Pratite nas

BiH

Tužiteljstvo BiH provodi istragu nad 14 visokih civilnih i vojnih dužnosnika Herceg Bosne i HVO- a.

Objavljeno

na

Tužiteljstvo BiH provodi istragu nad skupinom od 14 visokih civilnih i vojnih dužnosnika Herceg Bosne i HVO- a.

Na listi se, između ostalih, nalaze i imena Darija Kordića, nekadašnjega potpredsjednika Herceg Bosne i bivšega lidera HDZ BiH, zatim Brune Stojića, nekadašnjega ratnoga ministra obrane Herceg Bosne, Ignaca Koštromana, glavnoga tajnika Herceg Bosne i HDZ BiH, Ante Sliškovića, bivšega ratnoga načelnika Službe sigurnosti (SIS) za Središnju Bosnu i još nekoliko pripadnika HVO koji su manje poznati javnosti.

Tužiteljstvo BiH uputilo je prije mjesec dana federalnome Ministarstvu za pitanja branitelja zahtjev za dostavljanje vojne evidencije za skupinu visokih civilnih i vojnih dužnosnika i pripadnika HVO s područja Hercegovine i Središnje Bosne za potrebe istrage u predmetu ratnih zločina nad zatočenicima u prošlom ratu. Kako je i uobičajeno radi se o strogo tajnom dokumentu, međutim mi smo uspjeli doći do toga zahtijeva i uvjeriti se da se radi o nekoliko vrlo zanimljivih i poznatih osoba.
14 dužnosnika.

Tužiteljstvo BiH provodi istragu nad skupinom od 14 visokih civilnih i vojnih dužnosnika nekadašnje Herceg Bosne i HVO- a. Na listi se između ostaloga nalaze i imena Darija Kordića, nekadašnjega potpredsjednika Herceg Bosne i bivšega lidera HDZ BiH, zatim Brune Stojića, nekadašnjega ratnoga ministra obrane Herceg Bosne, Ignaca Koštromana, glavnoga tajnika bivše Herceg Bosne i HDZ BiH, Ante Sliškovića, bivšega ratnoga načelnika Službe sigurnosti (SIS) za Središnju Bosnu i još nekoliko pripadnika HVO koji su manje poznati javnosti.

U ovom trenutku nije poznato o kojim se konkretno slučajevima radi, jedino se zna da su u pitanju navodni ratni zločini nad zatočenicima.

Također je zanimljivo da se po prvi puta provodi ozbiljna istraga protiv šefa sigurnosti HVO u Središnjoj Bosni Ante Sliškovića koji je još od završetka rata pod sumnjom da je imao ulogu u zločinima.

Bivši ministar obrane Herceg Bosne Bruno Stojić u ratu nije nikada niti boravio u Središnjoj Bosni, ali Tužiteljstvo BiH u istrazi provjerava njegove ministarske zapovjedi koje se tiču postupanja s ratnim zatočenicima.

Do prije nekoliko dana nitko u Središnjoj Bosni nije znao da Tužiteljstvo BiH istražuje 14 bivših civilnih i vojnih dužnosnika Herceg bosne i HVO-a. Znao je to predsjednik FBiH Marinko Čavara koji je tu informaciju dobio iz Ministarstva za pitanje branitelja. Nije poznato je li za istragu znao i Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH jer je na svakodnevnoj vezi sa zamjenikom direktora SIPA-e Đurom Kneževićem, a mogao je tu informaciju dobiti i od zamjenika državnoga ministra sigurnosti Mije Krešića pa i od same glavne tužiteljice Gordane Tadić.
Problem za Marinka Čavaru i vrh HDZ BiH je nastao kada se u Središnjoj Bosni nekako doznalo da Tužiteljstvo BiH istražuje visoke dužnosnike HVO-a s toga područja. Prije nekoliko dana se dogodio ozbiljan incident pred obiteljskom kućom predsjednika FBiH Marinka Čavare u Busovači., kako donosi Dnevni list., prenosi dnevnik.ba.

Skupina visokih časnika HVO-a, među kojima je navodno bio i general i ratni zapovjednik HVO Busovača Duško Grubešić je žestoko verbalno napala Čavaru i optužila ga da je skrivao informaciju o istrazi koju provodi Tužiteljstvo BiH te da on i vrh HDZ BiH ne čine ništa na državnoj razini da zaštite branitelje s područja Središnje Bosne. U jednom trenutku je došlo čak i do naguravanja i samo zahvaljujući prisebnosti nekih ljudi nije došlo do ozbiljnoga incidenta, prenosi dnevnik.ba.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Stjepan Šterc: BiH bi uskoro mogla ostati bez pola milijuna stanovnika

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina bi, ukoliko se nastave ovakvi trendovi iseljavanja, uskoro mogla ostati bez pola milijuna stanovnika, kao i brojne zemlje iz regije, upozorava demograf Stjepan Šterc iz Zagreba.

On je takva predviđanja napravio prvenstveno za Hrvatsku, a zatim i za zemlje iz regije, nakon što su objavljeni zabrinjavajući podaci da se u Hrvatskoj prošle godine rodilo najmanje djece u posljednjih 100 godina, javlja Anadolija.

Za to vrijeme stručnjaci tvrde da natalitet nije jedini faktor koji određuje ovakvo stanje, kriveći pasivnost političara u borbi protiv iseljavanja stanovništva s ovih prostora i upozoravajući na opasnu paradigmu razvijenih europskih zemalja koje gospodarski razvoj temelje na jeftinoj radnoj snazi koja dolazi iz manje razvijenih zemalja.

Stjepan Šterc, koji je demograf na Sveučilištu u Zagrebu, kaže kako su sva ranija predviđanja i analize išle u prilog ovim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku. “Za Hrvatsku je 2017. godina bila apsolutno, po svim demografskim pokazateljima, najgora otkad uopće i postoji Hrvatska. Ono što je ozbiljnije jeste da se ti procesi nastavljaju i u budućnosti i njihov intenzitet zapravo u ovako negativnom obliku može ugroziti sve sustave u državi“, poručuje Šterc.

Problem iseljavanja

Hrvatska nije posebnost u ovom užem i širem području, jer vrlo sličnu situaciju s prirodnim padom, a i s negativnom vanjskom i gradskom bilancom imaju i Bosna i Hercegovina i Srbija. Šterc uočava kako Srbija u apsolutnom iznosu ima veće negativne brojeve, dok u relativnom iznosu, u odnosu na ukupan broj stanovnika, tu zasigurno prednjači Hrvatska.

“Potpuno je jasno da razvijena Europa ima veliku potražnju za radnom snagom i da će ona radnu snagu primarno dohvaćati s jugoistoka i juga Europe, i to visokoobrazovanu, mladu radnu snagu, a pritom je manje važno što domaćem gospodarstvu neće ostati takav potencijal za inovativne djelatnosti. Interes europskog gospodarstva je velik i poprilično sebičan, a na kraju, nije ih briga što te zemlje iseljavanja troše iz svog proračuna za obrazovni sustav i obrazuju ljude koji praktički iseljavaju“, kaže Stjepan Šterc. Smatra kako je problem iseljavanja ozbiljan za cijelu regiju, jer povlačenje na godišnjoj razini može premašiti 100, možda čak i 200 tisuća ljudi, a slični procesi se događaju u Rumuniji, Poljskoj, Portugalu itd.

“Ukoliko te zemlje, Hrvatska posebno, ne poduzmu ključne strateške mjere i ne shvate da je to ključna problematika razvojne budućnosti, negativni procesi će se intenzivirati i apsolutni broj stanovnika će se smanjiti bitno. Ali ono što je još važnije, s obzirom na strukturu stanovništva, bit će ugroženi osnovni sustavi: mirovinski, zdravstveni, obrazovni i sustav radne snage u svim zemljama“, kaže Šterc.

On upozorava kako je iz svega lako zaključiti da će zemlje regije, ako se ovakav trend nastavi, vrlo brzo ostati bez velikog broja stanovnika. “Ako napravimo jednostavnu matematičku ekstrapolaciju, ono što se može dogoditi je da Hrvatska u sljedećih deset godina izgubi preko devedeset tisuća stanovnika, vjerojatno će i Bosna i Hercegovina, s obzirom na ove trendove, izgubiti preko 500 tisuća, a Srbija preko milijun ili milijun i 200 tisuća stanovnika“, procjenjuje Šterc i dodaje: “To su vrlo ozbiljni procesi na koje, nažalost, nema nikakve ozbiljnije reakcije.

Iznenađuje muk hrvatske politike s obzirom da godišnje osamnaest tisuća ljudi više umire nego što se rađa, što nam godišnje odlazi grad veći nego Poreč.“

Demografska revitalizacija

Šterc poručuje svim vladama u okruženju da je demografska problematika temelj gospodarskog i ukupnog razvitka, te da onome tko ne shvati da je to ključna razvojna priča, budućnost neće biti izvjesna.

U političkom djelovanju treba shvatiti da je to strateško pitanje i da je bitno preusmjeriti sredstva sa manje važnih segmenata na demografsku revitalizaciju, poručuje. “Europska paradigma dohvaćanja jeftine radne snage kroz emigraciju, na koju se u kasnijoj fazi puno više troši kroz socijalne programe iz državnih proračuna nego što bi to bila sredstva potrebna kroz klasičnu populacijsku revitalizaciju, ta paradigma će se morati promijeniti i sve će zemlje morati krenuti dohvaćati radnu snagu kroz klasičnu populacijsku politiku“, upozorava Šterc.

Stjepan Šterc: Marin Strmota je moj heroj

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Nije postignut dogovor o reformi Izbornog zakona BiH

Objavljeno

na

Objavio

Na pregovorima koji su danas održani u Sarajevu između predstavnika parlamentarnih stranaka iz FBiH i međunarodne zajednice o reformi Izbornog zakona BiH nije postignut dogovor.

Nakon sastanka novinarima je rečeno da nisu usvojeni nikakvi zaključci. Najavljeno je da će pregovori biti nastavljeni uz podršku Europske unije i SAD, javlja Fena.

Sastanku su nazočili specijalni predstavnik Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark, uime SDA Šefik Džaferović, HDZ-a Borjana Krišto, SBB-a Damir Arnaut, DF-a Damir Bećirović, te SDP-a Damir Mašić.

Šefik Džaferović iz SDA rekao je novinarima nakon sastanka da je razgovarano o izborima za Dom naroda Parlamenta FBiH, Predsjedništvo BiH, Grad Mostar i o provođenju odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ali da nije pronađeno rješenje.

– Pregovori će biti nastavljeni uz podršku Europske unije i SAD-a – rekao je Džaferović i dodao da nisu usvojeni nikakvi konkretni zaključci. Borjana Krišto iz HDZ-a navela je da je dogovoreno da razgovori o Izbornom zakonu budu intenzivirani u smislu dostavljanja prijedloga i traženja zajedničkih rješenja.

Damir Bećirović iz DF-a izjavio je da je najviše razgovora bilo o izborima za Grad Mostar i Dom naroda Parlamenta FBiH, te da su izneseni prijedlozi koje ća na narednim sastancima pokušati usaglasiti. Damir Mašić iz SDP-a istaknuo je da su stajališta prilično različita i da je pitanje koliko se može uraditi budući da vrijeme ističe, posebno ako se rješenja budu tražila kako odgovara samo “određenoj političkoj stranci”. 

– Mi nećemo sudjelovati u stvaranju privida i farse dok se u pozadini pokušavaju uraditi neke druge stvari – kazao je Mašić. Damir Arnaut iz SBB-a naglasio je da na ovim sastancima nitko ne treba iznositi liste želja već da treba raditi na iznalaženju kompromisnog rješenja. Datum održavanja narednog sastanka bit će određen naknadno, piše vecernji.ba.

facebook komentari

Nastavi čitati