Pratite nas

BiH

Tvrtko Milović: Komšićev legitimni udar na konstitutivnost

Objavljeno

na

Iako je skoro 20 godina u visokoj politici, Željko Komšić je tek jučer (15.08.2019.) prvi put u karijeri elaborirao neki svoj politički cilj i viziju – priopćio je javnosti da je protiv konstitutivnosti naroda i da će se u nastavku karijere boriti protiv iste.

Do sada je Komšić isključivo reagirao na tuđe izjave, najčešće Dodikove, Kolindine, Čovićeve, Plenkovićeve… Ovaj put Komšić je izašao s konkretnom političkom izjavom koja se odnosi na njegovo buduće djelovanje.

Iz stila i riječnika priopćenja jasno je da on nije autor nego njegova dva savjetnika, ali s obzirom na to da ga potpisuje Komšić, tretirat ćemo ga kao njegovo.

Ukratko, Komšić ohrabren vlastitim tumačenjem izvještaja Europske komisije, smatra da BiH treba kompletno preurediti na način da se u Ustavu ignorira njena multitetnička povijest (i sve što iz toga proizlazi) i da se uređenje preuredi u jednostavno građansko!

Član Predsjedništva BiH negdje u sredini priopćenja najavljuje da će ova „vizija“ BiH biti predstavljena svim međunarodnim dužnosnicima s kojima u budućnosti bude imao susret. Zbog toga Komšićev plan ne treba potcjenjivati.

Poznavajući političke domete Željka Komšića (i njegovih savjetnika), on građansku BiH zamišlja kao politički skladnu zajednicu u kojoj probosanska (čitaj bošnjačka) većina dominira Bosnom i Hercegovinom trajno gušeći etničke (čitaj srpske i hrvatske) političke elite pod stalnim optužbama za separatizam i fašizam. Takva BiH uz malo pojačan represivni aparat funkcionira na način koncentracije realne političke moći u Sarajevu gdje se zatim odlučuje i o raspodjeli ekonomskih resursa koji bi pripali isključivo probosanskim područijima, dok ona antibosanska područja treba ekonomski i demografski uništavati „dok ne dođu tobe“.

To je zamišljeni scenarij.

Ali, ne bi to išlo tako u slučaju idealtipske građanske BiH kako je Komšić prezentirao svojim priopćenjem za javnost.

Zamislimo kako bi građanska BiH funkcionirala na tri važne političke razine: Predsjedništvo, Parlament i entiteti.

Predsjedništvo BiH: Birao bi se jedan Predsjednik. S obzirom na to da Hrvati ne mogu izabrati ni jednog od tri, onda sasvim sigurno ne bi mogli izabrati ni tog jednog. Stoga stranke s hrvatskim predznakom vjerojatno ne bi ni izlazile s kandidatom za Predsjednika. Hrvati, prema političkom raspoloženju demonstriranom posljednjih 30 godina, sigurno ne bi glasali za „probosanskog“ kandidata. Naprotiv.

Srbi bi se vjerojatno koncentrirali oko jednog kandidata, koji bi vjerojatno pokupio i većinu glasova Hrvata.
Bošnjaci bi prema dosadašnjem iskustvu imali najmanje tri ozbiljna kandidata. Kako je politička povijest pokazala, prezentirani programi i sadržaj kandidata ne bi utjecali na izbor jer bi predominantna većina građana BiH i dalje glasovala prema etničkom načelu. Ako bi Bošnjaci (ili probosanci) izašli s jednim kandidatom onda bi se političko trijelo jednostavno podijelilo po etničkoj liniji – jednako kao danas.

U slučaju izbora za Predsjednika BiH izvjesno je samo predsjednik nikad ne bi bio Hrvat. Pa čak ni Željko Komšić.

Predsjednik s takvim etničkim legitimitetom na svojoj strani, bez obzira na njegov politički profil, ne bi bio prihvaćen od najmanje pola stanovništva. I dok se u Europi takva podijeljenost biračkog tijela bazira na ideološkim razlikama koje se političkom kulturom daju premostiti od izbora do izbora, kod nas bi politička podijeljenost bila bazirana na etničkim razlikama, a kako nemamo nikakvu političku kulturu prihvaćanja, Predsjednik BiH bi čitav mandat proveo u osporavanju i izvjesnoj političkoj blokadi poraženih snaga.

Parlament BiH: U građanskoj BiH ne bi bilo Doma naroda pa bi se sve odluke donosile u Zastupničkom (jedinom) domu. S obzirom na praksu preglasavanja i neuvažavanja stavova hrvatskih predstavnika, izvjesno je da bi hrvatski zastupnici bili u trajnoj koaliciji sa srpskim. Srpski i hrvatski zastupnici bi tako činili snažan politički blok koji nikad ne bi mogao samostalno formirati vlast, ali bi zato unosio vječni nered na „probosanskoj“ političkoj sceni.

„Probosanske“ stranke bi tako bile prisiljene stalno koalirati što bi uništilo demokratski kapacitet koji su bošnjaci do danas postigli, za razliku od Srba i Hrvata. Tako bi vremenom opozicione „probosanske“ stranke ustvari nestale jer bi morale biti u koaliciji s najvećom „probosanskom“ strankom. A kada najveća opoziciona „probosanska“ stranka nestane (ili postane marginalna) onda će najjača „probosanska“ stranka biti prisiljena koalirati sa srpsko-hrvatskom (etničkom) koalicijom.
Rezultat – identični politički problemi koje imamo danas.

Etntiteti: U građanskoj BiH i njeni entiteti su građanski. Republika Srpska više ne bimala ni formalne razloge misliti na prava Bošnjaka i Hrvata, a položaj preostalih povratnika bi bio još teži. Vremenom bi svi bošnjački policajci dobili otkaze a bošnjačka djeca bi učila srpski jezik i polagala vijence palim borcima Vojske Republike Srpske. Jer u građanskoj Republici Srpskoj prosta većina određuje što će raditi svi.
U građanskoj Federaciji Bošnjaci bi dominirali. Svoju dominaciju bi iskoristili za ekonomsku i političku centralizaciju. Žrtve bi bili kantoni kojima bi se oduzimale ovlasti. Ekonomskom centralizacijom Sarajevo bi profitiralo dok bi periferni dijelovi entiteta gubili udio u ekonomskoj distribuciji dobara.
Hrvatima bi se na taj način i formalno onemogućila participacija u političkom životu FBiH što bi ih nepovratno udaljilo iz BiH. Nestankom Hrvata kao političkog naroda nestaje i važan dio ekonomske aktivnosti u FBiH. Praktično, sva područja izvan užeg sarajevskog bazena bi postala pasivna.

Ukupno gledajući, izvan tankog sloja bošnjačke elite smještene u Sarajevu, nitko ne bi profitirao od građanske BiH. Država bi jednako teško funkcionirala kao što teško funkcionira danas. Konstitutivnost kao „zastarjeli sovjetski princip“ nešto znači samo Hrvatima, pa je stoga udar na konstitutivnost ustvari udar na hrvatski narod iz ureda hrvatskog člana Predsjedništva.

Usisavanje Hrvata (ne i Srba zaštićenih Republikom Srpskom) u amorfnu građansku masu konačni je kraj multietničke BiH i početak njene političke bipolarizacije koja ne može završiti njenim ujedinjenjem nego upravo suprotno – izvjesnim raspadom na dva dijela.

Da ne bude zabune – Željko Komšić ima sav potreban legitimitet za obavljanje ovog zadatka, komentirao je Tvrtko Milović na Facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Premijer FBiH Fadil Novalić zaražen koronavirusom – Cijeli ured mora u samoizolaciju

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić pozitivan je na koronavirus. Liječnici Hitne pomoći su bili jutros na njegovoj adresi i obavili testiranje.

Testirao se nakon što je potvrđeno da je zaražena tajnica Salke Bukvarevića, ministra za pitanja branitelj s kojim je Novalić bio u kontaktu, piše Avaz.

Potvrđeno je kako je na nedavnom Maršu mira povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici Novalić osjetio prve simptome u vidu povišene temperature i bolova u mišićima.

No, sada je pitanje tko je sve pozitivan iz Novalićevog okružju, ali i sudionika Marša s kojima je bio u kontaktu.

Novalić je sam tražio testiranje. Sada se nalazi u samoizolaciji, kako i osobe s kojima je komunicirao. Nije poznato o kojem je broju ljudi točno riječ.

Kako stvari stoje, morat će se testirati i ministri s kojima je bio posljednijih dana u kontaktu jer se Marši mira pridružio nakon sjednice Vlade FBiH.

Cijeli njegov ured mora ići u samoizolaciju. S osobama koje ga čuvaju, a riječ je o pripadnicima Federalne uprave policije, radi se o više od 15 osoba s kojima je imao kontakte, piše Avaz.

No, ukoliko se utvrdi da svi njegovi bliži suradnici imaju simptome, svi će morati biti testirani. Za sada se ne zna što će biti s ministrima iz Vlade Federacije i ima li itko od njih bilo kakve simptome.

Pojedini su kazali kako su iz medija doznali da je Novalić zaražen. On je bio na sjednici Vlade FBiH u četvrtak, ali tada nije imao simptome. Navodno, tek ih je dobio na Maršu mira povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

– Nama je rečeno kako je simptome dobio tek na Maršu mira. Ostalo nam nitko ništa nije rekao. Na Vladi je sve bilo u najboljem redu – rekao je jedan od ministara.

Inače, premijer Novalić i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić bili su 8. srpnja i u posjeti općini Tešanj gdje su se susreli s načelnikom Općine Suadom Huskićem i gospodarstvenicima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Zbog plana da se Hrvate izbaci iz vlasti kompromitirane sve izborne aktivnosti

Objavljeno

na

Objavio

Sud Bosne i Hercegovine još nije izrekao krajnju odluku o žalbama na način izbora članova Središnjega izbornog povjerenstva BiH. Prizive su uputili neki od dosadašnjih članova SIP-a, a navodno su pravnu zaštitu zatražili i kandidati koji su ovakvim načinom izbora diskriminirani.

Sporno svih pet članova

Kao što je poznato, ad hoc parlamentarna većina, predvođena SDA, ignorirala je zakonsku proceduru i imenovala parlamentarno povjerenstvo, izabravši u vrhovno tijelo za provedbu izbora politički podobne kandidate. Sporno je pet članova SIP-a koji su izabrani na ovaj način. To su reizabrani bošnjački kandidati Suad Arnautović i Ahmet Šantić te novoizabrani srpski članovi Jovan Kalaba i Vanja Bjelica-Prutina i hrvatski član Željko Bakalar. Proceduralno je sporan izbor svih pet, ali u pogledu ispunjavanja uvjeta da uopće budu kandidati upitni su Kalaba, Bjelica-Prutina i Bakalar. Oni nemaju nikakvo iskustvo u provedbi izbora, a sve troje su itekako politički deklarirani. Kalaba kao izborni kandidat i stranački dužnosnik PDP-a, Bjelica-Prutina kao savjetnica predsjednika SDS-a Mirka Šarovića, a Bakalar kao savjetnik Željka Komšića.

Ako Sud BiH ospori imenovanje bilo koga od njih, zapravo dolazi u pitanje svih pet “novoizabranih” jer su samo Vlado Rogić i Irena Hadžiabdić u postojećem sazivu SIP-a izabrani po zakonitoj proceduri. Indikativno je i što je Rogić odbio uopće biti kandidat za predsjednika SIP-a u ovakvoj situaciji, pa je glasovima ostalih članova, zbog obvezne nacionalne rotacije, za predsjednika izabran Bakalar.

Borjana Krišto, članica Kolegija Zastupničkog doma Parlamenta BiH, koja je ujedno i predsjedateljica Povjerenstva za izbor članova Središnjega izbornog povjerenstva BiH, izjavila je kako očekuje da pravosuđe potvrdi ono što je više nego razvidno, a to je da je izbor novih članova SIP-a bio neregularan i nezakonit. Što znači da bi se cijeli proces vratio na početak, što bi imalo velike posljedice i na organizaciju lokalnih izbora planiranih za jesen ove godine.

Zatražena istraga

Krišto je kao predsjedateljica Povjerenstva za izbor i imenovanje SIP-a zatražila i istragu Upravnog inspektorata koje djeluje pri Ministarstvu pravosuđa BiH i kaže da je dobila obavijest da su u radu SIP-a uočene brojne nepravilnosti, odnosno nezakonitosti u radu, ali da za sada nema spoznaje o čemu se konkretno radi. Rješenje inspektorata s konkretnim mjerama koje moraju biti poduzete poslano je SIP-u.

Doda li se ovome i sporna odluka o odgodi lokalnih izbora izvan zakonom propisanog roka, zbog čega je bio pokrenut spor i pred Ustavnim sudom BiH, jasno je da aktualni SIP ugrožava poziciju i ulogu ovog tijela. O tomu, čini se, nisu puno razmišljali oni kojima je najvažnije bilo da dobiju sastav SIP-a koji će im na općim izborima 2022. godine osigurati preuzimanje dovoljnog broja hrvatskih mjesta u federalnom Domu naroda kako bi formirali vlast bez legitimnih hrvatskih predstavnika, odnosno onih koji budu dobili većinsku potporu hrvatskoga biračkog tijela, piše Večernji List BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari