Pratite nas

Vijesti

Tvrtko Milović: Dok sve u zemlji stagnira, propadanje Hrvata Sarajeva se nastavlja

Objavljeno

na

Nedavno sam sa Ivicom Šarićem (SDA) dirao „Kuglu sklada i harmonije“. Taj važan trenutak sam iskoristio da se zamislim nad činjenicom da je Šarićeva funkcija najistaknutija pozicija u Sarajevu koju obnaša jedan Hrvat. Naime, on je zamjenik gradonačelnika, a ovlasti su mu otprilike to – da dira kugle.

Je li to sve što pripada Hrvatima Sarajeva danas?

Zamislimo na trenutak da postoji neka osoba u Sarajevu koja je Hrvat. A sada pustimo mašti na volju, pa zamislimo da ta osoba ima nekih problema zbog svoje etničke pripadnosti. E sad otpustite sve kočnice mašte: Zamislite da postoji neka adresa u Sarajevu gdje bi se ta osoba mogla požaliti, ili potražiti riječi utjehe. Da ne kažemo pomoć u zaštiti prava ili dostojanstva.

Prije nego počnete svoje jedrenje bespućima mladalačke imaginacije, treba biti oprezan kad se sudarimo s realnošću. A realnost je da u Sarajevu danas nema ni jedne hrvatske institucije. Nema ni pojedinca koji će javno reći riječ zaštite Hrvata Sarajeva. Ako se zadržimo na pretpostavci da je takva riječ potrebna.

Ovo je možda peti put da radim tuđi posao i pišem o položaju Hrvata Sarajeva.

Ne zato što su ti Hrvati po nečemu važniji od drugih Hrvata, niti im treba nešto posebno pomagati više nego drugima. Pišem jer je odnos Bošnjaka (iz cijele BiH) i Hrvata (iz ostatka BiH) prema Hrvatima Sarajeva ogledni primjer ponašanja prema državi BiH i samima sebi.

Na moje prve tekstove negativno su reagirali svi oni koji su plaćeni da nešto učine za Hrvate Sarajeva. Onda sam se kulturno povukao da vidim hoće li uraditi nešto bez da ih ja provociram iz Paleža. Naravno, ništa se nije dogodilo. Još su neki kasnije pisali stidljivo da sam bio u pravu.

Blago meni i nama.

Zašto danas pišem opet o istom!? Zato što stalno pišem o istim temama. A ova je drugačija od drugih istih tema. Naime, dok sve u zemlji stagnira, propadanje Hrvata Sarajeva se nastavlja. Ali, propadanje Hrvata nije poput propadanja Hrvata Kaknja, Konjica, Zenice… Ne. Propadanje Hrvata Sarajeva znači trajno udaljavanje bosanskohercegovačkih Hrvata od svoga glavnog grada.

To udaljavanje ima svoje trajne i nepromjenjive posljedice.

Ne samo što Hrvati u glavnom gradu neće imati autentičan glas, niti će imati instituciju koju bi iskreno doživljavali kao svoju, nego će to isto Sarajevo na Hrvate u BiH gledati kao strano tijelo.

Doprinos Hrvata Sarajeva postojanju i razvitku grada vidi se i danas na svakom koraku. Vidi se u povijesti svake institucije, u svakom školskom spomenaru, na svakoj spomen ploči. Ipak, to nije dovoljno da se Hrvate istinski prizna kao politički subjekt u gradu. Osim što im se svakodnevno tupe dvije kontradiktorne teze – da im je položaj sasvim solidan i da su sami krivi za svoj loš položaj – Hrvate Sarajeva dodatno se ponižava njihovim potpunim izbacivanjem iz općinskih i kantonalnih tijela uprave. Tu i tamo pokoji Bošnjak se izjasni kao Hrvat, kako bi se „zajebala“ statistika. Da bi se laž bar malo ulaštila koriste se skupo plaćene usluge pejića i komšića; i volonterizam franjevaca.

U jednom od mojih ranijih „huškačkih“ tekstova u kojima sam „sahranjivao žive ljude“ pobrojao sam sve pojedince koji su mogli verbalno ukazati na položaj Hrvata Sarajeva, i tako barem prividno opravdati svoje dobro plaćene funkcije.

Sada ću ih klasificirati u tri grupe: Crkva, politika i Napredak.

Crkva ništa. Za Uskrs i Božić okupe sve uzurpatore hrvatskih pozicija u Sarajevu, tucaju se jajima, krkaju svinjetinu jer nemaju druge prilike, čestitaju „praznik“ preostalim katolicima i zgroze se nad njihovim opadajućim brojem. Sve to sa smješkom. Nemoj da se netko naljuti.

Politika ništa. Deset godina.. šta deset, petnaest godina (!) stožerna hrvatska stranka u Sarajevu nije izdala političko priopćenje! Ljudi se okupe kad nanjuše podjelu funkcija, razgrabe ih brže od kardinalovih kanapea, i razlaz. Zadnji koji je nešto rekao korisno za Hrvate Sarajeva je Dubravko Horvat. I izbacilo ga iz stranke.

Napredak ništa. Franjo Topić, za razliku od pejića i komšića ne govori kako Hrvatima ništa ne fali. Ne. Njegova politika je drugačija. On tvrdi da je Hrvatima Sarajeva bolje nego ikad prije i da im je bolje nego svima drugima. E kad je na kraju svojim raskalašenim luksuznim životom dobrostojećeg sarajevskog Hrvata uspio zabrinuti i poslovično uspavanu Crkvu, Franjo je zamoljen da ode iz Naprtka. No, pametniji je Franjo od Crkve sveukupne. On je kao otišao, ali pare su još uvijek kod njega, a njegov avatar Nikola Čiča obilazi HDZ-ove širom BiH i Hrvatske moleći za donacije tamo gdje Franjo nije smio decenijama.

Hrvati Sarajeva?! Oni nemaju ni podružnicu Napretka.

I tako, ona osoba s početka teksta, ako ima neki problem, može lijepo otići poljubiti desetine vrata zatvorenih Napretkovih institucija po Sarajevu. Može poljubiti vrata lokalnog HDZ-a, ili može poljubiti ruku nekom župniku. Pomoć? Najbolje mu je otići kao Šarića u SDA. Ne po pomoć, nego po člansku.

Tvrtko Milović

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Evo kad će se održati ovogodišnji, peti po redu Hod za život

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Ovogodišnji, peti po redu Hod za život neće se održati u svibnju kao prethodnih godina, već se odgađa za vrijeme kada će epidemiološke mjere to dopustiti, najavili su u ponedjeljak organizatori.

Koordinatorica Hoda za život Zagreb Andrea Kotnik rekla je na konferenciji za novinare da su jučer izvješene zastave manifestacije u Zagrebu, no organizacijski odbor te inicijative je odlučio da se peti Hod za život ove godine neće održati u svibnju zbog epidemioloških mjera oko koronavirusa.

Naglasila je da će se manifestacija održati čim epidemiološke mjere to dopuste. “Pratit ćemo mjere Nacionalnog stožera, kako će se situacija odvijati i sukladno tome ćemo postupati”, dodala je Kotnik.

Neki gradovi, kaže, ako će htjeti, mogu održati Hod za život i ranije, svaki ima svog koordinatora.

Ove se godine “za zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti bez diskriminacije” trebalo hodati tri subote u osam gradova.

Koordinator Hoda za život Zagreb Ivan Mihanović naveo je da će u Hodu, kada epidemiološke mjere to dopuste, sudjelovati Zagreb, Osijek, Slavonski Brod, Sisak, Rijeka, Zadar, Split i Imotski, a geslo ovogodišnjeg Hoda je “Za zaštitu svakog života bez diskriminacije”.

“Posebice smo se u ovoj situaciji pandemije koronavirusa nastojali sjetiti onih najstarijih – naših baka i djedova”, naglasio je Mihanović.

“Osim što je broj gradova koji sudjeluju veći, i broj zastava je na lokacijama je veći, što pridonosi osvještavanju društva za zaštitu svakog ljudskog života”, ustvrdio je.

Koordinatorica Hoda za život iz Osijeka Lidija Blagojević podsjetila je da se u Osijeku i Zadru prošle godine Hod održao po prvi puta, “čime je veliki broj Slavonaca i Dalmatinaca imao priliku hodati za uvažavanje znanstvenih činjenica koje bez sumnje potvrđuju da ljudski život počinje začećem”.

Ove godine će, dodala je, po prvi puta sudjelovati i Slavonski Brod.

“Želimo stvoriti optimistično područje, da svaka vlast štiti život mlade obitelji, da majke imaju fleksibilno radno vrijeme, da se stvore ekonomske i svake druge mogućnosti, da svi ljudi koji žele mogu imati djecu i obitelj”, naglasila je Blagojević.

Boris Prpić, koordinator inicijative Hod za život u Sisku, grada koji ove godine sudjeluje u manifestaciji prvi put, naveo je da se prema istraživanjima najveći broj žena odlučuje na pobačaj zbog ekonomske situacije ili neprihvaćanja okoline.

“Mi smo tu da podupremo svaku ženu koja se nađe u takvoj situaciji”, dodao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Za pripadnike hrvatske manjine i iseljeništva i ove godine posebne upisne kvote

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva i u nadolazećoj akademskoj godini osigurane su posebne upisne kvote na nekoliko hrvatskih visokih učilišta, objavio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.

Posebne kvote osigurala su im sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, Hrvatsko katoličko sveučilište te Veleučilište Lavoslava Ružičke u Vukovaru.

Natječaji za upis, sa stotinjak mjesta, već su objavljeni na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (7), Sveučilištu u Zadru (70-ak) i Veleučilištu u Vukovaru (20 mjesta).

Uskoro se očekuje da ih objave i na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, napominje Ured.
Posebna kvota odnosi se na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država: Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Republici Sjevernoj Makedoniji, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji te na Hrvate iseljenike u prekooceanskim i europskim državama i njihove potomke.

Za upis studijskih programa u posebnoj kvoti, kandidati, pripadnici hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva prijavljuju se izravno na fakultete koji samostalno, prema prethodno objavljenim kriterijima, provode rangiranje ovih kandidata te zadržavaju mogućnost provođenja razredbenog postupka.
Kandidati, napominje Ured, ne trebaju pristupati Državnoj maturi u Hrvatskoj, nego dostaviti dokaz o završenom srednjoškolskom obrazovanju u državi u kojoj žive.
Kako bi im olakšao snalaženje, Ured je izradio tablice s popisom fakulteta, rokovima i specifičnim uvjetima koje je objavio na svojim mrežnim stranicama.

Potencijalne studente uputio je i na mrežne stranice sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, HKF-a te Veleučilišta u Vukovaru na kojima su dostupni cjeloviti tekstovi natječaja i detaljno navedeni svi uvjeti.
Uz samu prijavu na željeni fakultet, kandidati koji se odluče koristiti posebnu upisnu kvotu trebaju predati zahtjev za priznavanje inozemne srednjoškolske kvalifikacije te zahtjev za izdavanje Potvrde o pripadnosti hrvatskom narodu koje izdaje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U akademskoj 2019./20. godinu putem posebne upisne kvote na hrvatskim sveučilištima osigurana su bila 202 upisna mjesta, 15-ak manje nego godinu prije.

U taj projekt Središnjeg ureda prvo se uključilo Sveučilište u Zagrebu, potom Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište Sjever te Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru. Ured je potom potpisao sporazume o suradnji i sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayer u Osijeku, te sveučilištima u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci i u Puli. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

    Invalid API Key