pravde i na taj način pokažu da u građanskoj Crnoj Gori nema mjesta govoru mržnje. “Vjerujemo da je vrijeme zastrašivanja manjina iza nas i da oni koji nas pokušavaju vratiti u to razdoblje neće uspjeti, jer njihov koncept ne prihvaća moderna i građanska Crna Gora”, zaključuju u Bošnjačkoj stranci.

U Crnoj Gori su posljednjih tjedana snažno porasle napetosti vezano uz donošenje zakona o vjeroispovijesti kojim se regulira i pitanje vlasništva nad imovinom, što je u znatnoj mjeri ugrozilo imovinu Srpske pravoslavne crkve u toj zemlji.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, usvojen u posljednjim danima 2019., Srpska pravoslavna crkva vidi kao paravan za otimanje njene imovine u Crnoj Gori. Zakon pak podržava Crnogorska pravoslavna crkva, koja ga vidi kao prvi veliki korak ka obnovi autokefalnosti te crkve. (Hina)

Završni čin emancipacije Crne Gore od Srbije; Velikosrpska ideja ponovno u ofenzivi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Kolinda Grabar Kitarović u inozemstvu osvojila 87,91 posto glasova

Objavljeno

na

Objavio

HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović osvojila je u drugom krugu predsjedničkih izbora 87,91 posto glasova u inozemstvu, dok je Zoran Milanović dobio 12,08 posto glasova.

Nakon obrađenih 91,94 posto glasačkih mjesta, Grabar Kitarović je u inozemstvu osvojila 44.049 glasova, dok je Zoran Milanović dobio 6055 glasova.

Glasalo se u 47 država,  Kolinda Grabar Kitarović veći je broj glasova dobila u 22, a Milanović u 20 država, pokazuju privremeni neslužbeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva u koje još nisu pristigli rezultati  prekooceanski glasovi birača SAD-a, Kanade, Čilea, Brazila i Argentine.

Grabar-Kitarović premoćno u BiH, Milanović pobijedio u Sloveniji

Grabar Kitarović premoćno je pobijedila u Bosni i Hercegovini, gdje su obrađena sva biračka mjesta, osvojila je 92,31 posto glasova, dok je Milanović dobio 7,68  posto. Za Grabar Kitarović u BiH je glasalo 32.467 glasača, a za Milanovića 2701.

Od ostalih susjednih zemalja, Grabar Kitarović veći je broj glasova osvojila u Srbiji, Austriji, Mađarskoj i Italiji, dok je Milanović pobijedio u Sloveniji.

Kolinda Grabar Kitarović premoćno je pobijedila i u Afganistanu, gdje je na izbore izašao 101 hrvatski vojnik. Veći broj glasova osvojila je i u Crnoj Gori, Rusiji, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Njemačkoj.

Milanović je pak pobijedio u Irskoj, Kini, Velikoj Britaniji i Danskoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari