Pratite nas

TUŽAN KRAJ JEDNE TUŽNE POLITIKE: U HSP-U tuče, prijetnje smrću, raspuštene produžnice…

Objavljeno

na

HSP-ovcima je nestalo love i ova stranka bošnjačkih ulizica i sitnih kriminalaca puca po svim šavovima.

U pokušaju da za sebe izvuku koju paru boreći se za još koju mrvicu sa bošnjačkog stola „pravaši“ se posljednjih dana prozivaju po medijima, mlate po svojim sastancima, raspuštaju podružnice, podižu krivične prijave, zazivaju istrage i do kraja pokopavaju i tako mrtvu stranku.

Kako je većina čitatelja neupućena u posljednja zbivanja oko ove nekada hrvatske stranke donosimo malu kronologiju nestanka HSP-a kao ozbiljne političke stranke.

Još početkom lipnja na jednom stranačkom sijelu je za predsjednika županijske podružnice HSP-a u ZHŽ-u izabran Velimir Petričušić iz Posušja. Ništa tu ne bi bilo sporno da Zvonko Jurišić nije na tomu mjestu želio vidjeti Viktora Kvesića, te je slijedom svoje želje poništio izbor i najavio novo sijelo na komu se ima izabrati Viktor, a ne Velimir.

Kako je lova već prestala dolaziti u džepove stranačkih poslušnika, kako Jurišić kao zastupnik u Parlamentu za razliku od podoficira JNA Živke Budimira koji je već ranije otišao iz HSP-a  te osnovao nekakvu hrvatsko-bošnjačku stranku građanskog usmjerenja, nema sredstva koja može prebacivati kome poželi tako su Petričušić, a i Filip Čamber počeli hvaliti Živku a kuditi Zvonku.

Lova i dalje nije dolazila a onih koji Zvonku napadaju je bilo sve više i više. Naravno da se javio Josip Perić iz Tomislavgrada, Jurišićev zamjenik i vlasnik ministra Ante Krajine te naložio svomu županijskom odboru (HBŽ) da po tko zna koji put zatraži Jurišićevu smjenu.

Već izgladnjeli pravašići iz ZHŽ-a su pomislili kako je nakon ove Perićeve inicijative došao trenutak  preuzimanja stranke  iz ruku bivšeg predsjednika SKOJ-a (Z.Jurišić, za neupućene) i predavanja iste Periću, koji je u HSP stigao preko SKJ i HDZ-a.

Podržavajući Perića podružnice iz Posušja, Gruda i Ljubuškog su također zatražile Jurišićevu ostavku koju bi on trebao podnijeti na sjednici Glavnog stana u Sarajevu.

 A onda je počelo.

Kako je sjednica Glavnog stana (vole pravaši nekretnine ) zakazana za četvrtak u srijedu je u Ljubuškom održana sjednica Izvršnog odbora HSP Ljubuški gdje su argumenti za i protiv smjene Jurišića iznošeni u obliku šake u glavu.

Prvo se Petar Majić, općinski vijećnik i član Glavnog stana HSP-a obrušio na Jurišića, nakon njega je u istom stilu nastavio i Josip Pavlović, predsjednik HSP-ove podružnice u Ljubuškom a onda je za govornicu izašao Stanko Primorac Ćane, pravomoćno osuđeni kriminalac zbog šverca cigareta.

Prvo je Petra Majića nazvao „starim Udbašem“ te ga nakon toga, kao svaki pošteni pravaš kada vidi Udbaša zviznuo šakom u glavu.

U sukob se umiješao i Zoran Hrstić, vozač u Elektroprivredi HZHB, kojeg je Jurišić zaposlio u ovom Javnom poduzeću, te svojim stranačkim kolegama zaprijetio smrću ukoliko napuste stranku.

Ni to nije pomoglo i 5 HSP-ovih vijećnika u OV Ljubuški je napustilo HSP. Hoće li ih Jurišiću vijerni pravaši uistinu likvidirati ili kao i obično slagati vidjećemo u danima koji dolaze.

A onda je stigao četvrtak i pravaši su sjeli u svoj sarajevski Glavni stan. Jurišić je u stilu dobrog domaćina odmah raspustio podružnice HSP-a u ZHŽ-u i HBŽ-u a Perić je u znak revolta, a možda i poučen iskustvom iz Ljubuškog sa svojih nekoliko pristaša napustio sjednicu.

Nakon toga okružen samo onima koji ga vole Jurišić je na mjesto Glavnog tajnika Glavnog stana izabrao još jednoga ljubitelja nekretnina, Josipa Milića, samozvanog vođu „nezavisnih sindikata“ i brata poznatijeg  Petra Milića, inače Glavnog tajnika HSP-a (vole Milići biti tajnici) poznatoga po izjavi kako Predsjednik (Z.Jurišić) ima nadnaravne moći te je uz to i veliki i mudar vođa.

U danima koji dolaze očekujemo od HSP-a nove svađe, prozivanja i tuče.

 Posusje-online.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Generalski zbor podijeljen oko dvoje kandidata

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Kandidatura Miroslava Škore za predsjednika RH izazvala je žestoki sukob unutar Hrvatskog generalskog zbora, piše u utorak Jutarnji list.

Potpredsjednik Zbora Ljubo Ćesić Rojs rekao je za N1 televiziju da Škoru podržavaju veleizdajnici i da je glas za Škoru glas za “mračne sile”. “Glas za Škoru je glas za Stipu Mesića i tko zna kakve mračne sile…Vidjet ćete tko će davati podršku Škori, ljudi koji žele unijeti nemir u Hrvatsku”, rekao je Ljubo Ćesić-Rojs.

“To je neviđen skandal”, poručio je za Jutarnji član Generalskog zbora Željko Sačić komentirajući Ćesićev istup. “Proglašavati Miroslava Škoru i sve nas koji podržavamo Škorinu kandidaturu mračnim silama je izvan pameti. To je neviđen skandal. To govori o panici koja se stvorila u Uredu predsjednice zbog Škorine kandidature”, rekao je Sačić a prenosi Jutarnji list.

Osim Sačića, tvrdi izvor blizak Škori, kandidaturu poduzetnika i pjevača podržavaju i još neki aktualni te bivši članovi Zbora poput Davora Domazeta-Loše i Ivana Tolja. Šef Generalskog zbora Pavao Miljavac poručuje da će Zbor svoj službeni stav o kandidatima iznijeti tek nakon što rasprave sve njihove programe.

“Do sada smo mi u Zboru manje-više bili suglasni s odlukama Grabar-Kitarović, bez obzira na neke greške koje je napravila. Nakon svih kandidatura i rasprave o njihovim programima Upravni odbor će na koncu donijeti stav. Tu odluku ne treba očekivati prije jeseni”, rekao je Miljavac a prenosi Jutarnji list u utorak. (Hina)

 

Ljubo Ćesić Rojs: Škorina kandidatura je napad na predsjednicu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska slavi Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska slavi Dan državnosti, 28. obljetnicu od proglašenja državne neovisnosti i suverenosti, u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a od 2001. godine slavi se 25. lipnja na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Sljedeće godine Dan državnosti bi se ponovno mogao obilježavati 30. svibnja, kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora. Tu mogućnost najavio je premijer Andrej Plenković tumačeći kako je taj dan više prihvaćen i omiljen među hrvatskim građanima.

Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom objavio je 25. lipnja 1991. prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u govoru koji su putem radija i televizije pratili milijuni građana.

– S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta – istaknuo je.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. Istekom moratorija 8. listopada 1991.godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

Hrvatska je u vrijeme donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a još od kolovoza 1990. godine, bila izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom, pa je hrvatski narod ustao u obranu domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine.

Povodom Dana državnosti kardinal Josip Bozanić služit će se Sveta misa za Domovinu u crkvi Sv. Marka, a predsjednica Grabar-Kitarović organizirat će svečani prijam u Uredu predsjednice na Pantovčaku. Svečani koncert pod nazivom “Neka sjaji sunce svima, di još našeg roda ima” na Trgu kralja Tomislava navečer će održati LADO, koji ove godine obilježava 70. obljetnicu umjetničkog djelovanja, javlja HRT

 

Čestitka predsjednice Grabar-Kitarović: Ime hrvatske države konačno i zauvijek upisano na politički zemljovid svijeta!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari