Pratite nas

Iz Svijeta

Turska pripremila akcijski plan za savladavanje krize

Objavljeno

na

Foto: EPA

Turska je izradila akcijski plan i počet će ga provoditi u ponedjeljak ujutro kako bi umirila ulagače, kazao je u nedjelju ministar financija Berat Albayrak, nakon što je tečaj lire prema američkom dolaru potonuo na novu najnižu razinu u povijesti.

U intervjuu objavljenom na internetskim stranicama dnevnika Hurriyet, Albayrak je kazao da je slabost lire posljedica „napada”, ponovivši izjavu predsjednika Tayyipu Erdoganu – koji je njegov punac – ali je istaknuo i da je akcijski plan spreman.

“Od ponedjeljka ujutro, naše institucije će poduzeti potrebne korake i obavijestiti o tome tržišta”, kazao je Albayrak, ali nije iznio konkretne detalje o planiranim koracima.

Kazao je da je plan pripremljen za banke i sektor realnog gospodarstva, uključujući male i srednje velike tvrtke, na koje najviše utječu oscilacije tečajeva valuta.

“Brzo ćemo poduzeti potrebne korake s našim bankama i bankarskim regulatorom”, kazao je.

Odbacio je sve špekulacije da bi Turska mogla intervenirati na bankovne račune u dolarima, rekavši da bilo kakvo oduzimanje ili pretvaranje tih depozita u lire ne dolazi u obzir.

U ponedjeljak ujutro je na početku trgovanja na azijsko-pacifičkim tržištima tečaj lire potonuo na novu najnižu razinu u povijesti, više od 7 lira za dolar, nakon što je u petak lira izgubila 18 posto, što je bio njezin najveći dnevni pad od financijske krize u Turskoj 2001. godine.

Od početka godine lira je na vrijednosti izgubila više od 45 posto, uglavnom zbog zabrinutosti u vezi Erdoganova utjecaja na gospodarstvo, njegovih zahtjeva za nižim kamatnim stopama, unatoč visokoj inflaciji, i pogoršanja veza sa SAD-om.

Inflacija raste, kamate niske

Turska središnja banka cilja inflaciju od 5 posto na godišnjoj razini. Već prije godinu dana inflacija je bila znatno iznad toga, oko 10 posto. Od tada se situacija dodatno pogoršala, pa potrošačke cijene sada rastu po stopi od oko 15 posto.

Unatoč tome, Erdogan se suprotstavio prijedlozima o povećanju kamatnih stopa, rekavši da su one instrument eksploatacije i da Turska neće pasti u tu zamku.

U intervjuu Hurriyetu Albayrak je kazao kako su proračunske politike važne za potporu i jačanje monetarne politike središnje banke.

“Ući ćemo u snažno razdoblje u smislu fiskalne politike”, kazao je.

Erdogan, koji je sam sebe nazvao “neprijateljem kamatnih stopa”, želi jeftine kredite banaka kako bi potaknuo rast gospodarstva, no ulagači se plaše da je gospodarstvo pregrijano i da bi moglo doći do oštrog prizemljenja, pa čak i recesije, nakon niza godina relativno snažnog rasta gospodarstva.

Erdoganovi komentari o kamatnim stopama – i njegovo nedavno imenovanje svoga zeta za ministra financija – pojačali su percepciju da središnja banka nije neovisna.

Erdogan: Pad lire rezultat zavjere

U nedjelju je Erdogan odbacio teze da je Turska u financijskoj krizi poput onih u Aziji prije dva desetljeća.

Oštar pad lire rezultat je zavjere i ne odražava ekonomske temelje Turske, kazao je.

“Koji je razlog za ovu oluju u šalicu čaja? Nema ekonomskog razloga za ovo… Ovo se zove provođenje operacije protiv Turske”, kazao je.

Središnja je banka u svibnju podigla kamatne stope kako bi podržala lira, ali nije dodatno zaoštrila monetarnu politiku na nedavnoj sjednici.

Erdogan je u nedjelju ponovio svoj poziv Turcima da prodaju dolare i kupuju lire kako bi podržali domaću valutu, dok je poduzetnicima poručio da ne stvaraju zalihe dolara.

Loši odnosi Turske i SAD-a

Zbivanja na financijskim tržištima u Turskoj su već neko vrijeme alarmantna – pad turske lire za 45 posto, pad burze za 17 posto, skok kamatnih stopa na zaduživanje države u lirama na 18 posto – a situacija se dodatno pogoršala u petak nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump udvostručio carine na uvoz aluminija i čelika iz te zemlje na 20, odnosno 50 posto.

“Upravo sam odobrio udvostručenje carina na čelik i aluminij iz Turske, dok njezina valuta, turska lira, pada u odnosu na naš vrlo snažni dolar. Naši odnosi s Turskom u ovom trenutku nisu dobri!”, napisao je Trump na Twitteru.

Odnosi između Turske i SAD-a, koji su saveznici unutar NATO-a, pali su na najniže grane unazad više desetljeća zbog niza pitanja – od različitih interesa prema Siriji, preko turske ambicije da kupi ruski obrambeni sustav, do američkog pastora Andrewa Brunsona koji je u zatvoru u Turskoj pod optužbom za terorizam.

Nakon gotovo 20 mjeseci u turskom zatvoru, Bruson je od srpnja u režimu kućnog pritvora. Od tada Trump i njegov potpredsjednik Mike Pence pozivaju turske vlasti da ga puste na slobodu, a Ankara uzvraća da je njezino sudstvo neovisno.

Tursko izaslanstvo posjetio je Washington prošli tjedan, no nema naznaka da je postignut dogovor.

(Hina)

Erdogan: Pad lire je rezultat političke urote protiv Turske

 

 

Trump tweetom potopio Erdogana

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Venezuela: Maduro naredio devalvaciju valute za 96 posto

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro u petak je najavio da će vezati tečaj državnog novca za naftnu kriptovalutu svoje socijalističke vlade, time ga devalviravši za 96 posto. Za ovaj potez ekonomisti kažu da će dodatno osnažiti hiperinflaciju u toj zemlji.

U sklopu jedne od najvećih ekonomskih reformi u pet godina Madurove vladavine taj je bivši vozač autobusa i čelnik sindikata rekao i da će u narednim tjednima podići minimalnu plaću za preko 3 tisuće posto, povećati korporativni porez i cijene snažno subvencioniranog benzina.

No ekonomisti su skeptični hoće li to uspjeti vladi Venezuele kojoj nedostaje sredstava, nosi se s američkim sankcijama i ne vraća novac svojim kreditorima.

Stručnjaci upozoravaju kako će već mizerne plaće stanovnika te države pasti još niže, a da će tvrtke teško preživjeti povećanje poreza i minimalne plaće.

“Uslijed ove agresivne devalvacije i monetarne ekspanzije zbog plaća i bonusa očekujemo mnogo agresivniju razinu hiperinflacije. Pogotovo u kontekstu u kojem se ne vjeruje u zaustavljanje pretjeranog tiskanja novca. Najgore od svih svijetova”, smatra lokalni ekonomist Asdrubal Oliveros iz savjetničke tvrke Ecoanalitica.

Međunarodni monetarni fond predviđa da će inflacija u Venezueli ove godine dostići milijun posto.

Nakon desetljeća visokih cijena nafte koje su potaknule potrošnju u toj članici OPEC-a mnogi siromašni građani danas su primorani kopati po smeću u potrazi za hranom jer su im se plaće svele na nekoliko dolara mjesečno.

Stotine tisuća stanovnika Venezuele emigrirale su u ostale zemlje Južne Amerike u jednoj od najgorih migracijskih kriza.

Peru će tražiti putovnice Venezuelaca koji bježe zbog krize

Upravo zbog dolaska velikog broja ljudi koji pred krizom bježe iz Venezuele Peru će, nakon Ekvadora, od 25. kolovoza zahtijevati putovnice od onih koji žele ući na njegov teritorij, rekao je u petak peruanski ministar unutarnjih poslova Mauro Medina.

Nešto više od pola milijuna Venezuelaca koji bježe iz domovine zbog gospodarske i političke krize, sklonilo se u Ekvador od početka godine, priopćilo je UN-ovo Visoko povjereništvo za izbjeglice (HCR). Tek 20 posto Venezuelaca koji dolaze u Ekvador, ondje i ostaje, a ostali nastavljaju put prema Peruu i Čileu, navodi HCR.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemačka vojska šalje 8000 vojnika na NATO-ve vježbe u Norveškoj

Objavljeno

na

Objavio

Oružane snage Njemačke planiraju poslati 8000 vojnika, 100 tenkova i više od 2000 vozila za vojne vježbe koje bi mogle postati najveća takva aktivnost NATO-a od razdoblja Hladnog rata.

Njemački doprinos vježbama ‘Trident Juncture’, zakazanim za razdoblje između 25. listopada do 7. studenog u Norveškoj, bit će među najvećima.

Operacija će uključivati 40.000 vojnika iz 30 zemalja članica i partnera NATO-a. Cilj vježbe ‘Trident Juncture’ je “osiguravanje spremnosti i pripravnosti NATO-ovih snaga, predstavljanje kolektivnih sposobnosti i prikaz NATO-ove snage”, prema Oružanim snagama Norveške.

Očekuje se kako će troškovi vježbe iznositi 90 milijuna eura, procjenjuje njemačko ministarstvo obrane. Nakon početka krize u Ukrajini 2014. NATO ulaže više sredstava u vojne vježbe.

Takve vježbe također služe kao upozorenje Rusiji, koju istočne članice NATO-a Poljska, Estonija, Litva i Latvija smatraju prijetnjom. Norveška je jedna od pet članica NATO-a koje graniče s Rusijom.

Moskva je od 2014. također pojačala svoje vojne vježbe u blizini teritorija NATO-a.
Vojna vježba ‘Zapad’, održana u Bjelorusiji koja graniči s Litvom, Latvijom i Poljskom, izazvala je napetosti prošle godine.

U vježbi je prema ruskim izvorima sudjelovalo 12.700 vojnika. Zapadni su izvori govorili o 60 do 80 tisuća vojnika.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari