Pratite nas

Gluposti

Tvrtko Jakovina: ‘Jugoslavija je bila naša prva Europa, u Hrvatskoj još nije završio Drugi svjetski rat’

Objavljeno

na

Povjesničar Tvrtko Jakovina za portal Avangarda.ba govorio je o poziciji Jugoslavije na međunarodnoj sceni i pritom naglasio kako njemu osobno “izgleda nestvarno da je Jugoslavija, koja je izašla iz rata, ipak uspjela formirati vlastitu, originalnu politiku prema svijetu i konzekventno je provoditi”.

Na nedavno održanoj konferenciji na temu jugoslavenskog iskustva i budućnosti regije, u Beogradu je predstavljen zbornik “Jugoslavija u povijesnoj perspektivi”. Cilj zbornika je, rekla je Sonja Biserka, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, objasniti “što je bila Jugoslavija i zašto je razbijena na brutalan način”.

Jedan od sudionika spomenute konferencije bio je i Tvrtko Jakovina koji kaže:

“Još u vrijeme SFRJ, manje-više sve federalne jedinice bile su sklone da iz republičkih perspektiva promatraju svijet. Po stjecanju neovisnosti, sve su svijet počele gledati iz novih, “komunalnih” perspektiva. Što hoću reći? Maribor je, primjerice, u SFRJ bio manje provincija nego što je to danas u Sloveniji; Slobodna Dalmacija bile su manje regionalane novine nego što su to danas. Zašto? Ako si smanjite svijet koji ste sami napravili, onda sa mnogo manje napora u njemu bivate dobri, najbolji.”

Raspadom Jugolavije, kultura je na gubitku, smatra Tvrtko Jakovina.

“Jugoslavenski prostor je, dakle, veliki gubitak za sve nas koji dijelimo jedan jezik. To posebno vrijedi kada je riječ o kulturi, koja je zasigurno najviše izgubila. Međutim, veliki broj kulturnjaka na prostoru bivše SFRJ upravo je pomoću nacionalizma krenuo u novu afirmaciju. Koliko je, recimo, loših hrvatskih glumaca koji su, zahvaljujući svom političkom i nacionalnom angažmanu, dobili svojih pet i više minuta velike slave?! Naravno da knjiga koju smo prošlog tjedna promovirali u Beogradu to ne može promijeniti, ali može pokazati da je bez ulaska u arhive nemoguće dobiti jasnu viziju Jugoslavije, koja nije funkcionirala na uzak način koji sam upravo opisao. Naprotiv.

Na pitanje novinara ima li pravo povjesničarka Latinka Perović kada kaže da je Jugoslavija bila naša prva Europa Jakovina kaže da ima u svakome smislu.

“Nakon dvadeset i šest godina neovisnosti, ispostavlja se, primjerice, da su pojedini jugoslavenski narodi svoje ekonomske vrhunce ispucali 1978. ili 1979. godine i da od tog trenutka nisu dalje rasli. Ako ta zaostajanja usporedite sa razvitkom Kine, Koreje, pa i nekih europskih zemalja, vidjet ćete da su oni prilično teško nadoknadivi. Nije, dakle, samo stvar u tome da će postjugoslavenske države, kako to tvrdi profesor Vladimir Gligorov, za nekih tridesetak godina imati europski prosjek plaća, nego je problem i u tome što je ta vrsta “napretka” uvjetovana politikama koje neće biti ovakve kakve danas imamo. Pogledajte, primjerice, što se posljednjih mjeseci događalo u Hrvatskoj”, kaže Jakovina misleći pritom kako je “Vlada Hrvatske, govoreći o ekonomskim pokazateljima, inzistirala na tome da je protekla turistička sezona bila odlična i da će, nakon američko-turskih zavrzlama, i naredna biti sjajna. I? Što je sa Agrokorom?! Umjesto o tome, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ponavljala je da je Hrvatska, odnosno Jugoslavija, bila iza željezne zavjese; da je Istra Hrvatskoj pripojena zbog “crkvenih knjiga”, što, naravno, otvara barem dva nova pitanja: zašto te “crkvene knjige” nisu vrijedile 1918. godine i, možda još i više – na koji način bi te “crkvene knjige” u Rovinju, primjerice, pomogle Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj i Sloveniji, gdje su živjeli Talijani.”

Spominje i bistu Ive Lole Ribara o kojoj se posljednjih mjeseci živo raspravljalo u kontekstu odluke Milana Bandića da vrati bistu u Zagreb.

“Gradonačelnik Bandić je, pod pritiskom Hasanbegovića, najprije maknuo naziv Trg maršala Tita, a sada, kao vrstu kompenzacije, bistama sedam sekretara SKOJ-a nastoji popraviti svoju lošu odluku”, tvrdi Jakovina dodajući kako u Hrvatskoj još nije završio Drugi svjetski rat.

Govoreći o Hasanbegoviću, Jakovina nastavlja:

“Duboka fascinacija postjugoslavenskih političara Jugoslavijom i Titom – koja može biti i negativna, pogledajte Hasanbegovića! – pokazuje frustriranost naših malih, zatvorenih društava, koja doista nemaju ne samo lidere Titovog formata, nego i ulogu u svijetu kakvu je imala Jugoslavija. Bojim se da će ta frustracija još zadugo ostati. Kao povjesničar, upravo sam od toga i krenuo: prošlost proučavamo ne da bi je ponovili, nego da bi je se oslobodili.

Jakovina kaže kako se tema ratova 90-ih ne otvara te priča o ulozi Hrvatske u ratu u BiH uopće ne postoji u hrvatskom javnom prostoru.

“Nažalost, današnja Hrvatska nema stvarne politike prema BiH, čak ni tamo gdje bi ju mogla imati i gdje bi toj zemlji mogla pomagati na njezinom europskom putu. Ako bi takvu politiku formulirala, Hrvatska bi morala preuzeti ulogu koja joj je bila namijenjena prije njenog ulaska u EU: stabilna, sidrišna zemlja; most između EU i ovoga dijela Europe. Naravno, sve to na način koji bi bio zdrav, a ne onakav za kakav se zalagao Franjo Tuđman kada je predlagao europeiziranje bosanskohercegovačkih muslimana.”

Tvrtko Jakovina poznat je po obrani Jugoslavije i Josipa Broza Tita. “Hrvatska je imala lidera koji je bio svjetski poznat”, branio je u jednoj raspravi na televiziji Tita. (narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gluposti

‘Vještak’ odgovornost za zločine koje je počinila tzv. Armija RBiH prebacio na HVO

Objavljeno

na

Objavio

Vještak obrane Envera Buze, optuženog za zločin u prozorskom selu Uzdol, izjavio je da Samostalni prozorski bataljun tzv. Armije BiH (ABiH) nije mogao istražiti ni prikupiti informacije o ubojstvima hrvatskih civila.

Vještak vojne struke Dervo Harbinja kazao je da ovaj bataljun nije kontrolirao prostor. Naveo je da je nakon napada jedinica ABiH Brigada “Rama”, Hrvatskog vijeća obrane (HVO), uzvratila iz svih raspoloživih sredstava i odbila napad, vrativši kontrolu nad područjem Uzdola.

Dodao je da su očevidu osim istražnih organa, trebali prisustovati i međunarodne snage i časnik za vezu ABiH, što se nije dogodilo.

Harbinja je kazao da je Buza, iako nije bio nadležan, prikupio informacije o akciji na Uzdolu na osnovu izjava podčinjenih. Kako je istaknuo, to je bilo jedino moguće, jer ABiH nije kontrolirala prostor niti prisustvovala očevidu.

Pripadnici Samostalnog bataljuna Prozor su, prema optužnici, 14. rujna 1993. napali selo Uzdol, i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči na okrutan i svirep način ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti. Buzi je, kao zapovjedniku Samostalnog bataljuna, na teret stavljeno da je propustio poduzeti mjere da počinitelji budu kažnjeni.

Vještak je kazao da se dio od 156 ljudi Samostalnog prozorskog bataljuna, koji je vodio Buzin zamjenik, u akciji na Uzdol pretpočinio 317. brigadi. Rekao je da je ovom akcijom, koja je bila dio operacije “Neretva 93”, zapovijedao general Zićro Suljević.

“Buza je zapovijedao dijelom snaga u obrani. Bio je na isturenom zapovjednom mjestu. Bio je sa Zićrom, ali je statirao”, kazao je Harbinja.

Branitelj Ismet Mehić prezentirao je nekoliko dokumenta Treće bojne HVO-a od 14. rujna 1993. o napadu na Uzdol i uzvraćanju artiljerijskom vatrom, te o masakru. Vještak je ocijenio da očevid nije mogao biti obavljen za deset sati.

Tužiteljicu Sanju Jukić interesiralo je na osnovu kojih materijalnih dokaza je Harbinja izvodio zaključke. U vezi s navodima da u Uzdolu osiguranje vrše naoružani stariji ljudi i žene, vještak je kazao da su to obavještajni podaci i da “nije kasno” da taj izvještaj naknadno priloži.

Tužiteljica je rekla vještaku da nema dokaz ni za tvrdnju da je Buza odbio naređenje i da tadašnji načelnik Stožera Vrhovnog zapovjedništva Sefer Halilović nije imao povjerenja u njega. Vještak je kazao da o tome ima dovoljno dokumenata.

Suprotno tvrdnjama tužiteljice, Harbinja je rekao i da postoje dokumenti da je hrvatska vojska spavala u kućama civila u Uzdolu.

Prema njegovim riječima, civili su bili kolateralna šteta, jer ih je zapovjednik ostavio na borbenoj liniji.

Tužiteljica i vještak ostali su pri suprotnim tvrdnjama postoji li ili ne Buzin izvještaj s informacijama o Uzdolu.

Harbinja je potvrdio da je naveo da je ABiH bila jedina legitimna vojna sila, da je HVO izvršio agresiju, da je u Prozoru izvršen “fašistički metod etničkog čišćenja”, a da je “sve u Uzdolu medijska i psihološka propaganda”.

Na pitanje suca Minke Kreho je li ABiH u borbenoj zoni dozvoljavala dolazak oficira neprijateljske vojske, vještak je kazao da takvih slučajeva nije bilo u Goraždu, gdje je on bio, ali je spomenuo kasarnu “Maršal Tito”.

Suđenje će se nastaviti 18. lipnja, prenosi Birn./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gluposti

Potvrđena druga optužnica protiv Zdravka Mamića, ponovno mu određen istražni zatvor

Objavljeno

na

Objavio

Optužno vijeće osječkog Županijskog suda u utorak je nakon višesatnog ročišta, iz sedmog pokušaja, potvrdilo drugu Uskokovu optužnicu protiv bivšeg čelnika NK Dinama Zdravka Mamića i još šestorice okrivljenika koje tužiteljstvo tereti da su, u sklopu zločinačkog udruženja, ovaj klub oštetili za oko 200 milijuna kuna.

Optužno vijeće prihvatilo je prijedlog tužiteljstva da se Zdravku Mamiću odredi istražni zatvor, izjavio je nakon sjednice zamjenik ravnateljice Uskoka Sven Mišković te izrazio zadovoljstvo takvom odlukom.

Uskok: Očekujemo da ćemo Zdravka Mamića uskoro vidjeti u Hrvatskoj

Na upit novinara što će biti s izručenjem Zdravka Mamića Hrvatskoj Mišković je odgovorio kako će se tražiti njegovo izručenje iz BiH sukladno sporazumu koji je Hrvatska potpisala s tom zemljom. “Očekujemo da ćemo Zdravka Mamića uskoro vidjeti u Hrvatskoj”, poručio je Mišković.

Odvjetnica menadžera Nikky Arthura Vuksana, Ksenija Vržina, izjavila je kako su ukinute privremene mjere blokade imovine, koje su se odnosile na njezina branjenika te Maria Mamića, a koje smatra protuzakonitim.

Glasnogovornik Suda Miroslav Rožac izjavio je novinarima kako će se uskoro elektronskim putem odrediti raspravni sudac u ovome predmetu, a da bi u roku od dva mjeseca trebalo biti zakazano pripremno ročište.

Dodao je kako će se o izuzeću predsjednika Županijskog suda, što je danas tražila obrana, odlučivati naknadno, nakon što spis bude dostavljen predsjedniku Vrhovnog suda, koji je nadležan za takvu odluku. Pojasnio je kako će Vrhovni sud odlučivati i o žalbi na određivanje istražnog zatvora Zdravku Mamiću, za što je rok tri dana, dok na odluku o potvrđivanju optužnice žalba nije dopuštena.

Rožac: Ako Vrhovni sud potvrdi odluku istražnom zatvoru može može početi procedura izručenja

Ako Vrhovni sud potvrdi odluku o određivanju istražnog zatvora, može početi procedura izručenja, koja ide preko Ministarstva pravosuđa, s obzirom da je optuženik na području druge države, rekao je Rožac, dodavši da će nakon potvrđivanja takve odluke biti potrebno raspisati i tjeralicu.

Nije želio odgovoriti na pitanje kada bi se Zdravka Mamića moglo vidjeti u Hrvatskoj, ocjenivši kako je to hipotetsko pitanje te da to ovisi o primjeni Sporazuma o izručenju koji postoji između Hrvatske i BiH. “BiH bi ga mogla izručiti, ako se bude držala tog sporazuma”, dodao je Rožac.

Komentirajući nakon ročišta određivanje drugog istražnog zatvora Zdravku Mamiću odvjetnik Veljko Miljević ocijenio je kako se to “u povijesti ove države, od 1990. godine, još ni jednom nije dogodilo” jer od 1993. godine imamo jedinstven stav Vrhovnog suda, da nema procesnih pretpostavki za odlučivanje o drugom istražnom zatvoru protiv okrivljenika, dok je na snazi prva odluka o određivanju istražnog zatvora.

Od tada do danas imamo 20-tak odluka Vrhovnog suda, koje o tome govore, a Uskok je danas samo na tome inzistirao, iako sam ja očekivao da ćemo raspravljati o optužnici i našim prijedlozima, jer o istražnom zatvoru bi trebalo odlučivati izvanraspravno, a na optužno vijeće, pojasnio je Miljević.

Miljević: Još doživio da optužno vijeće nastavlja s radom i ne uručuje odluku

Istaknuo je da je o zahtjevima za izuzećem samo djelomično odlučeno, jer je zamjenica predsjednika Županijskog suda odbila prijedlog za izuzećem članova optužnog vijeća, a o zahtjevu za izuzećem predsjednika suda još nije odlučeno.

Nisam još doživio da optužno vijeće nastavlja s radom i ne uručuje odluku, jer su branitelji tražili da im se uruči to rješenje o odbijanju izuzeća. Tome nije udovoljeno, iako su rekli da im to treba za podnošenje žalbe koja je zakonom propisana, ustvrdio je Miljević.

Drugom optužnicom, uz Zdravka Mamića, obuhvaćeni su njegov sin Mario, brat Zoran, bivši “Dinamov” direktor Damir Vrbanović, poduzetnici Sandro Stipančić i Igor Krota te menadžer Nikky Artur Vuksan.

Optužnica Zdravka Mamića tereti da je, od prosinca 2004. do prosinca 2015. ostale okrivljenike organizirao u zločinačko udruženje te da su sklapanjem fiktivnih ugovora između “Dinama” i više stranih tvrtki te ispostavljanjem računa o plaćanju nepostojećih usluga za transfere igrača klub oštetili za više od 144 milijuna kuna. Uz navedeno, tvrdi se u optužnici, NK Dinamo je neosnovano obvezan za plaćanje dodatnog iznosa od još 7.35 milijuna eura, odnosno 55,8 milijuna kuna.

Mamić je u lipnju prošle godine nepravomoćno osuđen na šest i pol godina zatvora, zbog izvlačenja oko 116 milijuna kuna iz Dinama, a neposredno uoči izricanja te presude otišao je u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo ima, te danas živi u Međugorju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari