Pratite nas

BiH

Tužiteljstvo BiH otvorilo istragu o neustavnom referendumu u RS

Objavljeno

na

Europska komisija je ponovila kako referendum koji je u nedjelju održan u bosanskohercegovčakom entitetu Republika Srpska nema pravnog utemeljenja.

Komisija je pozvala sve strane u BiH da se suzdrže od poteza koji bi mogli voditi prema eskalaciji krize.

„Jučerašnji referendum nema pravnog temelja budući da je Ustavni sud BiH odlučio suspendirati odluku o referendumu dok sud ne donese odluku o njezinoj ustavnosti. Taj referendum ne može promijeniti konačni i obvezujući karakter odluke Ustavnog suda BiH, stoga potičemo sve strane u zemlji da pitanja dana Republike Srpske riješe u postojećem ustavnom okviru“, rekla je glasnogovornica Komisije Maja Kocijančič.

„Važno je da se sve strane suzdrže od poteza koji mogu voditi prema eskalaciji situacije, da se fokusiraju na reforme koje su potrebne kako bi se BiH mogla suočiti s ekononskim i socijalnim izazovima i koji je mogu približiti europskom putu“, dodala je Kocijančič.

I prije referenduma, Zapad je upozoravao da se odluke ustavnog suda BiH moraju poštovati.

Građani srpskog entiteta u BiH bili su pozvani izjasniti se o tome o tome hoće li se 9. siječnja nastaviti obilježavati kao dan RS-a, koji je ustavni sud proglasio neustavnim.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine otvorilo je istragu zbog provedbe referenduma u Republici Srpskoj kojim su prekršeni zakoni i ustav, a idućih dana zbog toga će biti saslušane osobe odgovorne za organiziranje tog izjašnjavanja, potvrđeno je u ponedjeljak u Sarajevu.

U priopćenju Suda BiH navodi se kako su oni ovaj predmet otvorili još prije dvadeset dana te kako se ispituju “određene aktivnosti u svezi s neprovođenjem odluka Ustavnog suda BiH”.

“Prikuplja se određena dokumentacija te će određene osobe biti pozvane u Tužiteljstvo BiH”, stoji u priopćenju.

Ustavni sud BiH je u studenome 2015. donio pravorijek kojim je utvrdio kako je obilježavanje 9. siječnja kao dana RS neustavno jer diskriminira Hrvate i Bošnjake koji žive u tom entitetu.

Nakon odluke Narodne skupštine RS od 15. srpnja ove godine da, unatoč presudi, ona ne bude provedena nego da se raspiše referendum na kojemu bi se o njoj izašnjavalo, Ustavni sud BiH je 17. rujna donio privremenu mjeru kojom je takvo izjašnjavanje zabranio.

Unatoč sudskoj odluci, vlasti RS ustrajale su na provedbi referenduma i on je održan u nedjelju. Prema podacima entitetskog provedbenog povjerenstva, koje je pod apsolutnom kontrolom vlasti u Banjoj Luci, sudjelovalo je oko 55 posto upisanih birača od kojih se 99,8 posto izjasnilo za nastavak obilježavanja 9. siječnja kao entitetskog praznika.

Iz Tužiteljstva BiH navode kako je glavni tužitelj Goran Salihović izdao obvezujuću uputu odredivši tim koji će raditi na istrazi o ovom slučaju. Taj je predmet, kako je istaknuto, označen prioritetnim, a tužitelju koji je nadležan bit će osigurani svi potrebni uvjeti za rad na ovom predmetu.

“Tužiteljstvo BiH postupat će sukladno zakonu”, stoji u priopćenju.

Neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH predstavlja kazneno djelo za koje se može izreći kazna u trajanju od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Na provedbu referenduma u RS i rezultate koje je objavilo entitetsko provedbeno povjerenstvo u ponedjeljak su reagirali iz Stranke demokratske akcije (SDA), uz ocjenu kako je riječ o manipulaciji i krivotvorenim podacima o izlaznosti birača.

Podatke o broju birača i izlaznosti nazvali su krivotvorenima uz ocjenu kako unatoč poduzetoj političkoj i medijskoj ofenzivi vlast Milorada Dodika nije uspjela za sebe osigurati očekivanu potporu.

“Predsjednik entiteta RS pokušava čitav entitet, a preko njega i cijelu Bosnu i Hercegovinu uzeti za taoca i napraviti od naroda štit za svoju bahatu, korumpiranu i u konačnici neuspjelu desetljetnu vladavinu. Međutim udar na Ustavni sud i Daytonski sporazum samo otvara dodatnu mogućnost da, osim za ekonomske malverzacije koje je dosad uspijevao zataškati, bude kazneno gonjen i za narušavanje ustavnog poretka”, stajalište je najveće bošnjačke političke stranke.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvan je na saslušanje u Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u sklopu istrage koja se vodi o organiziranju nezakonitog referenduma održanog u tom entitetu 25. rujna, objavili su ponedjeljak banjolučki mediji.

Radio-televizija RS (RTRS) i “Nezavisne novine” prenijeli su odvojene izjave glasnogovornika Tužuteljstva BiH Borisa Grubešića koji je potvrdio kako je Dodiku upućen poziv na saslušanje.

Potvrda je uslijedila nakon što je ranije tijekom dana objavljeno kako je u Tužiteljstvu BiH otvorena istraga o referendumu kojega je ranije zabranio Ustavni sud BiH te kako slijedi saslušanje osoba povezanih s organiziranjem tog referenduma.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Milorad Dodik podržao izmjene Izbornog zakona BiH

Objavljeno

na

Objavio

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik podržava promjenu Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojim bi se, kako kaže, dala prilika Srbima, Hrvatima i Bošnjacima da biraju svoje predstavnike.

To je, kaže, jedini način da BiH, ipak osigura mir i stabilnost te da se svako nametanje rješenja drugima pokazalo kao neprihvatljivo.

Dodik je u izjavi novinarima u Banjoj Luci kazao kako predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ima pravo kada traži promjenu Izbornog zakona BiH, “jer se nitko od konstitutivnih naroda u BiH ne može preglasavati, kao što je bilo takvih slučajeva s Hrvatima”.

U Daytonskom sporazumu je, kaže, uspostavljen jedan važan princip da BiH može egzistirati samo uz dogovor tri naroda i dva entiteta, ali su ga predstavnici međunarodne zajednice oskvrnuli i “bilo je puno petljavina”.

Ponovio je da je neprihvatljiv Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, jer je njime, kako tvrdi, učinjena diskriminacija prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njezinoj imovini, te da treba podržati zahtjeve za njegovo ukidanje.

On je danas u Banjoj Luci sudjelovao u procesiji povodom pravoslavog praznika Bogojavljenja, a koja je, kako je naveo, bila je posvećena podršci srpskom narodu i Crkvi u Crnoj Gori u nastojanjima da se pokaže jedinstvo kada je riječ o obrani srpskih svetinja, ma gdje se nalazili. (Fena)

Čović: Uz ovu dinamiku Izborni zakon moguće usuglasiti do kraja ožujka

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Nakon 12 godina održat će se izbori u Mostaru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović ustvrdio je u nedjelju da će se na jesen prvi put nakon 12 godina održati izbori za lokalna tijela vlasti u Mostaru, izražavajući očekivanja da će se izmijeniti i izborna pravila za biranje Doma naroda i Predsjedništva.

U intervju za Novinsku agenciju Federacije BiH (FENA) Čović je rekao kako se vode intenzivni razgovori s vodećom bošnjačkom Strankom demokratske akcije (SDA) kako bi se postigao dogovor o Mostaru.

„Sigurno će biti organizirani izbori u Mostaru 2020. godine. Taj problem će se riješiti, to je sasvim izvjesno. I to u za to predviđenim zakonskim rokovima“, rekao je Čović.

Ustavni sud BiH je 2010. godine po apelaciji tadašnje predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto (HDZ BiH) poništio odredbe Izbornog zakona BiH o načinu biranja vijećnika u Gradsko vijeće iz šest gradskih područja.

Nakon toga je aktivistica Naše stranke Irma Baralija prošle godine pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu dobila presudu protiv BiH jer u Mostaru građani godinama ne mogu birati tijela vlasti.

Čović je pojasnio kako je suština tih presuda da se pronađe način izbora 35 vijećnika za Gradsko vijeće, dok pak bošnjačka SDA inzistira na promjeni Statuta i donošenju posebnog zakona o Mostaru kojim bi se onemogućila dominacija brojnijih Hrvata nad Bošnjacima u tome gradu.

„Meni se čini da je realno postaviti plan do kraja trećeg mjeseca da taj posao završimo“, istaknuo je čelnik HDZ-a. Dodao kako se zajedno s time treba postići dogovor o izmjeni izbornog zakonodavstva o načinu biranja Doma naroda i Predsjedništva BiH gdje pak Hrvati traže zaštitu od preglasavanja brojnijih Bošnjaka.

Po njegovim riječima HDZ-ov prijedlog i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora temelje se na idejama federalizma koje baštini Europska unija kao standard, te da se u BiH uz građane trebaju zaštititi i tri naroda.

Čović je uvjeren kako bi se nakon izmjena Izbornog zakona BiH trebali stvoriti uvjeti za izbor nove Vlade Federacije BiH i predsjednika toga entiteta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari