Pratite nas

Gluposti

Tvrtko Jakovina: ‘Jugoslavija je bila naša prva Europa, u Hrvatskoj još nije završio Drugi svjetski rat’

Objavljeno

na

Povjesničar Tvrtko Jakovina za portal Avangarda.ba govorio je o poziciji Jugoslavije na međunarodnoj sceni i pritom naglasio kako njemu osobno “izgleda nestvarno da je Jugoslavija, koja je izašla iz rata, ipak uspjela formirati vlastitu, originalnu politiku prema svijetu i konzekventno je provoditi”.

Na nedavno održanoj konferenciji na temu jugoslavenskog iskustva i budućnosti regije, u Beogradu je predstavljen zbornik “Jugoslavija u povijesnoj perspektivi”. Cilj zbornika je, rekla je Sonja Biserka, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, objasniti “što je bila Jugoslavija i zašto je razbijena na brutalan način”.

Jedan od sudionika spomenute konferencije bio je i Tvrtko Jakovina koji kaže:

“Još u vrijeme SFRJ, manje-više sve federalne jedinice bile su sklone da iz republičkih perspektiva promatraju svijet. Po stjecanju neovisnosti, sve su svijet počele gledati iz novih, “komunalnih” perspektiva. Što hoću reći? Maribor je, primjerice, u SFRJ bio manje provincija nego što je to danas u Sloveniji; Slobodna Dalmacija bile su manje regionalane novine nego što su to danas. Zašto? Ako si smanjite svijet koji ste sami napravili, onda sa mnogo manje napora u njemu bivate dobri, najbolji.”

Raspadom Jugolavije, kultura je na gubitku, smatra Tvrtko Jakovina.

“Jugoslavenski prostor je, dakle, veliki gubitak za sve nas koji dijelimo jedan jezik. To posebno vrijedi kada je riječ o kulturi, koja je zasigurno najviše izgubila. Međutim, veliki broj kulturnjaka na prostoru bivše SFRJ upravo je pomoću nacionalizma krenuo u novu afirmaciju. Koliko je, recimo, loših hrvatskih glumaca koji su, zahvaljujući svom političkom i nacionalnom angažmanu, dobili svojih pet i više minuta velike slave?! Naravno da knjiga koju smo prošlog tjedna promovirali u Beogradu to ne može promijeniti, ali može pokazati da je bez ulaska u arhive nemoguće dobiti jasnu viziju Jugoslavije, koja nije funkcionirala na uzak način koji sam upravo opisao. Naprotiv.

Na pitanje novinara ima li pravo povjesničarka Latinka Perović kada kaže da je Jugoslavija bila naša prva Europa Jakovina kaže da ima u svakome smislu.

“Nakon dvadeset i šest godina neovisnosti, ispostavlja se, primjerice, da su pojedini jugoslavenski narodi svoje ekonomske vrhunce ispucali 1978. ili 1979. godine i da od tog trenutka nisu dalje rasli. Ako ta zaostajanja usporedite sa razvitkom Kine, Koreje, pa i nekih europskih zemalja, vidjet ćete da su oni prilično teško nadoknadivi. Nije, dakle, samo stvar u tome da će postjugoslavenske države, kako to tvrdi profesor Vladimir Gligorov, za nekih tridesetak godina imati europski prosjek plaća, nego je problem i u tome što je ta vrsta “napretka” uvjetovana politikama koje neće biti ovakve kakve danas imamo. Pogledajte, primjerice, što se posljednjih mjeseci događalo u Hrvatskoj”, kaže Jakovina misleći pritom kako je “Vlada Hrvatske, govoreći o ekonomskim pokazateljima, inzistirala na tome da je protekla turistička sezona bila odlična i da će, nakon američko-turskih zavrzlama, i naredna biti sjajna. I? Što je sa Agrokorom?! Umjesto o tome, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ponavljala je da je Hrvatska, odnosno Jugoslavija, bila iza željezne zavjese; da je Istra Hrvatskoj pripojena zbog “crkvenih knjiga”, što, naravno, otvara barem dva nova pitanja: zašto te “crkvene knjige” nisu vrijedile 1918. godine i, možda još i više – na koji način bi te “crkvene knjige” u Rovinju, primjerice, pomogle Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj i Sloveniji, gdje su živjeli Talijani.”

Spominje i bistu Ive Lole Ribara o kojoj se posljednjih mjeseci živo raspravljalo u kontekstu odluke Milana Bandića da vrati bistu u Zagreb.

“Gradonačelnik Bandić je, pod pritiskom Hasanbegovića, najprije maknuo naziv Trg maršala Tita, a sada, kao vrstu kompenzacije, bistama sedam sekretara SKOJ-a nastoji popraviti svoju lošu odluku”, tvrdi Jakovina dodajući kako u Hrvatskoj još nije završio Drugi svjetski rat.

Govoreći o Hasanbegoviću, Jakovina nastavlja:

“Duboka fascinacija postjugoslavenskih političara Jugoslavijom i Titom – koja može biti i negativna, pogledajte Hasanbegovića! – pokazuje frustriranost naših malih, zatvorenih društava, koja doista nemaju ne samo lidere Titovog formata, nego i ulogu u svijetu kakvu je imala Jugoslavija. Bojim se da će ta frustracija još zadugo ostati. Kao povjesničar, upravo sam od toga i krenuo: prošlost proučavamo ne da bi je ponovili, nego da bi je se oslobodili.

Jakovina kaže kako se tema ratova 90-ih ne otvara te priča o ulozi Hrvatske u ratu u BiH uopće ne postoji u hrvatskom javnom prostoru.

“Nažalost, današnja Hrvatska nema stvarne politike prema BiH, čak ni tamo gdje bi ju mogla imati i gdje bi toj zemlji mogla pomagati na njezinom europskom putu. Ako bi takvu politiku formulirala, Hrvatska bi morala preuzeti ulogu koja joj je bila namijenjena prije njenog ulaska u EU: stabilna, sidrišna zemlja; most između EU i ovoga dijela Europe. Naravno, sve to na način koji bi bio zdrav, a ne onakav za kakav se zalagao Franjo Tuđman kada je predlagao europeiziranje bosanskohercegovačkih muslimana.”

Tvrtko Jakovina poznat je po obrani Jugoslavije i Josipa Broza Tita. “Hrvatska je imala lidera koji je bio svjetski poznat”, branio je u jednoj raspravi na televiziji Tita. (narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gluposti

Mesić: Lončar nije zaslužio javni linč kojemu je izvrgnut

Objavljeno

na

Objavio

Bivši predsjednik Stjepan Mesić priopćio je u četvrtak da razumije i podržava odluku Budimira Lončara, ministra vanjskih poslova nekadašnje Jugoslavije i njegovog tadašnjeg savjetnika da ne primi priznanje grada Zagreba što mu ga je namjeravao uručiti gradonačelnik Milan Bandić, navodeći da se protiv njega vodi lov na vještice zbog čega nije mogao donijeti nikakvu drugu odluku.

Prof. Ante Nazor o ulozi Budimira Lončara u procesu osamostaljenja RH

“Znam osjećaje gospodina Lončara prema našemu glavnom gradu i što ga sve veže s njim i siguran sam da mu nije bilo lako donijeti takvu odluku. S druge strane, pratim kampanju – pravi lov na vještice – što se tim povodom protiv njega vodi i jasno mi je da nikakvu drugu odluku nije mogao donijeti”, priopćio je Mesić, u čijem je drugom predsjedničkom mandatu Lončar bio posebni savjetnik za međunarodne odnose.

Mesić kaže da glavni ‘argument’ onih koji Lončara napadaju i optužuju jest da je odigrao ključnu ulogu pri donošenju rezolucije Vijeća sigurnosti kojom je uveden embargo na uvoz oružja u Jugoslaviju, pa je time “razoružanu Hrvatsku izručio na pladnju” Miloševiću.

Andrija Hebrang: Budimir Lončar i Ivica Račan najodgovorniji za smrt 7.263 civila u Hrvatskoj

No, dodaje da je to posvemašnja besmislica i da su ključne zemlje pri koncipiranju te rezolucije bile SAD, Britanija i Austrija, a Hrvatska njome ni na koji način nije bila pogođena.

U to je vrijeme, naime, jedini međunarodno priznati subjekt bila Jugoslavija, dok Hrvatska, kao njezina federalna jedinica ionako nije smjela legalno uvoziti oružje, pa se na nju nikakva zabrana Vijeća sigurnosti i nije mogla odnositi. Odnosila se, međutim, na JNA i spriječila je uvoz golemog kontingenta oružja iz Sovjetskog Saveza, namijenjenog armiji koja je stala na stranu Miloševića. Oružje za našu obranu uvozili smo ilegalno i prije i nakon uvođenja embarga, navodi Mesić.

Kaže da Lončara cijeni zbog njegovog golemog znanja i iskustva koje je, koliko je mogao, nakon raspada Jugoslavije stavio na raspolaganje Republici Hrvatskoj, ne hvaleći se time ni tada, ni danas.

“Nije zaslužio javni linč kojemu je izvrgnut i koji Hrvatskoj nanosi sramotu, a potencijalno i štetu u svijetu u kojemu mnogi ljudi od utjecaja još uvijek znaju tko je Budimir Lončar”, zaključuje Mesić.

(Hina)

Kad ne bude Bude

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gluposti

BIVŠA MINISTRICA MRAK O ‘ZAMRAČENJU’ 38.950 KUNA

Objavljeno

na

Objavio

Isječak Jutarnji List

Nakon što su novinari objavili vijest da je bivša ministrica Anka Mrak Taritaš u imovinskoj kartici “zamračila” podatak o primljenom honoraru od 38.950 kuna kojim se bavi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, o još jednom “mračnom” slučaju javno se očitovala i sama bivša ministrica:

Na svom je spomenaru napisala:

1. Moje sudjelovanje u radu povjerenstva za polaganje stručnog ispita započelo je u funkciji nestranačke zamjenice ministra na koju dužnost sam došla kao stručnjak za prostorno planiranje. Osim mene u povjerenstvima su sudjelovali i drugi pomoćnici koji su stručnjaci za pojedina područja, a sve nas je zajedno imenovao tadašnji ministar Ivan Vrdoljak. Nakon što sam postala ministricom graditeljstva i prostornog uređenja, nastavak mojeg sudjelovanja u povjerenstvu je predstavljalo samo kontinuitet rada povjerenstava u istom sastavu, a budući da odluke o imenovanju članova potpisuje novi ministar, novu odluku sam morala potpisati osobno.

2. Obzirom na protek vremena, koliko sam za sada uspjela provjeriti u bankovnim izvodima starima i do 5 godina, utvrdila sam da sam za navedeni rad prosječno primala naknadu u visini oko 800 kn mjesečno.

3. Zbog činjenice da se radilo o sredstvima isplaćenima od strane ministarstva iz kojeg mi se tada isplaćivala i plaća, napravila sam previd i te iznose nisam tretirala kao druge prihode pa sam ih očito zbog toga propustila prijaviti u imovinskoj kartici. Želim reći da mi to ni na koji način nije bila namjera, već previd koji mi se dogodio spletom okolnosti.

4. Zbog navedenog, želim se ovim putem ispričati hrvatskoj javnosti te želim reći da ću svu potrebnu dokumentaciju koju imam dostaviti Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa te ću poštivati svaku odluku Povjerenstva i preuzeti svu potrebnu odgovornost za učinjeni propust.

5. Na kraju, žao mi je da oni koji su ovaj previd uočili nisu odmah reagirali nego su prigodno čekali 3 pune godine od prestanka mog mandata i to sada koriste za osobnu diskvalifikaciju.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari