Connect with us

Iz Svijeta

Turska obilježava godišnjicu puča

Published

on

Turska obilježava godišnjicu pokušaja državnog udara koji je brzom akcijom spriječio predsjednik Recep Tayyip Erdogan, no događaj je polarizirao zemlju koja živi u izvanrednom stanju i s masovnim čistkama u javnim ustanovama.

Izvanredna sjednica parlamenta, noćni govori te odavanje počasti ‘žrtvama’, dio su obimna programa predviđenog za prvu godišnjicu pokušaja državnog udara u kojem je osim pučista, a bili su to vojni časnici, poginulo 249 osoba.

Erdogan je poraz nad pobunjenim vojnicima nazvao demokratskom pobjedom, no organizacije za ljudska prava i zapadni partneri Turske zabrinuti su zbog masovnih otpuštanja i smjena osoba koje vlasti optužuju za povezanost s pučistima.

Bivšeg suradnika Erdogan je nazvao inicijatorom puča, no propovjednika Fethullah Gülen to negira, ali vlasti ustraju u traženju i privođenju njegovih simpatizera. Dosad su uhitile 50.000 ljudi, a otpustile više od 100.000.

Samo u petak, dan uoči godišnjice, ukazom je otpušteno više od 7.000 vojnika, policajca i zaposlenika u nekoliko ministarstava. Istoga dana, Gulen je ponovno odbacio optužbe za bilo kakvu povezanost s pučem i osudio “lov na vještice” koji se u Turskoj provodi protiv njegovih simpatizera.

Oporba optužuje predsjednika za autokratsko zastranjenje od neuspjela puča, najspektakularnijeg pokušaja da ga se ukloni s vlasti, koju je preuzeo 2003.
Manifestacije u Istanbulu i Ankari počet će u subotu izvanrednim zasjedanjem parlamenta, a Erdogan, koji će sudjelovati u više manifestacija održat će govor u 1 sat 32 minute noću na nedjelju, točno u vrijeme kada su pučisti bombardirali Nacionalnu skupštinu.

Noću s 15. na 16. srpnja, borbeni avioni, helikopteri i tenkovi kojima su upravljali pobunjeni dijelovi vojske sijali su teror ulicama Istanbula i Ankare. Erdogan se odlučio na protunapad te je u izravnom intervjuu za televiziju pozvao svoje pristaše da izađu na ulice, a što su učinili deseci tisuća ljudi.

Najviše se pamti epizoda na mostu preko Bospora koji je naknadno preimenovan u Most žrtava 15. srpnja, gdje su pučisti pucali na civile, ali ujutro su bili savladani. Erdogan je u četvrtak rekao Više ništa neće biti kao prije 15. srpnja, na svečanosti u počast žrtvama, nazivajući taj događaj “prekretnicom” u povijesti Turske.

Čistke nakon puča temeljito su uzdrmale tursko društvo. Optušeno je 4000 sudaca, a turska vojska, koja je članica NATO-a, oslabljena je smjenom 150 generala.

Vlada tvrdi da su takve mjere, donesene u okviru izvanrednog stanja koje je na snazi već godinu dana, potrebne da se zemlja zaštiti od ‘gulenista’ koji su se metodički desetljećima infiltrirati u tursko društvo.

No čistke su zahvatile i prokurdske sredine, pa su politički lideri privedeni, kao i novinari i aktivisti nevladinih udruga kritični prema režimu. Tursko je društvo danas duboko polarizirano na pristaše i protivnike Erdogana.

Prosvjedni pokret za “obranu pravde” koji vodi čelnik vodeće oporbene stranke CHP Kemal Kiliçdarogluuspio je mobilizirati stotine tisuća nezadovoljnika na velikom skupu nekoliko dana prije godišnjice. Turska već godinu dana traži izručenje Fethullaha Gulena, a službeni Washington nije odgovorio na zahtjev.

Davor Domazet Lošo: Oni koji su planirali vojni puč, planirali su da ne uspije

facebook komentari

Advertisement
Comments

Iz Svijeta

Cerar: Uskoro Komisiju obavještavamo o tužbi protiv Hrvatske

Published

on

By

Slovenski premijer Miro Cerar kazao je u petak u Bruxellesu da njegova vlada priprema tekst koji će “vrlo brzo” uputiti Europskoj komisiji kako bi je obavijestila da Hrvatska neprihvaćanjem arbitražne presude o granici krši europsko pravo, zbog čega Slovenija želi pokrenuti “pravne postupke” protiv Hrvatske.

Tekst pisma sa slovenskim argumentima u kojima se dokazuje da Hrvatska “nije ispunila obvezu koja proizlazi iz europskih ugovora” slovenska vlada priprema “ovih dana” i uskoro će ga poslati u Bruxelles, najavio je Cerar u izjavi slovenskim novinarima koji prate današnji summit.
Ako Komisija ne reagira Slovenija će sama s tim predmetom ići na sud EU-a u Luksemburgu, dodao je.

Kako je kazao, riječ je o proceduri predviđenoj 259. člankom Lisabonskog ugovora. Prema njoj, država članica koja smatra da druga članica nije ispunila svoje ugovorne obveze može tužiti drugu, s time da o namjeri najprije obavijesti Komisiju i iznese svoje argumente za tu namjeru.

Komisija nakon toga, tumače slovenski pravni stručnjaci, o predmetu iznese svoje “obrazloženo mišljenje”, nakon čega pozove članice koje su u sporu da se pismeno izjasne o svom stajalištu.

Ukoliko se Komisija o tom predmetu u roku tri mjeseca ne bi izjasnila svojim “obrazloženim mišljenjem”, to ne priječi državu članicu da svoju tužbu svejedno preda sudu EU-a, koji se onda izjašnjava hoće li je uzeti u razmatranje.
“Komisiju najprije moramo obavijestiti da se radi o protupravnom stanju koje je počinila Hrvatska. Očekujemo da će Komisija sama poduzeti mjere, a u suprotnome ćemo biti prisiljeni pravne korake poduzeti sami”, kazao je Cerar.
Dodao je da danas ne predviđa susret s hrvatskim premijerom Plenkovićem uz rub summita, niti da je dobio sugestije iz Komisije da bi to bilo potrebno.

“Već sam sa svoje strane učinio sve što sam mogao i do kraja prošle godine nudio ruku hrvatskom premijeru kako bismo se dogovorili o načinu implementacije presude arbitražnog suda. Dok na hrvatskoj strani za to nema spremnosti, ne preostaje nam ništa drugo nego da provodimo svoju jurisdikciju, te se pripremamo za uporabu pravnih sredstava”, kazao je Cerar.

Za tužbu Slovenije na europskom sudu najviše se zauzima slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.
On je u petak popodne, nakon Cerarove izjave u Bruxellesu, kazao da je sve spremno za slanje pisma Europskoj komisiji, s elementima sudske tužbe protiv Hrvatske, da će taj predmet idućeg tjedna iznijeti na vladi, ali da je na kraju krajeva konačna odluka o tome kad to poslati u Bruxelles na Ceraru koji pismo treba potpisati.
Erjavec je kazao da se ne slaže s onima koji u sporu s Hrvatskom oko granice i arbitraže vide isključivo politički problem.

“Ne radi se o političkom nego izrazito pravnom pitanju, o poštovanju arbitražne presude i arbitražnog sporazuma koji je potpisan pod sponzorstvom Europske komisije”, kazao je novinarima.

U vezi s više zadnjih izjava predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera, koje su u slovenskoj politici doživljene kao “neutralističke” i naklonjene hrvatskoj strani, te među političarima u Ljubljani izazvale negodovanje, Erjavec je kazao da ih ne želi komentirati.
– Mogu samo konstatirati da gospodin Juncker izjave prilagođava prema prilici, ovisno o tome koju osobu ugosti, kazao je Erjavec.  (Hina)

facebook komentari

Continue Reading

Iz Svijeta

Viktor Orban: Mađarska želi najmanje pola milijarde eura za zaštitu granica

Published

on

By

Mađarska je za zaštitu granice potrošila više od milijardu eura i želi da joj se iz fondova Europske unije nadoknadi barem polovica od te svote, rekao je premijer Viktor Orban.

“Potrošili smo više od milijardu eura za zaštitu granica. Nismo štitili samo sebe, nego i Europu. Najmanje polovica te svote treba biti nadoknađena”, rekao je Orban u video snimci objavljenoj na njegovoj Facebook stranici uoči summita europskih čelnika u Bruxellesu.

Također je rekao da će Mađarska predložiti europskim čelnicima proceduru “crvene karte” da poveća suverenitet nacionalnih parlamenata koji bi nacionalnim parlamentima dao ovlasti da zaustave rasprave u Europi ako smatraju da se krši nacionalni interes.  (Hina)

Orban: Imigracija će biti kraj Europe, neće ni shvatiti da je okupirana

 

Viktor Orban: Mislimo da je kršćanstvo posljednja nada Europe

 

facebook komentari

Continue Reading