Pratite nas

Događaji

Turski predsjednik Tayyip Erdogan stigao u Hrvatsku

Objavljeno

na

Turski predsjednik Tayyip Erdogan sletio je u zagrebačnu zračnu luku Pleso.

[ad id=”93788″]

Erdogan je stigao u posjet Hrvatskoj, članici EU koja se obvezala prihvatiti dio sirijskih izbjeglica iz Turske u sklopu kontroverznog plana o zaustavljanju ilegalne imigracije u Europu.

Očekuje se da će izbjeglička kriza i približavanje Turske EU, uz jačanje međusobnih gospodarskih odnosa, biti glavne teme sastanka Erdogana i hrvatske predsjedniceKolinde Grabar-Kitarović.

Hrvatska bi u lipnju trebala primiti prvih 30 od oko petstotinjak izbjeglica iz programa preseljenja iz Turske, zemlje koja je prihvatila najviše, oko 2,2 milijuna Sirijaca izbjeglih pred četverogodišnjim ratom.

Zagreb bi uskoro trebao platiti i svoj dio iz europske financijske pomoći Turskoj, a ove godine je riječ o 1,7 milijuna eura. Hrvatski dužnosnici isticali su da podupiru dugotrajan europski put Turske i da joj je najmlađa članica Unije spremna pomoći prenošenjem vlastitih iskustava iz pristupnog procesa.

Turska je počela pregovore o pristupanju EU 2005. godine, istodobno s Hrvatskom. Dosad je otvoreno 14 od 33 poglavlja, a samo jedno je privremeno zatvoreno.

EU neće trgovati s vrijednostima

Prema sporazumu između Bruxellesa i Ankare, svi ilegalni migranti koji iz Turske stignu na grčke otoke trebali bi biti vraćeni u Tursku, a EU se obvezala da će zauzvrat na svakog vraćenog migranta preuzeti jednog sirijskog izbjeglicu izravno iz Turske

Taj dogovor postignut u ožujku trebao bi zaustaviti ilegalnu imigraciju u Europu u zamjenu za financijsku potporu Ankari i ukidanje viza za turske državljane.

Mnogi kritičari zamjeraju EU sporazum s Turskom ocjenjujući zabrinjavajućim stanje ljudskih prava u Turskoj i strahujući da će Ankara vraćati izbjeglice u Siriju gdje ne prestaju borbe između snaga predsjednika Bašara al-Asada i pobunjenika.

Turski pristupni pregovori s EU godinama su u zastoju zbog stanja ljudskih prava i medijskih sloboda, odbijanja Ankare da prizna Cipar i sukoba s Kurdima.

U najnovijem izvješću Europskog parlamenta, Turska se kritizira zbog stanja ljudskih prava i slobode medija, na što već godinama upućuju aktivisti i međunarodne novinarske udruge. Turska trenutačno procesuira 1850 slučajeva navodnog vrijeđanja predsjednika države.

Vlada u Ankari očekuje da će sporazum o ukidanju viza biti gotov do lipnja, nakon što ispuni 75 kriterija koje traži zajednica 28 europskih država.

Erdogan je početkom lipnja ustvrdio da EU više treba Turska nego obratno. “Postoje precizni uvjeti. Ako Europska unija ne poduzme potrebne korake, ne ispuni obećanja, Turska neće provesti dogovor”, upozorio je Erdogan.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk poručio je u petak Erdoganu da EU može raspravljati o novcu kako bi Ankara pristala pomoći Uniji oko problema s migrantskom krizom, ali da njezine vrijednosti te sloboda izražavanja ne mogu biti predmet pregovora.

Poručio je da “naše slobode, uključujući slobodu izražavanja, neće biti dio političkog cjenkanja s bilo kojim partnerom”.  “Tu poruku mora također čuti i predsjednik Erdogan”, dodao je predsjednik Europskog vijeća.

Erdogan dolazi u Hrvatsku sa šest ministara i 90 poduzetnika

Erdogan će tijekom dvodnevnog posjeta Zagrebu s najvišim hrvatskim dužnosnicima razgovarati o bilateralnim odnosima, posebno o jačanju gospodarske suradnje i sudjelovati na obilježavanju stote godišnjice islama u Hrvatskoj.

Obje zemlje pridaju veliku važnost posjetu, o čemu svjedoči i sastav turskog izaslanstva. U Zagreb dolaze ministri pravosuđa, europskih poslova, gospodarstva, energetike, kulture i turizma, te više od 90 poslovnih ljudi na gospodarski forum.

Turska ulaganja u Hrvatskoj iznose 213 milijuna eura, većinom u turizam i energetiku, odnosno bioenergetska postrojenja. Iako predstavljaju manje od jedan posto ukupnih ulaganja u Hrvatsku, turske investicije u pravilu su greenfield ulaganja.

U srijedu će dvoje predsjednika biti na hrvatsko-turskom gospodarskom forumu koji organizira Hrvatska gospodarska komora. Erdogana očekuju i sastanci s predsjednikom Sabora Željkom Reinerom i premijerom Tihomirom Oreškovićem.

Poslijepodne će se u HNK održati svečana akademija u povodu stote godišnjice priznanja islama tradicionalnom vjeroispovješću u Hrvatskoj. Kako često ističu hrvatske vlasti, ne postoji bolje integrirana manjina u Europi od muslimanske zajednice u Hrvatskoj. Erdogan posjet Hrvatskoj završava otvaranjem Turskog kulturnog centra u središtu Zagreba.

Njegov posjet glavnom hrvatskom gradu prate iznimne mjere sigurnosti i posebna regulacija prometa.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije’

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana
“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”  nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”,  Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Znanstveno-stručni skup ‘Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije’

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana

“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”  nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”,  Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari