Pratite nas

Naši u svijetu

TURSKA: ‘Urlaju i vrište, no policija je jača i uvježbana’

Objavljeno

na

Noć se nadvila nad južnim turskim gradom Antiohijom. Uza sve jači vjetar i sve više zvijezda na nebu, na trgu Armutlu okupljaju se i sve brojniji prosvjednici.

Na stotine ljudi svih dobnih skupina nose marame preko lica, u rukama drže štapove i udaraju o limene poklopce, drvene postave jumbo plakata, o šahtove. U rukama nose cigle. Iz usta im dopiru riječi koje se lako raspoznaju: “Fuck you Erdogan.”

Otkad su u Turskoj prošlog tjedna u Istanbulu započeli prosvjedi protiv aktualnog premijera Tayyipa Erdogana, poput požara su se proširili po drugim turskim gradovima.

Uz oko 3.000 uhićenih i više od tisuću ranjenih, prosvjedi su uzeli još jednu mladu žrtvu i to upravo u Antiohiji.

U ponedjeljak je ubijen 22-godišnji Abdulah Comert. Pretpostavlja se da je pogođen u glavu metalnim spremnikom suzavca. Upravo je njegova smrt bila dodatni povod za prosvjede u Antiohiji.
Hrvoje Ivančić

‘Adrenalin u tijelima stotina ljudi penjao se do maksimuma’

Masa se okupila i vikala. Udaranje o metalne kante postajalo je sve jače i počelo je podsjećati na ratničke bubnjeve tik prije bitke. Adrenalin u tijelima stotina ljudi penjao se do maksimuma.

S druge strane trga Armutlu stajale su policijske marice, vodeni topovi, specijalna policija. “Fuck you Erdogan”, dobacio mi je jedan prosvjednik i poželio mi sreću dok sam s fotoaparatom ciljao u šareni bal pred svojim očima.

Mladi, obrazovani Turci ne žele islamističku državu

Jedna mlada djevojka pljunula je na pod na spomen imena Erdogan i rekla da ona sigurno neće nositi maramu preko glave samo zato jer tako kaže zakon. Aludirala je na sve vidljivije islamističke reforme i smjer koji je zadao aktualni premijer. Mladi, obrazovani i sekularni Turci ne žele islamističku državu i ne žele da njihova zemlja podupire Ameriku u ratu protiv Sirije! Zbog toga na trgovima urlaju i vrište.

Masa se na trgu Armutlu okupila oko središnjeg dijela. Svakog trenutka stizalo ih je sve više i više, a ja sam kamerom hvatao što se uhvatiti da. U jednom trenutku samo je krenulo. Svi su nasrnuli na policijske marice i bacali kamenje koje su imali. Začulo se kako kamenje poput kiše pada na oklopnjake. Urlici su se pojačali.

Policija je jača i uvježbana, prosvjednici nisu

Policija je potom ubrzo uzvratila udarac i na trgu je nastao nevjerojatni stampedo u kojem je masa trčala na sve strane, u sve sporedne ulice pred iritirajućim suzavcem koji dere oči i nosnice. Policija ga ima na tone!

Neki padaju i izudarani su pendrecima, drugi dolaze do sigurnog i napadaju dalje. Ali policija je jača, policija je organiziranija. Erdoganova policija je uvježbana, a prosvjednici nisu.

‘Oči mi suze i plačem kao kišna godina’

S nekolicinom se u suludom valceru i poskakivanju preko kanti smeća dospijevam dovući do obližnjeg haustora dok policija češlja ulicu. Suzavac ulazi i u haustor. Penjemo se sve više i više dok nas bijeli i neugodni dim sustiže. U grupi smo dva momka i jedna djevojka. Oči mi suze i plačem kao kišna godina, grlo me svrbi, kišem.

Napokon nam vrata svojega stana otvara jedna obitelj na posljednjem katu. Ulazimo i na stolu pronalazimo već spremne preparate za ublažavanje suzavca. Oni su znali da će netko noćas doći do njih. U ruke uzimamo posušenu mješavinu začina i duboko udišemo, pijemo mlijeko da izliječi grlo, a oči mažemo limunom. Svrab prolazi za deset minuta!

Dok s prozora gledamo policijske marice, Mustafa, koji ima tek 21 godinu, kaže da je komunist i da se bori za slobodu. U ruci nosi praćku. Kažem mu da sam i ja možda komunist, ali iznad svega volim akciju.

Kaže mi “dobro” i uz pogled kroz prozor još jednom premijera Tayyipa Erdogana pošalje u tri mile materine!

Hrvoje Ivančić

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Naši u svijetu

Na internetu krenuo projekt popisivanja hrvatskih iseljenika u Argentini

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Hrvati i njihovi potomci u Argentini mogu do kraja godine sudjelovati u digitalnom popisivanju kako bi se utvrdilo koliko ih je doista u toj južnoameričkoj zemlji u koju su se godinama iseljavali, izvijestio je Savjet RH, tijelo koje provodi popis i savjetuje hrvatsku vladu.

„Tražimo Hrvate i njihove potomke u Argentini. Mogu biti njihova djeca, unuci, praunuci…Htjeli bi smo da nam dobrovoljno kažu gdje se nalaze“, izjavio je Cristian Šprljan, član Savjeta RH, za argentinsku radijsku postaju Cadena 3.

Još uvijek je nepoznato koliko Hrvata i njihovih potomaka živi u Argentini budući da postoje podaci samo o onima koji imaju hrvatsku putovnicu.
Kako bi se doznalo koliki je ukupan broj svih osoba koje potječu iz Hrvatske ili imaju hrvatske korijene, na internet je 28. lipnja postavljen formular kojeg bi te osobe trebale ispuniti do 28. prosinca. Rezultat, odnosno ukupan broj Hrvata u Argentini, objavit će u veljači 2021. godine Savjet RH.

Sudjelovanje se odvija na dobrovoljnoj bazi a prikupljeni podaci poslužit će samo u statističke svrhe te kako bi hrvatska zajednica u Argentini mogla provoditi zajedničke kulturne aktivnosti te dodatno povezati iseljenike i njihove potomke s Hrvatskom.

Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH (skraćeno Savjet RH) je savjetodavno tijelo koje pruža pomoć vladi u Zagrebu u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa vezanih za Hrvate u inozemstvu. Članovi savjeta su predstavnici najznačajnijih udruga i organizacija iseljenih Hrvata te se biraju na mandat od četiri godine.

Šprljan napominje kako je popisivanje Hrvata u Argentini jedinstven projekt u svijetu, autonoman i samostalan, kojeg provodi zajednica Hrvata u Argentini u sklopu Savjeta RH i u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Buenos Airesu.

Formular se nalazi na internetu pod nazivom „Prvi digitalni popis Hrvata i njihovih potomaka Argentine“ (Primer Censo Digital de los Croatas y sus Descendientes de la República Argentina).
Kroz 44 pitanja nastoji se doznati gdje je osoba rođena, gdje živi, tko joj je najbliži srodnik rođen u Hrvatskoj, te u kojem je migrantskom valu osoba ili njen srodnik doselio u Argentinu.

Hrvati su se selili u tu zemlju zbog gospodarskih i političkih razloga a prvi val je bio prije 1918. godine, drugi od 1919. do 1945., a treći nakon drugog Svjetskog rata od 1946. do 1960. godine. Bilo je emigranata koji su i kasnije odlazili ondje.

Danas u Argentini živi značajna zajednica s poznatim ljudima kao što su pjevačica i glumica Sandra Mihanovich, bivši tenisač i argentinski izbornik Daniel Oršanić, odbojkašica i argentinska reprezentativka Yamila Nizetich, nogometaš Daniel Bilos, bivši kapetan odbojkaške reprezentacije Marcos Milinkovic, nogometni trener Juan Pablo Vojvoda i potencijalni hrvatski nogometni reprezentativac Matko Miljevic.

Oni su također pozvali hrvatske iseljenike da se priključe projektu i ispune formular.”Pozdrav, ja sam Daniel Oršanić te sam kao i vi potomak hrvatskih iseljenika. Htio bih vas pozvati na sudjelovanje u prvom popisu Hrvata i njihovih potomaka u Argentini”, rekao je Oršanić u poruci objavljenoj na kanalu Youtube. “Ispunite formular i podijelite link sa svim svojim prijateljima Hrvatima. Hvala”, dodao je.

U gradu Rosariju je u travnju preminuo Tomás Felipe Carlovich (74) smatran jednime od najboljih nogometaša u povijesti Argentine, a dotad prilično nepoznat u Hrvatskoj. Diego Armando Maradona, osvajač Svjetskog prvenstva 1986. godine, u veljači je rekao kako je Carlovich bio najbolji igrač kojeg je on vidio. Po tom djetetu hrvatskog iseljenika trebala bi biti nazvana ulica u Rosariju, gradu gdje je rođen baš poput aktualnog najboljeg nogometaša svijeta Lionela Messija.

„Kažu da nas je na tisuće, ali kako to možemo znati?“, rekla je Jelena Nadinić, članica Savjeta RH, prilikom predstavljanja projekta.
„Ciljevi popisa su saznati gdje su zemljopisno raspoređeni Hrvati i hrvatski potomoci Argentine, shvatiti koji su njihovi kulturni i društveni interesi, doznati iz kojeg su migrantskog vala došli njihovi preci, kolika je razina znanja i očuvanje hrvatskog jezika. Također i međusobno povezati ljude i institucije te planirati aktivnosti od zajedničkog interesa kroz hrvatske institucije u Argentini“, poručila je Nadinić.

Zainteresirane osobe dodatne informacije mogu naći na društvenim mrežama Facebook i Instagram pod nazivom “Censo Croata” (Popis Hrvata) kao i na kanalu Youtube.
„Hrvatska zajednica je jedna od mnogih iz Europe koje su se formirale u Argentini u 20. stoljeća tijekom velikog migracijskog vala i koje su nastanile zemlju od 1880. godine“, piše novinarka Carmen Ercegovich u velikim argentinskim novinama Clarín gdje je izvijestila o aktualnom popisivanju Hrvata.

Šprljan u svojoj knjizi „Hrvatska i Hrvati iz Argentine“ navodi kako je prvi registrirani useljenik bio isusovac Nikola Plantić 1748. godine koji je ondje razvio obrazovne sadržaje, uglavnom u gradu Córdobi. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

DSHV ostao bez mandata u srbijanskoj i vojvođanskoj skupštini: ‘Izborni uvjeti bili izuzetno neravnopravni’

Objavljeno

na

Objavio

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), koji je na nedjeljnim općim izborima u Srbiji nastupio u koaliciji s Vojvođanskom frontom, ostao je bez mandata u Skupštini Srbije i Vojvodine.

Jedina stranka hrvatske manjine zadržala je mjesta samo u parlamentu grada Subotice i jedan je osvojila u mjestu Bač, rekao je u izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

„Doživjeli smo kao većina političkih takmaca neuspjeh kada je u pitanju pozicioniranje u republici i pokrajini. U nekoliko lokalnih samouprava imat ćemo vijećnike i na taj način osigurat ćemo minimalnu političku relevantnost u Srbiji“, naveo je Žigmanov.

On kaže da su izborni uvjeti bili „izuzetno neravnopravni“, da je postojao cijeli niz neregularnosti kada su u pitanju predizborne aktivnosti, kao i da je društvena klima po hrvatsku manjinu loša.

„Mediji su nam bili nedostupni, građani agresivno uznemiravani telefonskim pozivima koji su imali elemente prijetnji, a bilo je i ucjena. Posebno treba ukazati na pokušaje penetriranja u hrvatsku zajednicu uključivanjem u izbornu utrku grupe građana pod imenom Hrvatski demokratski forum (HDF)“, izjavio je Žigmanov.

Izborni neuspjeh, dodao je, može se tumačiti i odsustvom garantiranih mandata u parlamentima i državnim tijelima koji su definirani međudržavnim sporazumom Hrvatske i Srbije.

Žigmanov navodi kako godinama traže da se hrvatskoj manjini kao i Srbima u Hrvatskoj osiguraju zajamčeni mandati.

„Ne može se očekivati ćemo mi, kao ranjena i disperzirana zajednica, koja je pri tome najomraženija u Srbiji, s vrlo slabom potpore Hrvatske, napose kada su u pitanju njezini diplomatsko-konzularni predstavnici, imati dovoljno snage, moći i sredstava da postignemo ono što pripadnici brojčano većih zajednica mogu ostvariti“, rekao je čelnik DSHV-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari