Pratite nas

Gospodarstvo

Turski gospodarstvenik ASJA d.o.o. novi vlasnik Lijanovićevih tvrtki

Objavljeno

na

Više od dva tjedna bivši radnici tvrtke mesne industrije “Lijanovići”, te mnogih drugih fiktivnih tvrtki koje su djelovale kao produžena ruka ovog propalog mesnog giganta, danonoćno prosvjeduju ispred sjedišta tvrtke u Širokom Brijegu.

asja-home21-1080x400

Riječ je radnicima poduzeća „ZDI Produkt“, „Alpem Mit“, „Junita“ i “Laktat”, smještenih u upravnoj zgradi “Lijanovića” u Širokom Brijegu, koji isplatu svojih potraživanja zahtjevaju od Jerke Ivankovića Lijanovića koji je, kako tvrde, većinski vlasnik navedenih preduzeća s 66 posto vlasničkog udjela.

Radnici su se na ovakav čin odlučili nakon propalih pregovora s vlasnikom, koji je u međuvremenu veći dio upravne zgrade i pogone iznajmilo turskoj tvrtki „Asja d.o.o“ sa sjedištem u Mostaru.

Novi vlasnik je, kako neslužbeno doznajemo, iznajmio prostor u jednoj privatnoj kući u Širokom Brijegu te je od policije zatražio rastjerivanje prosvjednika i osiguravanje pristupa vlastitoj tvrtki. Sudeći prema neslužbenim informacijama novi je vlasnik već dogovorio opskrbu mesom s jednom tvrtkom iz Kaknja. Kao glavni proizvod nove tvrke spominju se mesni narezci, koje su tvrtke u vlasništvu “Lijanovića” posljednjih godina proizvodile za tursku vojsku.

Prosvjednici, među kojima ima i onih kojima nije isplaćeno i po 25 plaća, navode da se ne žele se mješati u vlasničke odnose, nego samo traže isplatu svojih zarađenih i neisplaćenih plaća.

Zanimljivo je da je novi vlasnik tvrtke na službenim internetskim stranicama Asja.ba kao sjedište naveo Visoku Glavicu, a fotomontažom su uklonili prepoznatljivi logo ”Lijanovići” s te postavili naziv svoje tvrtke ”Asja”, koja djeluje u sastavu turskog koncerna “Sezer”.

Licemjerje NS Radom za boljitak

lijanU međuvremenu, preko NS Radom za boljitak,  od lokalnih vlasti traže pomoć za radnike.

Iz Narodne stranke Radom za boljitak (NSRzB), koja djeluje kao produžena ruka ovog nekad moćnog poslovnog imperija, pohvalili su se kako je Krešimir Šakić, vijećnik ove stranke u Gradskom vijeću Široki Brijeg, podnio inicijativu da se radnicima koji već danima prosvijeduju ispred kompanije „Lijanovići“ na Visokoj Glavici, dodijeli jednokratna novčana pomoć iz gradskog proračuna.

Sličnu inicijativu, priopćili su iz NSRzB-a, uputio je i Slobodan Tomić, zastupnik te stranke u Skupštini Zapadnohercegovačke županije, koji je zatražio da županijske vlasti dodijele po 1.000 KM jednokratne pomoći radnicima, „koji se danima smrzavaju na Visokoj Glavici, očekujući da se njihova situacija riješi, odnosno da im se isplate plaće“.

Ovakve zahtjeve prosvjednici su okatakterizirali licemjerjem, navodeći da naplatu svojih  zarađenih potraživanja traže od privatnih tvrtki Jerka i Slave Ivankovića Lijanovića, od kojih i dalje traže isplatu zarađenih plaća.

>>Vrhunac Cinizma

M.Jurković

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

U Hrvatskoj više od milijun turističkih kreveta

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatskoj je u 2017. turistima bilo dostupno ukupno nešto malo više od milijun kreveta u komercijalnom smještaju, od čega najviše ili 56,7 posto u kućanstvima, gdje je bio i najveći rast broja kreveta, dok je u kampovima bilo 21,5 posto od ukupnih kreveta, a u hotelima oko 12 posto.

To pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o komercijalnim smještajnim kapacitetima prošle godine, kada je nešto malo više od milijun stalnih turističkih kreveta bilo raspoređeno u 8540 objekata s ukupno 403 tisuće smještajnih jedinica.

Usporede li se ti podaci s onima za 2016., vidljivo je da je lani stalnih turističkih kreveta bilo ukupno više za 72,2 tisuće ili 7,2 posto, dok je broj objekata porastao za 2200, a smještajnih jedinica – soba i apartmana – za 35,2 tisuće.

Za turizam registrirano 90.000 kućanstava

Prema vrstama komercijalnih smještajnih objekata, najveći dio od ukupnih turističkih kreveta, čak 90 posto, nalazilo se u tri vrste – kućanstvima, kampovima i hotelima, dok je ostatak u 20-ak ostalih vrsta smještaja, poput turističkih naselja, pansiona, hostela, lječilišta, prenoćišta, planinarskih, lovačkih, studentskih i učeničkih domova, gostionica, kampirališta, kamp odmorišta, objekata za robinzonski turizam i drugih.

Kućanstava registriranih za usluge turističkog smještaja bilo je lani gotovo 90 tisuća, što je 13 tisuća ili 17 posto više nego u 2016., a broj kreveta u tom je smještaju porastao za više od 66,5 tisuća ili za 12,3 posto, na gotovo 605 tisuća.

Tako je lani udio kućanstava u ukupnom broju turističkih kreveta iznosio 56,7 posto, što je više u odnosu na 54,2 posto u 2016. godini.

U kućanstvima, uključujući i seljačka, ostvareno je i najviše od ukupnih lanjskih 86,2 milijuna noćenja u komercijalnom smještaju, odnosno gotovo 41 milijun ili 15 posto više nego u 2016., a potom slijede hoteli s 19,6 milijuna noćenja ili 6,7 posto više, te kampovi s 18,2 milijuna noćenja ili gotovo 9 posto više.

Spor rast broja kreveta u hotelima i kampovima

Hotela je u Hrvatskoj u 2017., prema podacima DZS-a, ukupno bilo 783 ili 30 više nego u 2016., a u njima je bilo gotovo 680 više smještajnih jedinica ili 63,3 tisuće, s ukupno 125 tisuća kreveta, što je porast za 1150 kreveta ili za 1 posto. Udio hotelskih kreveta u ukupnom broju u 2017. od oko 12 posto nešto je niži od 12,4 posto koliko je iznosio u 2016.

Za pet, na ukupno 208, lani je povećan broj kampova, u kojima je za 1500, na 76,3 tisuće porastao broj smještajnih jedinica, odnosno za 1200 broj mjesta za kampiranje, na 75,3 tisuće.

Stalnih je kreveta u kampovima bilo četiri tisuće ili 2 posto više nego u 2016., odnosno gotovo 230 tisuća, čime je njihov udjel u ukupnim krevetima iznosio 21,5 posto, što je nešto manje od udjela od 22,6 posto koliko su imali u 2016.

Staničić: U bližoj budućnosti promjene u strukturi smještaja

Slična kretanja rasta u smještajnim kapacitetima pokazali su i podaci iz sustava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) eVisitor, koje DZS preuzima i dalje statistički obrađuje, a što je direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić za Hinu komentirao rezultatom stalnih ulaganja u novi smještaj i sadržaje, što uz promotivne aktivnosti i brendiranje na jakom i konkurentnom međunarodnom tržištu, kako kaže, donosi i odlične rezultate hrvatskom turizmu unazad nekoliko godina.

Podsjećajući kako je prema smjernicama strateških razvojnih dokumenata do 2020. u turizmu predviđen porast hotelskih kapaciteta više kategorije, ali i unapređenje kvalitete ostalog smještaja, posebice obiteljskog, Staničić iznosi i podatke da je u Hrvatskoj ukupno i u komercijalnom i u nekomercijalnom smještaju lani bilo registrirano oko 1,5 milijuna kreveta, od čega najviše u objektima u domaćinstvima, potom u kampovima te hotelima.

“Siguran sam kako će u bližoj budućnosti doći do određenih promjena u navedenoj strukturi smještaja, ali sam isto tako uvjeren i da ćemo zadržati našu resursnu osnovu koja nam daje komparativnu prednost pred konkurencijom. Naime, Hrvatska je jedna od rijetkih turističkih zemalja koja nudi ovako široku smještajnu ponudu”, zaključio je Staničić.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ministarstvo turizma osiguralo strukovnim udrugama milijun i sedamsto tisuća kuna za provođenje projekata

Objavljeno

na

Objavio

S ciljem podizanja konkurentnosti hrvatskog turizma Ministarstvo turizma je objavilo javni poziv za sufinanciranje projekata strukovnih udruga koje djeluju u turizmu i ugostiteljstvu. Ukupno milijun i sedamsto tisuća kuna iz programa bit će dostupno za projekte koji doprinose podizanju kvalitete ljudskih potencijala u turizmu i ugostiteljstvu.

Bespovratne financijske potpore dodjeljivat će se tako za projekte stručnog osposobljavanja i usavršavanja strukovnih udruga u turizmu i/ili ugostiteljstvu koji daju dodanu vrijednost djelatnicama/icima i članicama/članovima udruga i na taj način utječu na jačanje konkurentnosti ljudskih potencijala i, u konačnici, povećanje konkurentnosti turističkog proizvoda Hrvatske.

Projekte mogu prijaviti strukovne udruge koje statutom imaju utvrđeno djelovanje u području turizma i/ili ugostiteljstva. Udruge mogu prijaviti projekte i u partnerstvu s udrugama čije je područje djelovanja tematski vezano za projekt odnosno ciljeve javnog natječaja. Iznos zatraženih sredstava može biti od pedeset tisuća kuna do sto pedeset tisuća kuna po pojedinom projektu a prijavitelj može tražiti najviše do 70 posto vrijednosti projekta. Prijavitelj na Javni natječaj može prijaviti najviše jedan program/projekt.

„Ljudski potencijali temelj su dugoročnog razvoja turizma u Hrvatskoj i zato je iznimno važno kontinuirano ih razvijati, pri čemu strukovne udruge u turizmu i ugostiteljstvu imaju značajnu ulogu. Vjerujem da će i ove godine pristići velik broj prijava za sufinanciranje projekata strukovnih udruga, a pri odabiru ćemo posebno vrednovati projekte koji počivaju na izvrsnosti i održivosti te koji doprinose kvalitetnom upravljanju destinacijama.“, izjavio je ministar Cappelli.

Kod odabira projekata, u obzir će se uzimati usklađenost sa Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. Prednost u sufinanciranju će imati prijavitelji koji za pripremu i provedbu projekta zapošljavaju najmanje jednu mladu nezaposlenu osobu odgovarajuće struke i/ili volonterskog iskustva u određenom području (do 30 godina) te jasno definiraju plan rada novozaposlene osobe tijekom provedbe projekta, za pripremu i provedbu projekta zapošljavaju najmanje jednu nezaposlenu osobu s invaliditetom odgovarajuće struke i/ili volonterskog iskustva u određenom području te jasno definiraju plan rada novozaposlene osobe s invaliditetom tijekom provedbe projekta i imaju jednog ili više partnera u provedbi projekta.

Javni poziv je otvoren od 15. veljače do 19. ožujka 2018. godine, a više informacija o programu i potrebnoj dokumentaciji za kandidiranje projekata nalazi se na web stranicama Ministarstva turizma – http://www.mint.hr/vijesti/mint-najava-natjecaja-jacanje-izvrsnosti-i-privlacnosti-strukovnog-obrazovanja-i-osposobljavanja-u-sektoru-turizma-i-ugostiteljstva/11814

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari