Pratite nas

Događaji

Turski predsjednik Tayyip Erdogan stigao u Hrvatsku

Objavljeno

na

Turski predsjednik Tayyip Erdogan sletio je u zagrebačnu zračnu luku Pleso.

[ad id=”93788″]

Erdogan je stigao u posjet Hrvatskoj, članici EU koja se obvezala prihvatiti dio sirijskih izbjeglica iz Turske u sklopu kontroverznog plana o zaustavljanju ilegalne imigracije u Europu.

Očekuje se da će izbjeglička kriza i približavanje Turske EU, uz jačanje međusobnih gospodarskih odnosa, biti glavne teme sastanka Erdogana i hrvatske predsjedniceKolinde Grabar-Kitarović.

Hrvatska bi u lipnju trebala primiti prvih 30 od oko petstotinjak izbjeglica iz programa preseljenja iz Turske, zemlje koja je prihvatila najviše, oko 2,2 milijuna Sirijaca izbjeglih pred četverogodišnjim ratom.

Zagreb bi uskoro trebao platiti i svoj dio iz europske financijske pomoći Turskoj, a ove godine je riječ o 1,7 milijuna eura. Hrvatski dužnosnici isticali su da podupiru dugotrajan europski put Turske i da joj je najmlađa članica Unije spremna pomoći prenošenjem vlastitih iskustava iz pristupnog procesa.

Turska je počela pregovore o pristupanju EU 2005. godine, istodobno s Hrvatskom. Dosad je otvoreno 14 od 33 poglavlja, a samo jedno je privremeno zatvoreno.

EU neće trgovati s vrijednostima

Prema sporazumu između Bruxellesa i Ankare, svi ilegalni migranti koji iz Turske stignu na grčke otoke trebali bi biti vraćeni u Tursku, a EU se obvezala da će zauzvrat na svakog vraćenog migranta preuzeti jednog sirijskog izbjeglicu izravno iz Turske

Taj dogovor postignut u ožujku trebao bi zaustaviti ilegalnu imigraciju u Europu u zamjenu za financijsku potporu Ankari i ukidanje viza za turske državljane.

Mnogi kritičari zamjeraju EU sporazum s Turskom ocjenjujući zabrinjavajućim stanje ljudskih prava u Turskoj i strahujući da će Ankara vraćati izbjeglice u Siriju gdje ne prestaju borbe između snaga predsjednika Bašara al-Asada i pobunjenika.

Turski pristupni pregovori s EU godinama su u zastoju zbog stanja ljudskih prava i medijskih sloboda, odbijanja Ankare da prizna Cipar i sukoba s Kurdima.

U najnovijem izvješću Europskog parlamenta, Turska se kritizira zbog stanja ljudskih prava i slobode medija, na što već godinama upućuju aktivisti i međunarodne novinarske udruge. Turska trenutačno procesuira 1850 slučajeva navodnog vrijeđanja predsjednika države.

Vlada u Ankari očekuje da će sporazum o ukidanju viza biti gotov do lipnja, nakon što ispuni 75 kriterija koje traži zajednica 28 europskih država.

Erdogan je početkom lipnja ustvrdio da EU više treba Turska nego obratno. “Postoje precizni uvjeti. Ako Europska unija ne poduzme potrebne korake, ne ispuni obećanja, Turska neće provesti dogovor”, upozorio je Erdogan.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk poručio je u petak Erdoganu da EU može raspravljati o novcu kako bi Ankara pristala pomoći Uniji oko problema s migrantskom krizom, ali da njezine vrijednosti te sloboda izražavanja ne mogu biti predmet pregovora.

Poručio je da “naše slobode, uključujući slobodu izražavanja, neće biti dio političkog cjenkanja s bilo kojim partnerom”.  “Tu poruku mora također čuti i predsjednik Erdogan”, dodao je predsjednik Europskog vijeća.

Erdogan dolazi u Hrvatsku sa šest ministara i 90 poduzetnika

Erdogan će tijekom dvodnevnog posjeta Zagrebu s najvišim hrvatskim dužnosnicima razgovarati o bilateralnim odnosima, posebno o jačanju gospodarske suradnje i sudjelovati na obilježavanju stote godišnjice islama u Hrvatskoj.

Obje zemlje pridaju veliku važnost posjetu, o čemu svjedoči i sastav turskog izaslanstva. U Zagreb dolaze ministri pravosuđa, europskih poslova, gospodarstva, energetike, kulture i turizma, te više od 90 poslovnih ljudi na gospodarski forum.

Turska ulaganja u Hrvatskoj iznose 213 milijuna eura, većinom u turizam i energetiku, odnosno bioenergetska postrojenja. Iako predstavljaju manje od jedan posto ukupnih ulaganja u Hrvatsku, turske investicije u pravilu su greenfield ulaganja.

U srijedu će dvoje predsjednika biti na hrvatsko-turskom gospodarskom forumu koji organizira Hrvatska gospodarska komora. Erdogana očekuju i sastanci s predsjednikom Sabora Željkom Reinerom i premijerom Tihomirom Oreškovićem.

Poslijepodne će se u HNK održati svečana akademija u povodu stote godišnjice priznanja islama tradicionalnom vjeroispovješću u Hrvatskoj. Kako često ističu hrvatske vlasti, ne postoji bolje integrirana manjina u Europi od muslimanske zajednice u Hrvatskoj. Erdogan posjet Hrvatskoj završava otvaranjem Turskog kulturnog centra u središtu Zagreba.

Njegov posjet glavnom hrvatskom gradu prate iznimne mjere sigurnosti i posebna regulacija prometa.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Bremenitost i bogatstvo hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Održana dvodnevna konferencija posvećena hrvatskoj političkoj emigraciji

Dvodnevna međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”, upriličena  21. i 22. veljače u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Hrvatske matice iseljenika, ponudila je jako zanimljiva predavanja iz povijesti hrvatske političke emigracije, koja, a prema organizatorima, nažalost u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija.

U uvodnom tekstu  u konferenciju organizatori su istaknuli i činjenicu da je jedan od razloga organizacije ove konferencije želja da se pokaže  kako je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društvenopolitičkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Organizator je konferencijom želio demistificirati ulogu hrvatske političke emigracije  u dugoj borbi za neovisnost Hrvatske i upoznati hrvatsku javnost sa akterima i događajima iz toga vremena.

Na samom početku konferencije nazočne su pozdravili u ime organizatora: predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić te ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. Tomislav Markić te Vlatka Vukelić, u ime hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta.

U dva dana vrlo kvalitetnih predavanja nazočni su mogli čuti mnogo činjenica i podataka iz života hrvatske političke emigracije, a predavači su bili Jure Krišto, Vladimir Šumanović, Tomislav Sunić, Danijel Jurković, Ante Beljo, Marina Perić Kaselj, Mario Jareb, Josip Jurčević, Mnarin  Sopta, Mijo Korade, Tomislav Đurasović, Wolfy Krešić, Nikola Štedul,  Miro Akmadđa, Ivan Miletić, Tanja Trošelj Miočević, Marko Zadravec, Jure Vujić, Marin Knezović, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović, Vice John  Batarelo, Željko Glasnović, Ivan Tepeš, Marko Paradžik, Vlado Glavaš, Mislav Rubić, Krešimir Bušić, Stipe Ledić, Vlatko Smiljanić, Domogoj Novosel, Gojko Borić i Jakov Žižić.

Drugoga dana Međunarodne konferencije o povijesti hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću nazočni su mogli čuti vrlo zanimljivo predavanje dr. sc. Anđelka Mijatovića o Bruni Anti Bušiću, čovjeku kojega mnogi vide kao svojevrsni simbol hrvatskoga otpora i žrtve.

dr. sc. Anđelko Mijatović

U svom nadahnutom i činjenicama potkrijepljenom izlaganju dr. sc. Mijatović je sažeo cjelokupno Bušićevo djelovanje, govoreći o počecima i tradicionalnoj Imotskoj krajini, te obiteljskom kolektivnoj svijesti o stradanju Hrvata osobito u Drugom svjetskom ratu i poraću. Slikovito je opisao sve ono što su “drugovi” zamjerili mladom Bušiću i patnje kroz koje je prolazio. Spomenuo je i pomoć koju  je Bušiću u više navrata pružao dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a čiji je bliski suradnik bio dr. sc. Mijatović.

Prema Mijatovićevim riječima Bušić se književnošću zanio vrlo mlad a pisao je prozna djela, tako mu je 1955. godine nagrađena pripovjetka “Starac i život”. I tijekom bijega iz Hrvatske Bušić se bavio književnošću i aktivnim novinarskim radom, ma gdje živio. Bio je, kako reče dr. Mijatović, vijesnik skorašnje hrvatske borbe i slobode.

– Bušićev život i ukupno njegovo djelovanje ugrađeni su u temelje suverene hrvatske države, kazao je ovom prigodom dr. sc. Anđelko Mijatović.

Anto PRANJKIĆ

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Objavljeno

na

Objavio

Danas je otvorena međunarodna konferencija POVIJEST HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE U 20. STOLJEĆU (21. – 22. veljače 2019.) u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Pozdravni govor, uz Marina Soptu, predsjednika Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Miju Marića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika te Tomislava Markića, ravnatelja ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, održala sam ispred Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, referirajući se na Odsjek za povijest i doktorski studij povijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari