Pratite nas

Iz Svijeta

Turska obilježava godišnjicu puča

Objavljeno

na

Turska obilježava godišnjicu pokušaja državnog udara koji je brzom akcijom spriječio predsjednik Recep Tayyip Erdogan, no događaj je polarizirao zemlju koja živi u izvanrednom stanju i s masovnim čistkama u javnim ustanovama.

Izvanredna sjednica parlamenta, noćni govori te odavanje počasti ‘žrtvama’, dio su obimna programa predviđenog za prvu godišnjicu pokušaja državnog udara u kojem je osim pučista, a bili su to vojni časnici, poginulo 249 osoba.

Erdogan je poraz nad pobunjenim vojnicima nazvao demokratskom pobjedom, no organizacije za ljudska prava i zapadni partneri Turske zabrinuti su zbog masovnih otpuštanja i smjena osoba koje vlasti optužuju za povezanost s pučistima.

Bivšeg suradnika Erdogan je nazvao inicijatorom puča, no propovjednika Fethullah Gülen to negira, ali vlasti ustraju u traženju i privođenju njegovih simpatizera. Dosad su uhitile 50.000 ljudi, a otpustile više od 100.000.

Samo u petak, dan uoči godišnjice, ukazom je otpušteno više od 7.000 vojnika, policajca i zaposlenika u nekoliko ministarstava. Istoga dana, Gulen je ponovno odbacio optužbe za bilo kakvu povezanost s pučem i osudio “lov na vještice” koji se u Turskoj provodi protiv njegovih simpatizera.

Oporba optužuje predsjednika za autokratsko zastranjenje od neuspjela puča, najspektakularnijeg pokušaja da ga se ukloni s vlasti, koju je preuzeo 2003.
Manifestacije u Istanbulu i Ankari počet će u subotu izvanrednim zasjedanjem parlamenta, a Erdogan, koji će sudjelovati u više manifestacija održat će govor u 1 sat 32 minute noću na nedjelju, točno u vrijeme kada su pučisti bombardirali Nacionalnu skupštinu.

Noću s 15. na 16. srpnja, borbeni avioni, helikopteri i tenkovi kojima su upravljali pobunjeni dijelovi vojske sijali su teror ulicama Istanbula i Ankare. Erdogan se odlučio na protunapad te je u izravnom intervjuu za televiziju pozvao svoje pristaše da izađu na ulice, a što su učinili deseci tisuća ljudi.

Najviše se pamti epizoda na mostu preko Bospora koji je naknadno preimenovan u Most žrtava 15. srpnja, gdje su pučisti pucali na civile, ali ujutro su bili savladani. Erdogan je u četvrtak rekao Više ništa neće biti kao prije 15. srpnja, na svečanosti u počast žrtvama, nazivajući taj događaj “prekretnicom” u povijesti Turske.

Čistke nakon puča temeljito su uzdrmale tursko društvo. Optušeno je 4000 sudaca, a turska vojska, koja je članica NATO-a, oslabljena je smjenom 150 generala.

Vlada tvrdi da su takve mjere, donesene u okviru izvanrednog stanja koje je na snazi već godinu dana, potrebne da se zemlja zaštiti od ‘gulenista’ koji su se metodički desetljećima infiltrirati u tursko društvo.

No čistke su zahvatile i prokurdske sredine, pa su politički lideri privedeni, kao i novinari i aktivisti nevladinih udruga kritični prema režimu. Tursko je društvo danas duboko polarizirano na pristaše i protivnike Erdogana.

Prosvjedni pokret za “obranu pravde” koji vodi čelnik vodeće oporbene stranke CHP Kemal Kiliçdarogluuspio je mobilizirati stotine tisuća nezadovoljnika na velikom skupu nekoliko dana prije godišnjice. Turska već godinu dana traži izručenje Fethullaha Gulena, a službeni Washington nije odgovorio na zahtjev.

Davor Domazet Lošo: Oni koji su planirali vojni puč, planirali su da ne uspije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Zemlje Višegradske skupine ne žele sudjelovati na europskom mini summitu o migrantima

Objavljeno

na

Objavio

Zemlje Višegradske skupine, koje zagovaraju stroži pristup migrantskoj krizi, poručile su u četvrtak da ne žele sudjelovati na europskom mini-summitu o toj temi koji u nedjelju u Bruxellesu organizira Europska komisija, a koji se tumači kao znak potpore njemačkoj kancelarki Angeli Merkel.

Premijeri Mađarske, Češke, Slovačke i Poljske, okupljeni na sastanku u Budimpešti, dovode u pitanje legitimitet tog sastanka, no sudjelovat će na redovitom summitu EU-a 28. i 29. lipnja koji će se također održati u Bruxellesu.

Predsjednik Europskog vijeća “(Donald) Tusk odgovoran je za organizaciju summita, a ne Europska komisija. Shvaćamo da će se održati mini-summit, ali mi na njemu nećemo sudjelovati jer to nije u skladu s uobičajenim funkcioniranjem EU-a”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

“Mini-summit u nedjelju je neprihvatljiv, nećemo na njemu sudjelovati, oni žele ponovno oživjeti stari prijedlog koji smo već odbili”, rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki.

Na mini-summitu bi trebalo sudjelovati najmanje desetak europskih čelnika, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Sastanak je sazvan u trenutku kada je Merkel izložena velikom pritisku bavarskih saveznika iz CSU-a da zauzme žešće stajalište prema migrantskoj krizi.

Italija će ipak sudjelovati na mini-summitu

Italija će ipak sudjelovati na mini-summitu iako je prvo zaprijetila bojkotom, tvrdeći da su zaključci sastanka već napisani.

Ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, vođa krajnje desne Lige, poručio je prvo da očekuje “koristan prijedlog o zaštiti granica, sigurnosti i pravima pravih izbjeglica”, a ne “domaću zadaću koju će unaprijed zadati Francuzi i Nijemci”.

Talijanski premijer Giuseppe Conte potvrdio je, međutim, u četvrtak poslijepodne na Facebooku da će sudjelovati na tom sastanku nakon što ga je nazvala Merkel “zabrinuta” zbog mogućeg izostanka Italije.

“Potvrdio sam joj da bi mi bilo neprihvatljivo da sudjelujem na tom summitu s već razrađenim dokumentom”, napisao.

“Kancelarka je razjasnila stvari kazavši da je došlo do ‘nesporazuma’: nacrt dokumenta objavljen jučer (u srijedu) bit će odbačen”, objasnio je.

“Sastanak neće biti zaključen pisanim dokumentom, nego samo rezimeom pitanja o kojima se razgovaralo i o kojima ćemo nastaviti razgovarati na europskom summitu idući tjedan”, ustvrdio je.

Nacrt zaključaka sastanka, čiji izvaci kruže u medijima od srijede, razljutili su Rim jer, po pisanju talijanskih medija, ne uzimaju dovoljno u obzir pitanje zaštite europskih granica i fokusiraju se na raspodjelu migranata kada oni već stignu u Europu.

Conte je u srijedu rekao Tusku da Italija “nije spremna” razgovarati o “sekundarnim kretanjima” (raspodjeli) migranata po EU-u a da se prije toga ne riješi pitanje njihova dolaska na njezin teritorij “s čime se Italija nosi sama”.

Zemlje Višegradske skupine također se već više od dvije godine protive raspodjeli migranata po obveznim kvotama.

(Hina)

 

Trump podržava Orbana u potrebi za čvrstim nacionalnim granicama

 

 

Orban: Europa je 1990. godine bila naša budućnost, a sada smo mi budućnost Europe

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Mađarska usvojila zakon o kažnjavanju pomoći migrantima

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski parlament je u srijedu usvojio skup zakona nazvanih” Stop-Soros” kojim se, na poticaj premijera Viktora Orbana kažnjava pomoć koju nevladine organizacije pružaju migrantima.

Orban je, prije nego je ponovo izabran na treći uzastopni mandat u travnju, obećao novi zakon za organizatore ilegalne imigracije, koji je usvojen sa 160 glasova prema 18.

Novo postroženje donosi kaznu do godinu dana zatvora za svaku osobu koja pomaže osobi koja je ilegalno ušla u Mađarsku iz zemlje koja nije u Schengenskom prostoru, ukoliko joj život nije u opasnosti.

Paketu zakona prethodila je promjena Ustava koja određuje da niti jedna instanca ne može promijeniti sastav mađarskog stanovništva, a tom odredbom određivanje kvota migranta bi postalo neustavno.

Orban optužuje američkog milijardera mađarskog podrijetla Georgea Sorosa, koji se predstavlja kao pokretač obrane “Zapada”, da putem svojih nevladinih organizacija vodi masovne imigracije prema EU, što Soros demantira.

 

Postoje dvije vrste zemalja u Europi: One koje su zaposjeli migranti i one koje neće dozvoliti invaziju

 

Viktor Orban: Migranti su muslimanska invazivna sila

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori