Pratite nas

Gospodarstvo

Turski gospodarstvenik ASJA d.o.o. novi vlasnik Lijanovićevih tvrtki

Objavljeno

na

Više od dva tjedna bivši radnici tvrtke mesne industrije “Lijanovići”, te mnogih drugih fiktivnih tvrtki koje su djelovale kao produžena ruka ovog propalog mesnog giganta, danonoćno prosvjeduju ispred sjedišta tvrtke u Širokom Brijegu.

asja-home21-1080x400

Riječ je radnicima poduzeća „ZDI Produkt“, „Alpem Mit“, „Junita“ i “Laktat”, smještenih u upravnoj zgradi “Lijanovića” u Širokom Brijegu, koji isplatu svojih potraživanja zahtjevaju od Jerke Ivankovića Lijanovića koji je, kako tvrde, većinski vlasnik navedenih preduzeća s 66 posto vlasničkog udjela.

Radnici su se na ovakav čin odlučili nakon propalih pregovora s vlasnikom, koji je u međuvremenu veći dio upravne zgrade i pogone iznajmilo turskoj tvrtki „Asja d.o.o“ sa sjedištem u Mostaru.

Novi vlasnik je, kako neslužbeno doznajemo, iznajmio prostor u jednoj privatnoj kući u Širokom Brijegu te je od policije zatražio rastjerivanje prosvjednika i osiguravanje pristupa vlastitoj tvrtki. Sudeći prema neslužbenim informacijama novi je vlasnik već dogovorio opskrbu mesom s jednom tvrtkom iz Kaknja. Kao glavni proizvod nove tvrke spominju se mesni narezci, koje su tvrtke u vlasništvu “Lijanovića” posljednjih godina proizvodile za tursku vojsku.

Prosvjednici, među kojima ima i onih kojima nije isplaćeno i po 25 plaća, navode da se ne žele se mješati u vlasničke odnose, nego samo traže isplatu svojih zarađenih i neisplaćenih plaća.

Zanimljivo je da je novi vlasnik tvrtke na službenim internetskim stranicama Asja.ba kao sjedište naveo Visoku Glavicu, a fotomontažom su uklonili prepoznatljivi logo ”Lijanovići” s te postavili naziv svoje tvrtke ”Asja”, koja djeluje u sastavu turskog koncerna “Sezer”.

Licemjerje NS Radom za boljitak

lijanU međuvremenu, preko NS Radom za boljitak,  od lokalnih vlasti traže pomoć za radnike.

Iz Narodne stranke Radom za boljitak (NSRzB), koja djeluje kao produžena ruka ovog nekad moćnog poslovnog imperija, pohvalili su se kako je Krešimir Šakić, vijećnik ove stranke u Gradskom vijeću Široki Brijeg, podnio inicijativu da se radnicima koji već danima prosvijeduju ispred kompanije „Lijanovići“ na Visokoj Glavici, dodijeli jednokratna novčana pomoć iz gradskog proračuna.

Sličnu inicijativu, priopćili su iz NSRzB-a, uputio je i Slobodan Tomić, zastupnik te stranke u Skupštini Zapadnohercegovačke županije, koji je zatražio da županijske vlasti dodijele po 1.000 KM jednokratne pomoći radnicima, „koji se danima smrzavaju na Visokoj Glavici, očekujući da se njihova situacija riješi, odnosno da im se isplate plaće“.

Ovakve zahtjeve prosvjednici su okatakterizirali licemjerjem, navodeći da naplatu svojih  zarađenih potraživanja traže od privatnih tvrtki Jerka i Slave Ivankovića Lijanovića, od kojih i dalje traže isplatu zarađenih plaća.

>>Vrhunac Cinizma

M.Jurković

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Agencija Fitch zadržala hrvatski kreditni rejting na ‘BB+’

Objavljeno

na

Objavio

Agencija Fitch u petak je zadržala hrvatski kreditni rejting na ‘BB+’, ali je povećala izglede sa stabilnih na pozitivne, pri čemu procjenjuje da će Hrvatska i ove godine zabilježiti proračunski višak, pad udjela javnog duga u BDP-u te stabilan rast gospodarstva.

“Ovo me izvješće izrazito ohrabruje, to je još jedno jako pozitivno postignuće Hrvatske”, rekao je premijer novinarima u Sofiji gdje je sudjelovao na summitu zemalja srednje i istočne Europe i Kine.

“Ono je priznanje svemu što radimo na dijelu fiskalne konsolidacije, dijelu velike reforme koja se zvala rješavanje  krize u Agrokoru i spriječavanju negativnog domino efekta na hrvatsko gospodarstvo. I sada, kako oni sami kažu, na zdravim temeljima možemo raditi na daljnjem gospodarskom rastu i strukturnim reformama”, istaknuo je hrvatski šef vlade.

On je također naglasio da je izvješće Fitcha, za koje je rekao da ga je pažljivo pročitao, “pokazalo da je trokut naše politike koji se sastoji u fiskalnoj konsolidaciji, dakle odgovornom vođenju proračunske politike, privlačenju investicija i poduzimanju strukturnih reformi počeo biti  ne samo proces koji vidimo mi koji na tome stalno radimo nego i oni koji nas evaluiraju apotekarskom vagom”.

Plenković je kazao da je izvješće poslalo signal da se hrvatska država u okolnostima krize u Agrokoru – koja je jako detaljno spomenuta – snašla na kvalitetan način.

“Dakle pokazali smo otpornost hrvatskog gospodarstva, koje nije doživjelo krizu, odgovornost hrvatskih institucija i sposobnost hrvatske vlade i Sabora da stvore okvir da se problem riješi. Da to nije tako, sigurno Fitch ili bilo koja druga kreditna agencija ne bi podigli izglede na ovaj način”, naglasio je.

Na pitanje kako ocjenjuje najnovije ispitivanje CRO demoskopa koji je objavio N1 a po kojem HDZ i Živi zid rastu, a SDP i Most padaju, rekao je da “vjeruje da će se kroz određeno razdoblje u Hrvatskoj vidjeti tko je ozbiljan i radi posao u interesu hrvatske javnosti i kvalitetnog smjera zemlje”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Z. Marić: Fitchovo poboljšanje izgleda za hrvatski rejting zahvaljuje se rezultatima fiskalne politike

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić u petak je ocijenio da se Fitchovo poboljšanje izgleda za hrvatski kreditni rejting zahvaljuje ponajprije dobrim performansama na području fiskalne politike i javnih financija te da bi do kraja mandata ove Vlade rejting sigurno mogao biti podignut na investicijsku razinu.

Agencija Fitch u petak je zadržala hrvatski kreditni rejting na ‘BB+’, ali je povećala izglede sa stabilnih na pozitivne.

„Nakon što su početkom godine Hrvatskoj podigli rejting na jednu stepenicu do investicijske razine, s ovim poboljšanjem izgleda za rejting praktički su otvorili prostor za naša realna očekivanja da Hrvatska sigurno može, da treba i da će postići investicijski rejting za mandata ove Vlade. No, neću projicirati u kojem vremenskom horizontu”, kazao je Marić u izjavi za Hinu.

Fitch je još u siječnju ove godine podigao rejting Hrvatske s ‘BB’ na ‘BB+’, uz stabilne izglede, a to je bilo prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine.

Od tri vodeće svjetske rejting agencije, sada Fitch i S&P drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody’s dva stupnja ispod. Pritom Fitch sada drži izglede pozitivnima, a druge dvije agencije stabilnima.

Glavni razlozi za poboljšanje izgleda, kako je Marić rekao, već tradicionalno su performanse fiskalne politike i javnih financija.

Fitch, naime, predviđa da će proračunski višak u 2018. godini dosegnuti 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon viška od 0,8 posto u 2017. godini.

U toj agenciji očekuju da će kombinacija primarnog proračunskog viška, koji procjenjuje na 2,9 posto BDP-a u ovoj godini, niske kamatne stope i zdrav rast gospodarstva pridonijeti nastavku značajnog smanjenja javnog duga.

Prošle je godine udio javnog duga u BDP-u pao za 2,7 postotnih bodova, na 77,5 posto, a Fitch procjenjuje da će ove godine biti dodatno smanjen na 73,9 posto, a do kraja 2019. na 71 posto.

„Akceptirano je smanjivanje duga treću godinu zaredom, kao i naši napori i kredibilni projekti koje provodimo te činjenica da dvije godine zaredom, a ja vjerujem i treću, isporučujemo i bolje rezultate od originalno predviđenih”, ustvrdio je Marić.

Kako je napomenuo, evidentno je i da se vanjske neravnoteže smanjuju, prije svega je to vidljivo kod podataka o tekućem računu platne bilance i inozemnog duga.

„Evidentno je da se te neravnoteže ne samo smanjuju, već praktički sada imamo kontinuirani trend ostvarivanja viška na tekućem računu platne bilance te sve skupa s gospodarskim performansama dovodi do toga da su nam podigli izglede kreditnog rejtinga”, naveo je Marić.

Fitch procjenjuje da će tekući račun platne bilance biti u razdbolju 2018-2020. u plusu u prosjeku u visini od 2 posto BDP-a, nakon 4,3 posto u 2017., a neto inozemni dug na 22,2 posto BDP-a.

Kazavši da rejting agencije uvijek navode i razloge zbog kojih bi mogle podići rejting, kao i one zbog kojih bi ih mogle smanjiti, Marić ističe da Vlada gleda samo kako da ga dalje podigne na investicijsku razinu te nastavi ono što je već započeto, ponajprije na području fiskalne politike – dakle čvrstu kontrolu rashoda i smanjivanje javnog duga – te na području strukturnih reformi kako bi se dodatno osnažio gospodarski rast.

Osvrnuvši se na bolje procjene Fitcha u odnosu na Vladine u vezi proračunskog viška, kaže da su procjene Fitcha na tragu onih Europske komisije.

„Došli smo čak i do toga da Europska komisija i kreditne agencije u tom dijelu imaju optimističnije procjene od Vlade. Ne nedostaje nama optimizma i ambicija, međutim zauzimamo nešto konzervativnijih pristup u planiranju, ponukani višegodišnjim hrvatskim iskustvom kod prijašnjih vlada, kada je kredibilitet projekcija bio jedan od kamena spoticanja”, rekao je.

Na upit očekuje li i ove godine bolji proračunski rezultat, kazao je da će Vlada učiniti sve „da budemo i bolji od originalnih predviđanja”.

„Nakon pola godine, i prihodna i rashodna strana proračuna daju nam razloga za optimizam da bi i ovu godinu mogli isporučiti bolje rezultate od očekivanja, no još je prerano za zaključke, jer pred nama je druga polovina godine, pri čemu imamo velika očekivanja od turističke sezone i nekih drugih gospodarskih sektora”, ističe Marić.

Osvrnuvši se na najnovije podatke o maloprodaji, Marić je naveo da prate sve visokofrekventne pokazatelje, poput industrije proizvodnje, građevinarstva, pa tako i trgovinu na malo.

„Današnji podaci sugeriraju da imamo kontinuirani trend rasta već 45 mjeseci. Vlada je što se tiče podizanja raspoloživog dohotka, stimuliranja potrošnje građana i općenito utjecaja na povećanje njihova standarda krenula već u prvim krugom porezne reforme. Ta reforma ima pozitivne implikacije na potrošnju, vidimo to u proračunu u kojem osobna potrošnja ima značajni ponder u njegovu ostvarenju, poglavito poreza na dodanu vrijednost”, zaključio je Marić.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je, naime, u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u svibnju porasla za 7,9 posto u odnosu na svibanj prošle godine.

To je najveći skok prometa u maloprodaji od kolovoza 2007. godine, kada je porastao 10,5 posto. Rast potrošnje 45 mjeseci zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori