Pratite nas

Događaji

Turski predsjednik Tayyip Erdogan stigao u Hrvatsku

Objavljeno

na

Turski predsjednik Tayyip Erdogan sletio je u zagrebačnu zračnu luku Pleso.

[ad id=”93788″]

Erdogan je stigao u posjet Hrvatskoj, članici EU koja se obvezala prihvatiti dio sirijskih izbjeglica iz Turske u sklopu kontroverznog plana o zaustavljanju ilegalne imigracije u Europu.

Očekuje se da će izbjeglička kriza i približavanje Turske EU, uz jačanje međusobnih gospodarskih odnosa, biti glavne teme sastanka Erdogana i hrvatske predsjedniceKolinde Grabar-Kitarović.

Hrvatska bi u lipnju trebala primiti prvih 30 od oko petstotinjak izbjeglica iz programa preseljenja iz Turske, zemlje koja je prihvatila najviše, oko 2,2 milijuna Sirijaca izbjeglih pred četverogodišnjim ratom.

Zagreb bi uskoro trebao platiti i svoj dio iz europske financijske pomoći Turskoj, a ove godine je riječ o 1,7 milijuna eura. Hrvatski dužnosnici isticali su da podupiru dugotrajan europski put Turske i da joj je najmlađa članica Unije spremna pomoći prenošenjem vlastitih iskustava iz pristupnog procesa.

Turska je počela pregovore o pristupanju EU 2005. godine, istodobno s Hrvatskom. Dosad je otvoreno 14 od 33 poglavlja, a samo jedno je privremeno zatvoreno.

EU neće trgovati s vrijednostima

Prema sporazumu između Bruxellesa i Ankare, svi ilegalni migranti koji iz Turske stignu na grčke otoke trebali bi biti vraćeni u Tursku, a EU se obvezala da će zauzvrat na svakog vraćenog migranta preuzeti jednog sirijskog izbjeglicu izravno iz Turske

Taj dogovor postignut u ožujku trebao bi zaustaviti ilegalnu imigraciju u Europu u zamjenu za financijsku potporu Ankari i ukidanje viza za turske državljane.

Mnogi kritičari zamjeraju EU sporazum s Turskom ocjenjujući zabrinjavajućim stanje ljudskih prava u Turskoj i strahujući da će Ankara vraćati izbjeglice u Siriju gdje ne prestaju borbe između snaga predsjednika Bašara al-Asada i pobunjenika.

Turski pristupni pregovori s EU godinama su u zastoju zbog stanja ljudskih prava i medijskih sloboda, odbijanja Ankare da prizna Cipar i sukoba s Kurdima.

U najnovijem izvješću Europskog parlamenta, Turska se kritizira zbog stanja ljudskih prava i slobode medija, na što već godinama upućuju aktivisti i međunarodne novinarske udruge. Turska trenutačno procesuira 1850 slučajeva navodnog vrijeđanja predsjednika države.

Vlada u Ankari očekuje da će sporazum o ukidanju viza biti gotov do lipnja, nakon što ispuni 75 kriterija koje traži zajednica 28 europskih država.

Erdogan je početkom lipnja ustvrdio da EU više treba Turska nego obratno. “Postoje precizni uvjeti. Ako Europska unija ne poduzme potrebne korake, ne ispuni obećanja, Turska neće provesti dogovor”, upozorio je Erdogan.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk poručio je u petak Erdoganu da EU može raspravljati o novcu kako bi Ankara pristala pomoći Uniji oko problema s migrantskom krizom, ali da njezine vrijednosti te sloboda izražavanja ne mogu biti predmet pregovora.

Poručio je da “naše slobode, uključujući slobodu izražavanja, neće biti dio političkog cjenkanja s bilo kojim partnerom”.  “Tu poruku mora također čuti i predsjednik Erdogan”, dodao je predsjednik Europskog vijeća.

Erdogan dolazi u Hrvatsku sa šest ministara i 90 poduzetnika

Erdogan će tijekom dvodnevnog posjeta Zagrebu s najvišim hrvatskim dužnosnicima razgovarati o bilateralnim odnosima, posebno o jačanju gospodarske suradnje i sudjelovati na obilježavanju stote godišnjice islama u Hrvatskoj.

Obje zemlje pridaju veliku važnost posjetu, o čemu svjedoči i sastav turskog izaslanstva. U Zagreb dolaze ministri pravosuđa, europskih poslova, gospodarstva, energetike, kulture i turizma, te više od 90 poslovnih ljudi na gospodarski forum.

Turska ulaganja u Hrvatskoj iznose 213 milijuna eura, većinom u turizam i energetiku, odnosno bioenergetska postrojenja. Iako predstavljaju manje od jedan posto ukupnih ulaganja u Hrvatsku, turske investicije u pravilu su greenfield ulaganja.

U srijedu će dvoje predsjednika biti na hrvatsko-turskom gospodarskom forumu koji organizira Hrvatska gospodarska komora. Erdogana očekuju i sastanci s predsjednikom Sabora Željkom Reinerom i premijerom Tihomirom Oreškovićem.

Poslijepodne će se u HNK održati svečana akademija u povodu stote godišnjice priznanja islama tradicionalnom vjeroispovješću u Hrvatskoj. Kako često ističu hrvatske vlasti, ne postoji bolje integrirana manjina u Europi od muslimanske zajednice u Hrvatskoj. Erdogan posjet Hrvatskoj završava otvaranjem Turskog kulturnog centra u središtu Zagreba.

Njegov posjet glavnom hrvatskom gradu prate iznimne mjere sigurnosti i posebna regulacija prometa.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Gradonačelnik Splita: Ovi su ljudi za život, obitelj i Domovinu

Objavljeno

na

Objavio

ODRŽAN HOD ZA ŽIVOT NA ULICAMA SPLITA

Velika kolona ljudi kretala se sa Zvončaca i Zapadnom obalom prema Rivi, gdje se događao glavni dio programa, a u sklopu “Hoda za život” kojega je u Splitu organizirala udruga “Dalmacija za život”. Sudionici ove velike aktivnosti u hrvatskim gradovima u Zagrebu, Splitu i Rijeci okupili su se kako bi svojim “hodom” dali potporu borbi protiv abortusa i zaštiti života od začeća.

Član Inicijative “Dalmacija za život” Goran Velić novinarima je kazao kako se od društva zahtijeva da u cjelini prema životu u maternici se odnosi jednako kao i nakon rođenja. Izrazio je svoje razmišljanje napominjući kako se tijekom današnjeg dana ne hoda samo za ljudski život već i za umiruće, bolesne te sve one koji su napustili Hrvatsku.

– Želimo im probuditi nadu i dati tračak nade optimizma ako je to moguće, te nadležnima poručiti da se uhvate u koštac s problemima. Svojim hodom za život, pozivamo društvo da zaštiti prava na život svakog ljudskog bića od njegovog začeća do priordne smrti, ali i na pružanje podrške trudnicama, majkama i obiteljima, kazao je Velić.

Sudjelovatelji na ovom skupu nosili su niz transparenata koji su pokazivali želju za zaštitom života od začeća: “Želim se rodit”, “Život ne pruža garancije, ali abortus ne pruža šansu”, “Za život – za ljubav – za Boga”,…

U “Hodu za život” na splitskim ulicama mogli smo vidjeti i brojna poznata lica. Među njima i prve ljude županije i grada, ali i ponekog zastupnika. Vidjeli smo Gradonačelnika Splita Andru Krstulovića Oparu, župana Blaženka Bubana te saborskog zastupnika Petra Škorića. Gradonačelnik Krstolović Opara “hodao” je sa suprugom. Novinarima je, između ostaloga, kazao kako se radi o mirnim ljudima, koji su za život, obitelj i domovinu.

– To su mirni ljudi koji su sa osmjehom ispunili ovaj lijepi prostor Splita, kazao je splitski poteštat.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Gvatemala druga zemlja s veleposlanstvom u Jeruzalemu

Objavljeno

na

Objavio

Gvatemala je druga zemlja koja je svoje veleposlanstvo u Izraelu preselila u Jeruzalem, dva dana pošto su to učinile Sjedinjene Države što je izazvalo gnjev Palestinaca i kritike međunarodne zajednice.

Na otvorenju veleposlanstva u srijedu u Jeruzalemu bili su gvatemalski predsjednik Jimmy Morales i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

“Nije slučajno da Gvatemala otvara veleposlanstvo u Jeruzalemu među prvima. Uvijek ste bili među prvima. Bili ste druga zemlja koja je priznala Izrael”, kazao je Netanyahu Moralesu.

Gvatemalski predsjednik rekao je da njegova zemlju, Izrael i SAD “dijele prijateljstvo, hrabrost i odanost”.

Gvatemala je bila jedna od rijetkih zemalja koja je podržala odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao izraelski glavni grad.

Paragvaj bi trebao biti treća zemlja koja će iz Tel Aviva preseliti veleposlanstvo u Jeruzalem, do konca mjeseca.

Izraelski vojnici usmrtili su na desetke palestinskih prosvjednika na granici s Gazom nakon što je otvorenje američkog veleposlanstva u Jeruzalemu napetosti na Bliskom istoku dovelo do točke ključanja.

“Gvatemalska vlada odabrala je biti na pogrešnoj strani povijesti, na strani kršenja međunarodnih zakona i ljudskih prava”, kazao je palestinski dužnosnik Saeb Erekat.

Trumpova odluka da nakon više desetljeća promijeni američki stav prema Jeruzalemu uznemirila je i arapski svijet i američke zapadne saveznike.

Status Jeruzalema najspornije je pitanje u izraelsko-palestinskom prijeporu i glavna prepreka mirovnom sporazumu. Obje strane ga žele za svoj glavni grad, Izrael u cijelosti, a Palestinci njegov istočni dio.

Većina svjetskih zemalja ne priznaje izraelski suverenitet nad cijelim Jeruzalemom i želi da se njegov status riješi mirovnim pregovorima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati