Pratite nas

Gluposti

Tvrtko Jakovina: ‘Jugoslavija je bila naša prva Europa, u Hrvatskoj još nije završio Drugi svjetski rat’

Objavljeno

na

Povjesničar Tvrtko Jakovina za portal Avangarda.ba govorio je o poziciji Jugoslavije na međunarodnoj sceni i pritom naglasio kako njemu osobno “izgleda nestvarno da je Jugoslavija, koja je izašla iz rata, ipak uspjela formirati vlastitu, originalnu politiku prema svijetu i konzekventno je provoditi”.

Na nedavno održanoj konferenciji na temu jugoslavenskog iskustva i budućnosti regije, u Beogradu je predstavljen zbornik “Jugoslavija u povijesnoj perspektivi”. Cilj zbornika je, rekla je Sonja Biserka, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, objasniti “što je bila Jugoslavija i zašto je razbijena na brutalan način”.

Jedan od sudionika spomenute konferencije bio je i Tvrtko Jakovina koji kaže:

“Još u vrijeme SFRJ, manje-više sve federalne jedinice bile su sklone da iz republičkih perspektiva promatraju svijet. Po stjecanju neovisnosti, sve su svijet počele gledati iz novih, “komunalnih” perspektiva. Što hoću reći? Maribor je, primjerice, u SFRJ bio manje provincija nego što je to danas u Sloveniji; Slobodna Dalmacija bile su manje regionalane novine nego što su to danas. Zašto? Ako si smanjite svijet koji ste sami napravili, onda sa mnogo manje napora u njemu bivate dobri, najbolji.”

Raspadom Jugolavije, kultura je na gubitku, smatra Tvrtko Jakovina.

“Jugoslavenski prostor je, dakle, veliki gubitak za sve nas koji dijelimo jedan jezik. To posebno vrijedi kada je riječ o kulturi, koja je zasigurno najviše izgubila. Međutim, veliki broj kulturnjaka na prostoru bivše SFRJ upravo je pomoću nacionalizma krenuo u novu afirmaciju. Koliko je, recimo, loših hrvatskih glumaca koji su, zahvaljujući svom političkom i nacionalnom angažmanu, dobili svojih pet i više minuta velike slave?! Naravno da knjiga koju smo prošlog tjedna promovirali u Beogradu to ne može promijeniti, ali može pokazati da je bez ulaska u arhive nemoguće dobiti jasnu viziju Jugoslavije, koja nije funkcionirala na uzak način koji sam upravo opisao. Naprotiv.

Na pitanje novinara ima li pravo povjesničarka Latinka Perović kada kaže da je Jugoslavija bila naša prva Europa Jakovina kaže da ima u svakome smislu.

“Nakon dvadeset i šest godina neovisnosti, ispostavlja se, primjerice, da su pojedini jugoslavenski narodi svoje ekonomske vrhunce ispucali 1978. ili 1979. godine i da od tog trenutka nisu dalje rasli. Ako ta zaostajanja usporedite sa razvitkom Kine, Koreje, pa i nekih europskih zemalja, vidjet ćete da su oni prilično teško nadoknadivi. Nije, dakle, samo stvar u tome da će postjugoslavenske države, kako to tvrdi profesor Vladimir Gligorov, za nekih tridesetak godina imati europski prosjek plaća, nego je problem i u tome što je ta vrsta “napretka” uvjetovana politikama koje neće biti ovakve kakve danas imamo. Pogledajte, primjerice, što se posljednjih mjeseci događalo u Hrvatskoj”, kaže Jakovina misleći pritom kako je “Vlada Hrvatske, govoreći o ekonomskim pokazateljima, inzistirala na tome da je protekla turistička sezona bila odlična i da će, nakon američko-turskih zavrzlama, i naredna biti sjajna. I? Što je sa Agrokorom?! Umjesto o tome, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ponavljala je da je Hrvatska, odnosno Jugoslavija, bila iza željezne zavjese; da je Istra Hrvatskoj pripojena zbog “crkvenih knjiga”, što, naravno, otvara barem dva nova pitanja: zašto te “crkvene knjige” nisu vrijedile 1918. godine i, možda još i više – na koji način bi te “crkvene knjige” u Rovinju, primjerice, pomogle Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj i Sloveniji, gdje su živjeli Talijani.”

Spominje i bistu Ive Lole Ribara o kojoj se posljednjih mjeseci živo raspravljalo u kontekstu odluke Milana Bandića da vrati bistu u Zagreb.

“Gradonačelnik Bandić je, pod pritiskom Hasanbegovića, najprije maknuo naziv Trg maršala Tita, a sada, kao vrstu kompenzacije, bistama sedam sekretara SKOJ-a nastoji popraviti svoju lošu odluku”, tvrdi Jakovina dodajući kako u Hrvatskoj još nije završio Drugi svjetski rat.

Govoreći o Hasanbegoviću, Jakovina nastavlja:

“Duboka fascinacija postjugoslavenskih političara Jugoslavijom i Titom – koja može biti i negativna, pogledajte Hasanbegovića! – pokazuje frustriranost naših malih, zatvorenih društava, koja doista nemaju ne samo lidere Titovog formata, nego i ulogu u svijetu kakvu je imala Jugoslavija. Bojim se da će ta frustracija još zadugo ostati. Kao povjesničar, upravo sam od toga i krenuo: prošlost proučavamo ne da bi je ponovili, nego da bi je se oslobodili.

Jakovina kaže kako se tema ratova 90-ih ne otvara te priča o ulozi Hrvatske u ratu u BiH uopće ne postoji u hrvatskom javnom prostoru.

“Nažalost, današnja Hrvatska nema stvarne politike prema BiH, čak ni tamo gdje bi ju mogla imati i gdje bi toj zemlji mogla pomagati na njezinom europskom putu. Ako bi takvu politiku formulirala, Hrvatska bi morala preuzeti ulogu koja joj je bila namijenjena prije njenog ulaska u EU: stabilna, sidrišna zemlja; most između EU i ovoga dijela Europe. Naravno, sve to na način koji bi bio zdrav, a ne onakav za kakav se zalagao Franjo Tuđman kada je predlagao europeiziranje bosanskohercegovačkih muslimana.”

Tvrtko Jakovina poznat je po obrani Jugoslavije i Josipa Broza Tita. “Hrvatska je imala lidera koji je bio svjetski poznat”, branio je u jednoj raspravi na televiziji Tita. (narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gluposti

‘Halucinogene vizije’ Kreše Beljaka: ‘Ustaše stavimo u zatvor, vjeronauk vratimo u crkve, a priziv savjesti u privatne klinike!’

Objavljeno

na

Objavio

Ja bih one koji izvikuju ustaški pozdrav kažnjavao ne samo novčano ili zatvorom nego obaveznim gledanjem filmova o konclogorima četiri sata na dan. Ali Plenković se, iako antifašist, licemjerno dodvorava HDZ-ovim biračima koji ne žele čuti da je Hrvatska imala najsnažniji antifašistički pokret u Drugom svjetskom ratu. I kako ćemo naprijed kad smo zarobljeni u prošlosti?! Kazao je vođa Hrvatske seljačke stranke,  gradonačelnik Samobora i zastupnik Krešo Beljak u intervjuu za Globus.

Na pitanje “zašto se Hrvatska ne može jasno odrediti o zabrani ustaških simbola?” Beljak kaže:

Hrvatska se ne može odrediti jer to Plenković ne želi. A imao je golemu šansu. Plenković dolazi s Hvara, Hvar je izrazito antifašistička sredina, nisu imali niti jednog ustašu, bili su pod Italijom, tamo su svi bili partizani, na Sutjesci je u dva dana poginulo sto mladića s Hvara. Ako netko može tumačiti zašto je hrvatski antifašizam vrijednost koju nema praktički niti jedan drugi narod u Europi, onda je to predsjednik Vlade. I Kolinda Grabar-Kitarović je javno izjavila da joj je djed bio u partizanima. Ne znam tko bi osim njih to mogao napraviti.

Siguran sam da su i predsjednica i premijer antifašisti i da znaju što je prava vrijednost kao što je znao i Franjo Tuđman. A ovo što oni rade je licemjerno dodvoravanje biračkom tijelu, posebno onom nepismenom dijelu. Sva ta povjerenstva za suočavanje s prošlošću idu prema amortiziranju istine, mazanju očiju HDZ-ovih birača koji ne žele čuti da je Hrvatska imala najsnažniji antifašistički pokret u Drugom svjetskom ratu. To njihovi birači ne žele čuti. Zato premijer i predsjednica to ne govore.

– Prijedlozi iz opozicije idu za tim da se kažnjavaju ustaški pozdravi. Ja bih kažnjavao ne samo novčano ili zatvorom, nego obaveznim učenjem ustaških rasnih zakona, gledanjem filmova o konclogorima četiri sata na dan. Svaka rasprava o značenju fašizma u 21. stoljeću sramotna je i nazadna! …

…Problem je što se Domovinski rat i Drugi svjetski rat pokušavaju izjednačiti. Franjo Tuđman je vrlo jasno rekao što misli o tom znakovlju, da ga nose mladići koji su zavedeni, koji jesu hrvatski domoljubi, ali koji nesvjesno ističući ustaške simbole rade protiv interesa Hrvatske, tvrdi Beljak. Intervju u cijelosti možete pročitati ovdje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gluposti

Komšić u ‘svoj ured’ u Predsjedništvu BiH vratio portret Tita, izbacio zastavu Hrvatskog naroda u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u “svoj” je ured u zgradi državnog vrha u Sarajevu vratio portret diktatora Josipa Broza Tita kojega je tamo držao i tijekom ranija dva mandata, a iz tog je prostora uklonjen u razdoblju kada ga je koristio Dragan Čović.

Na fotografiji sa susreta Komšića i francuskog veleposlanika vidljiva je i zastava Europske unije, no u uredu hrvatskog člana Predsjedništva BiH više nema one sa stiliziranim hrvatskim grbom, koja je bila dio službenog znakovlja Herceg-Bosne, a sada se naziva zastavom hrvatskog naroda u BiH. Nju je u ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH unio Čović.

Igrokazi sa znakovljem u Predsjedništvu BiH, koje je odmah po ulasku u nju započeo aktualni predsjedatelj državnog vrha Milorad Dodik, tako su nastavljeni.

Pred Dodikovim uredom na protokolarnim fotografijama i dalje se može vidjeti zastava Republike Srpske na čijem isticanju on uporno inzistira.

Zbog činjenice da je tamo nije bilo u srijedu u svečanom salonu, Dodik je demonstrativno napustio sastanak sa skupinom od dvadesetak diplomata iz država-članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH.

 

Knezović: Kakve veze s BiH i hrvatskim članom predsjedništva ima koljač hrvatskog naroda, Josip Broz Tito

 

 

Nino Raspudić: Komšić III – Povratak titoista

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari