Pratite nas

Iz Svijeta

Turska pripremila akcijski plan za savladavanje krize

Objavljeno

na

Foto: EPA

Turska je izradila akcijski plan i počet će ga provoditi u ponedjeljak ujutro kako bi umirila ulagače, kazao je u nedjelju ministar financija Berat Albayrak, nakon što je tečaj lire prema američkom dolaru potonuo na novu najnižu razinu u povijesti.

U intervjuu objavljenom na internetskim stranicama dnevnika Hurriyet, Albayrak je kazao da je slabost lire posljedica „napada”, ponovivši izjavu predsjednika Tayyipu Erdoganu – koji je njegov punac – ali je istaknuo i da je akcijski plan spreman.

“Od ponedjeljka ujutro, naše institucije će poduzeti potrebne korake i obavijestiti o tome tržišta”, kazao je Albayrak, ali nije iznio konkretne detalje o planiranim koracima.

Kazao je da je plan pripremljen za banke i sektor realnog gospodarstva, uključujući male i srednje velike tvrtke, na koje najviše utječu oscilacije tečajeva valuta.

“Brzo ćemo poduzeti potrebne korake s našim bankama i bankarskim regulatorom”, kazao je.

Odbacio je sve špekulacije da bi Turska mogla intervenirati na bankovne račune u dolarima, rekavši da bilo kakvo oduzimanje ili pretvaranje tih depozita u lire ne dolazi u obzir.

U ponedjeljak ujutro je na početku trgovanja na azijsko-pacifičkim tržištima tečaj lire potonuo na novu najnižu razinu u povijesti, više od 7 lira za dolar, nakon što je u petak lira izgubila 18 posto, što je bio njezin najveći dnevni pad od financijske krize u Turskoj 2001. godine.

Od početka godine lira je na vrijednosti izgubila više od 45 posto, uglavnom zbog zabrinutosti u vezi Erdoganova utjecaja na gospodarstvo, njegovih zahtjeva za nižim kamatnim stopama, unatoč visokoj inflaciji, i pogoršanja veza sa SAD-om.

Inflacija raste, kamate niske

Turska središnja banka cilja inflaciju od 5 posto na godišnjoj razini. Već prije godinu dana inflacija je bila znatno iznad toga, oko 10 posto. Od tada se situacija dodatno pogoršala, pa potrošačke cijene sada rastu po stopi od oko 15 posto.

Unatoč tome, Erdogan se suprotstavio prijedlozima o povećanju kamatnih stopa, rekavši da su one instrument eksploatacije i da Turska neće pasti u tu zamku.

U intervjuu Hurriyetu Albayrak je kazao kako su proračunske politike važne za potporu i jačanje monetarne politike središnje banke.

“Ući ćemo u snažno razdoblje u smislu fiskalne politike”, kazao je.

Erdogan, koji je sam sebe nazvao “neprijateljem kamatnih stopa”, želi jeftine kredite banaka kako bi potaknuo rast gospodarstva, no ulagači se plaše da je gospodarstvo pregrijano i da bi moglo doći do oštrog prizemljenja, pa čak i recesije, nakon niza godina relativno snažnog rasta gospodarstva.

Erdoganovi komentari o kamatnim stopama – i njegovo nedavno imenovanje svoga zeta za ministra financija – pojačali su percepciju da središnja banka nije neovisna.

Erdogan: Pad lire rezultat zavjere

U nedjelju je Erdogan odbacio teze da je Turska u financijskoj krizi poput onih u Aziji prije dva desetljeća.

Oštar pad lire rezultat je zavjere i ne odražava ekonomske temelje Turske, kazao je.

“Koji je razlog za ovu oluju u šalicu čaja? Nema ekonomskog razloga za ovo… Ovo se zove provođenje operacije protiv Turske”, kazao je.

Središnja je banka u svibnju podigla kamatne stope kako bi podržala lira, ali nije dodatno zaoštrila monetarnu politiku na nedavnoj sjednici.

Erdogan je u nedjelju ponovio svoj poziv Turcima da prodaju dolare i kupuju lire kako bi podržali domaću valutu, dok je poduzetnicima poručio da ne stvaraju zalihe dolara.

Loši odnosi Turske i SAD-a

Zbivanja na financijskim tržištima u Turskoj su već neko vrijeme alarmantna – pad turske lire za 45 posto, pad burze za 17 posto, skok kamatnih stopa na zaduživanje države u lirama na 18 posto – a situacija se dodatno pogoršala u petak nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump udvostručio carine na uvoz aluminija i čelika iz te zemlje na 20, odnosno 50 posto.

“Upravo sam odobrio udvostručenje carina na čelik i aluminij iz Turske, dok njezina valuta, turska lira, pada u odnosu na naš vrlo snažni dolar. Naši odnosi s Turskom u ovom trenutku nisu dobri!”, napisao je Trump na Twitteru.

Odnosi između Turske i SAD-a, koji su saveznici unutar NATO-a, pali su na najniže grane unazad više desetljeća zbog niza pitanja – od različitih interesa prema Siriji, preko turske ambicije da kupi ruski obrambeni sustav, do američkog pastora Andrewa Brunsona koji je u zatvoru u Turskoj pod optužbom za terorizam.

Nakon gotovo 20 mjeseci u turskom zatvoru, Bruson je od srpnja u režimu kućnog pritvora. Od tada Trump i njegov potpredsjednik Mike Pence pozivaju turske vlasti da ga puste na slobodu, a Ankara uzvraća da je njezino sudstvo neovisno.

Tursko izaslanstvo posjetio je Washington prošli tjedan, no nema naznaka da je postignut dogovor.

(Hina)

Erdogan: Pad lire je rezultat političke urote protiv Turske

 

 

Trump tweetom potopio Erdogana

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Nakon napada u Strasbourgu, Trump još sigurniji u ideju graničnog zida

Objavljeno

na

Objavio

Nakon terorističkog napada u Strasbourgu, američki predsjednik je rekao kako još odlučnije želi izgraditi zid između Meksika i Sjedinjenih Država.

“Još jedan strašan teroristički napad u Francuskoj. Mi ćemo dodatno pojačati naše granice”, napisao je američki predsjednik u srijedu ujutro u tweetu.

Napadač u Strasbourgu (29) rođen je u tom gradu i on je registrirani radikalni islamist. I dalje je u bijegu, a policija ga i dalje aktivno traži.

Svjedoci napada, u kojem su ubijene dvije osobe i jedna je u stanju moždane smrti i 12 osoba je ranjeno, rekli su i da je napadač viknuo “Alahu Akbar”, rekao je u srijedu pariški državni odvjetnik Remy Heitz, i dodao da su u pritvoru četiri osobe bliske osumnjičenome Chekattu Sherifu.

“Chuck i Nancy nam moraju dati svoje glasove kako bismo imali više sigurnosti na granici”, nastavio je američki predsjednik aludirajući na Chucka Schumera, šef demokrata u američkom Senatu i Nancy Pelosi, koja će u siječnju preuzeti vodstvo Zastupničkog doma.

Predsjednik je primio dvoje demokrata u utorak u Ovalnom uredu, gdje su vodili žestoku raspravu o zidu na meksičkoj granici, Trumpovom predizbornom obećanju, za koje demokrati odbijaju dati potrebne glasove u Kongresu za financiranje.

“Demokrati i predsjednik Obama su dali 150 milijardi dolara Iranu i nisu zauzvrat dobili ništa, ali ne mogu dati 5 milijardi dolara za nacionalnu sigurnost i zid”, napisao je predsjednik na Twitteru.

I američki državni tajnik Mike Pompeo je također napad u Strasbourgu upotrijebio kao argument za izgradnju zida.

“Svaki puta kada povećamo broj osoba ovdje koje se mogu radikalizirati, povećavamo opasnost za američke građane”, rekao je Pompeo za Fox News.

“Morali bismo ga izgraditi”, rekao je o zidu. “Trebali bismo učiniti potrebno za kontrolu priljeva osoba u našu zemlju”, kako bi se ulazilo samo legalno, dodao je.

Ali državni tajnik nije odgovorio na pitanje hoće li Meksiko platiti zid, što je predsjednik Trump ponavljao tijekom izbornih skupova i rekao je da radi s Meksikom na sprečavanju imigracije u izvoru, u Salvadoru, Gvatemali i Hondurasu.

“Iskreno, najvažnije je da možemo zaustaviti priljeve iz tih triju zemalja”, rekao je.

(Hina)

 

Strasbourg: Uhićene 4 osobe, tužitelj kaže da je napadač pobjegao taksijem

 

 

Ivica Šola: Nakon Europe, slijedi islamizacija Latinske Amerike

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Strasbourg: Uhićene 4 osobe, tužitelj kaže da je napadač pobjegao taksijem

Objavljeno

na

Objavio

Snage sigurnosti pokrenule su u srijedu u istočnoj Francuskoj lov na terorista koji je na Božićnom sajmu u Strasbourgu usmrtio troje ljudi, a vjeruje se da je u zatvoru postao radikalni islamist.

Dok je terorist u bijegu, Francuska je podignula sigurnosnu prijetnju na najvišu razinu, osnaživši kontrole na granici s Njemačkom, a elitne postrojbe praćene helikopterima traže sumnjivca.

Francuski i njemački agenti pretražuju vozila i vlakove koji prelaze most Europa na rijeci Rajni, uz francusko-njemačku granicu, napominje policija koja zaustavlja promet u oba smjera. Na stotine francuskih vojnika i policajaca sudjeluje u lovu na sumnjivca.

Policija je prethodno identificirala osumnjičenog objavivši da je 29-godišnji Cherif Chekatt, rođen u Strasbourgu, bio na sigurnosnoj listi tajnih službi zbog potencijalnog sigurnosnog rizika.

“Lov se nastavlja”, rekao je zamjenik ministra unutarnjih poslova Laurent Nunez za radio Inter France. Upitan je li moguće da je sumnjivac pobjegao iz Francuske rekao je: “To nije isključeno.”

Napadač je smrtonosni pohod počeo u 19 sati u utorak, kad se zatvarao pitoreskni Božićni sajam u povijesnom dijelu grada. Usmrtio je troje ljudi i ranio najmanje njih 12. Kratko je dvaput razmijenio vatru s pripadnicima sigurnosnih snaga bježeći policiji te se vjeruje da je pritom i ozlijeđen, naglasio je Nunez.

Antiteroristička jedinica pariškog tužitelja preuzela je istragu sugerirajući da vlasti napad smatraju terorističkim.

Klasičan primjer vjerske radikalizacije u zatvoru

Nitko još nije preuzeo odgovornost, no američka obavještajna grupa Site, koja prati internetske stranice džihadista, rekla je da pristaše džihadističke skupine, takozvane Islamske draže (ISIL) slave.

Nunez je još dodao da je osumnjičeni Chekatt proveo neko vrijeme u zavorima u Francuskoj i Njemačkoj.

“Tijekom tih razdoblja provedenih u zatvoru primijetili smo radikalizaciju u njegovim vjerskim običajima. No nikada nije bilo znakova da priprema napad”, rekao je Nunez.

Glasnogovornica njemačke kriminalističke policije BKA rekla je da je Chekatt deportiran u Francusku 2017. te je francuskim vlastima bio poznat kao radikalni islamist.

Napad se dogodio u vrijeme kada je predsjednik Emmanuel Macron pred javnim ispitom – nemirima koji traju već mjesec dana zbog rasta troškova života koji su potaknuli najgore javne prosvjede u središnjem Parizu od studentskih nemira 1968. godine.

Chekatt je bio na popisu snaga sigurnosti i ta činjenica postavlja pitanja o mogućim sigurnosnim propustima iako je na popisu osoba koje se smatraju sigurnosnom prijetnjom Francuskoj oko 26.000 sumnjivaca. Od tog broja vjeruje se da je njih tisuću radikalizirano, nerijetko u fundamentalnim salafističkim muslimanskim džamijama, u zatvoru ili inozemstvu.

Policija je pretresla dom osumnjičenog u utorak, a petero ljudi zadržano je te su ispitani u sklopu istrage.

I Strasbourg na popisu gradova žrtava džihadističkih napada

Više od 600 pripadnika snaga sigurnosti uključeno je u srijedu u lov na sumnjivca u Francuskoj, a pomažu im granični policajci Njemačke.

Na mostu Europa, glavnom graničnom prijelazu kojim se koriste putnici u oba smjera, policija pregledava svako vozilo. Također su pretraživali i pješake i vlakove koji su dolazili iz Njemačke.

“Ne možemo predvidjeti koliko dugo će se ove mjere provoditi”, rekla je glasnogovornica njemačke granične policije Buderspolizei. “Ne znamo gdje je napadač, ali ga želimo spriječiti da uđe u Njemačku”, napominje glasnogovornica.

Francuska ministrica pravosuđa Nicole Belloubet rekla je Senatu da nema potrebe za tim da vladom proglasi izvanredno stanje jer je novim zakonom policija dobila dodatne ovlasti kako bi držala situaciju pod kontrolom.

Sekularna Francuska godinama pokušava primjereno odgovoriti na na prijetnju domaćih džihadista i stranih militanata nakon napada na Pariz, Nicu, Marseille i druge.

U 2016. godini, kamion se zaletio u mnoštvo ljudi okupljeno na nacional praznik 14. srpnja u Nici i pritom ubio više od 80 osoba. U studenome 2015., koordinirani napadi islamskih militanata na koncert u dvorani Bataclan i na drugim mjestima u Parizu odnijeli su oko 130 života.

Francusku su teško potresli i napadi na pariške policajce na aveniji Champs-Elysees, zatim napad na redakciju satiričnog časopisa Charlie Hebdo te na trgovinu hrane košer u Parizu.

Prije dvije godine dogodio se i napad na Božićni sajam u Berlinu, u kojem je 12 osoba ubijeno, a 56 ih je bilo ranjeno kada se napadač kamionom zaletio u mnoštvo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari