Pratite nas

BiH

Tvrtko Milović: Komšićev legitimni udar na konstitutivnost

Objavljeno

na

Iako je skoro 20 godina u visokoj politici, Željko Komšić je tek jučer (15.08.2019.) prvi put u karijeri elaborirao neki svoj politički cilj i viziju – priopćio je javnosti da je protiv konstitutivnosti naroda i da će se u nastavku karijere boriti protiv iste.

Do sada je Komšić isključivo reagirao na tuđe izjave, najčešće Dodikove, Kolindine, Čovićeve, Plenkovićeve… Ovaj put Komšić je izašao s konkretnom političkom izjavom koja se odnosi na njegovo buduće djelovanje.

Iz stila i riječnika priopćenja jasno je da on nije autor nego njegova dva savjetnika, ali s obzirom na to da ga potpisuje Komšić, tretirat ćemo ga kao njegovo.

Ukratko, Komšić ohrabren vlastitim tumačenjem izvještaja Europske komisije, smatra da BiH treba kompletno preurediti na način da se u Ustavu ignorira njena multitetnička povijest (i sve što iz toga proizlazi) i da se uređenje preuredi u jednostavno građansko!

Član Predsjedništva BiH negdje u sredini priopćenja najavljuje da će ova „vizija“ BiH biti predstavljena svim međunarodnim dužnosnicima s kojima u budućnosti bude imao susret. Zbog toga Komšićev plan ne treba potcjenjivati.

Poznavajući političke domete Željka Komšića (i njegovih savjetnika), on građansku BiH zamišlja kao politički skladnu zajednicu u kojoj probosanska (čitaj bošnjačka) većina dominira Bosnom i Hercegovinom trajno gušeći etničke (čitaj srpske i hrvatske) političke elite pod stalnim optužbama za separatizam i fašizam. Takva BiH uz malo pojačan represivni aparat funkcionira na način koncentracije realne političke moći u Sarajevu gdje se zatim odlučuje i o raspodjeli ekonomskih resursa koji bi pripali isključivo probosanskim područijima, dok ona antibosanska područja treba ekonomski i demografski uništavati „dok ne dođu tobe“.

To je zamišljeni scenarij.

Ali, ne bi to išlo tako u slučaju idealtipske građanske BiH kako je Komšić prezentirao svojim priopćenjem za javnost.

Zamislimo kako bi građanska BiH funkcionirala na tri važne političke razine: Predsjedništvo, Parlament i entiteti.

Predsjedništvo BiH: Birao bi se jedan Predsjednik. S obzirom na to da Hrvati ne mogu izabrati ni jednog od tri, onda sasvim sigurno ne bi mogli izabrati ni tog jednog. Stoga stranke s hrvatskim predznakom vjerojatno ne bi ni izlazile s kandidatom za Predsjednika. Hrvati, prema političkom raspoloženju demonstriranom posljednjih 30 godina, sigurno ne bi glasali za „probosanskog“ kandidata. Naprotiv.

Srbi bi se vjerojatno koncentrirali oko jednog kandidata, koji bi vjerojatno pokupio i većinu glasova Hrvata.
Bošnjaci bi prema dosadašnjem iskustvu imali najmanje tri ozbiljna kandidata. Kako je politička povijest pokazala, prezentirani programi i sadržaj kandidata ne bi utjecali na izbor jer bi predominantna većina građana BiH i dalje glasovala prema etničkom načelu. Ako bi Bošnjaci (ili probosanci) izašli s jednim kandidatom onda bi se političko trijelo jednostavno podijelilo po etničkoj liniji – jednako kao danas.

U slučaju izbora za Predsjednika BiH izvjesno je samo predsjednik nikad ne bi bio Hrvat. Pa čak ni Željko Komšić.

Predsjednik s takvim etničkim legitimitetom na svojoj strani, bez obzira na njegov politički profil, ne bi bio prihvaćen od najmanje pola stanovništva. I dok se u Europi takva podijeljenost biračkog tijela bazira na ideološkim razlikama koje se političkom kulturom daju premostiti od izbora do izbora, kod nas bi politička podijeljenost bila bazirana na etničkim razlikama, a kako nemamo nikakvu političku kulturu prihvaćanja, Predsjednik BiH bi čitav mandat proveo u osporavanju i izvjesnoj političkoj blokadi poraženih snaga.

Parlament BiH: U građanskoj BiH ne bi bilo Doma naroda pa bi se sve odluke donosile u Zastupničkom (jedinom) domu. S obzirom na praksu preglasavanja i neuvažavanja stavova hrvatskih predstavnika, izvjesno je da bi hrvatski zastupnici bili u trajnoj koaliciji sa srpskim. Srpski i hrvatski zastupnici bi tako činili snažan politički blok koji nikad ne bi mogao samostalno formirati vlast, ali bi zato unosio vječni nered na „probosanskoj“ političkoj sceni.

„Probosanske“ stranke bi tako bile prisiljene stalno koalirati što bi uništilo demokratski kapacitet koji su bošnjaci do danas postigli, za razliku od Srba i Hrvata. Tako bi vremenom opozicione „probosanske“ stranke ustvari nestale jer bi morale biti u koaliciji s najvećom „probosanskom“ strankom. A kada najveća opoziciona „probosanska“ stranka nestane (ili postane marginalna) onda će najjača „probosanska“ stranka biti prisiljena koalirati sa srpsko-hrvatskom (etničkom) koalicijom.
Rezultat – identični politički problemi koje imamo danas.

Etntiteti: U građanskoj BiH i njeni entiteti su građanski. Republika Srpska više ne bimala ni formalne razloge misliti na prava Bošnjaka i Hrvata, a položaj preostalih povratnika bi bio još teži. Vremenom bi svi bošnjački policajci dobili otkaze a bošnjačka djeca bi učila srpski jezik i polagala vijence palim borcima Vojske Republike Srpske. Jer u građanskoj Republici Srpskoj prosta većina određuje što će raditi svi.
U građanskoj Federaciji Bošnjaci bi dominirali. Svoju dominaciju bi iskoristili za ekonomsku i političku centralizaciju. Žrtve bi bili kantoni kojima bi se oduzimale ovlasti. Ekonomskom centralizacijom Sarajevo bi profitiralo dok bi periferni dijelovi entiteta gubili udio u ekonomskoj distribuciji dobara.
Hrvatima bi se na taj način i formalno onemogućila participacija u političkom životu FBiH što bi ih nepovratno udaljilo iz BiH. Nestankom Hrvata kao političkog naroda nestaje i važan dio ekonomske aktivnosti u FBiH. Praktično, sva područja izvan užeg sarajevskog bazena bi postala pasivna.

Ukupno gledajući, izvan tankog sloja bošnjačke elite smještene u Sarajevu, nitko ne bi profitirao od građanske BiH. Država bi jednako teško funkcionirala kao što teško funkcionira danas. Konstitutivnost kao „zastarjeli sovjetski princip“ nešto znači samo Hrvatima, pa je stoga udar na konstitutivnost ustvari udar na hrvatski narod iz ureda hrvatskog člana Predsjedništva.

Usisavanje Hrvata (ne i Srba zaštićenih Republikom Srpskom) u amorfnu građansku masu konačni je kraj multietničke BiH i početak njene političke bipolarizacije koja ne može završiti njenim ujedinjenjem nego upravo suprotno – izvjesnim raspadom na dva dijela.

Da ne bude zabune – Željko Komšić ima sav potreban legitimitet za obavljanje ovog zadatka, komentirao je Tvrtko Milović na Facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Od prvog ožujka olakšan pristup stranim radnicima njemačkom tržištu

Objavljeno

na

Objavio

stock photo

Od prvog ožujka na snazi će biti i novi zakon koji, prije svega, podrazumijeva izjednačavanje radne snage.

Njemačkoj je potrebna radna snaga i Vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. Od prvog ožujka na snazi će biti i novi zakon koji, prije svega, podrazumijeva izjednačavanje radne snage, piše Bljesak.info

To bi značilo olakšan pristup stranim radnicima njemačkom tržištu. Hoće li tim potezom biti olakšan put bh. državljanima?, prenosi BHRT. Iako se polemiziralo da će od prvog ožujka svi državljani BiH moći spakirati kofere i otići u Njemačku, to neće ići lako. Sustav odlaska u Njemačku i dalje će ići preko konzulata.

”Tri su uvjeta koje je potrebno imati za Njemačku: Grancija da imate neko radno mjesto, drugi uvjet je odgovarajuća diploma jezika i treći uvjet je diploma srednje škole ili fakulteta”, govori odvjetnik Kasim Rašidović.

Dogovor koji Bosna i Hercegovina trenutno ima s Njemačkom jeste zapošljavanje osoba sa srednjom medicinskom školom. Od 2013. godine u Njemačku je otišlo oko 5.300 osoba sa završenom medicinskom školom.

”Ono što je još traženo na njemačkom tržištu rada to su još i doktori medicine, sve visokoobrazovane osobe koje rade u IT sektoru različiti inžinjeri elektrotehnike i slično. Ali ne radimo to jer nemamo dogovor”, objašnjava Boris Pupić ispred Agencija za rad i zapošljavanje BiH.

Masovni odlazak opravdavaju i sami građani. Preciznih podataka o odlasku radne snage iz BiH nema. No, podaci koje navodi BHRT, pokazuju da se preko 88 tisuća građana proteklih 20 godina odreklo bh. državljanstva. Polovina ovih građana sada su stanovnici Austrije i Njemačke.

”Da bi došli u fazu da budu primljeni u državljanstvo tamo gdje žive, rade i borave naši državljani Bosne i Hercegovine oni moraju u tim državama da provedu određeni vremenski period od 5 do 10 godina.

A iseljenički val će nas ošinuti za 5 do 10 godina i tada ćemo imati pojačano odricanje”, govori Milan Zjajić ispred Ministarstva civilnih poslova BiH.

A iseljenički val ponajviše osjete poslodavci.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik: BiH će se sama urušiti, čim se izmaknu stranci

Objavljeno

na

Objavio

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da međunarodna zajednica ne pravi slučajno krize na teritorijama gdje žive Srbi, ističući da je zajednički cilj svih tih akcija da se razdvoji srpski narod.

– Samo naivni mogu pomisliti da su slučajno u isto vrijeme otvorene krize u BiH, Crnoj Gori i na Kosovu. Međunarodna zajednica je svjesna da nije završila posao i pokušava postaviti određene startne pozicije za rješavanje – kazao je Dodik za današnje Večernje novosti.

Cilj međunarodne zajednice je, kako kaže Dodik, degradirati i minimalizirati srpski narod, najbrojniji i najznačajniji narod u zemljama bivše Јugoslavije.

– Apsolutno sam svjestan da pokušavaju stvoriti dojam da su Srbi remetilački faktor na Balkanu, što naravno nisu, istaknuo je Dodik.

On navodi i da je strategija stranaca da je “dobar samo onaj Srbin koji je podanik”.

BiH će se sama urušiti

– Ako kažete da znate čitati Daytonski sporazum i Ustav, i da ne pristajete na tumačenja, odmah ste loši. Ako još ne prihvatite reforme koje zadiru u interese srpskog naroda, dobijete etiketu ultradesničara i nacionaliste. Јa pristajem samo na etiketu pripadnika srpskog naroda… Kakav je Dodik strancima, to me uopće ne interesira, zanima me samo kakav će biti srpskom narodu – rekao je Dodik.

Srpski član Predsjedništva BiH ocjenjuje i da će se BiH sama urušiti i da je nitko ne treba rušiti.

– Јednom će se i stranci umoriti u svemu ovome. Čim se izmaknu – nema Bosne. Samo će funkcionirati ono što već funkcionira, a to je Republikea Srpska – kazao je Dodik.

Srpski član Predsjedništva BiH dodaje da je KiM najjači izraz pokušaja stranaca da omalovaže nacionalni interes države Srbije.

– Velika je odgovornost za narod, koji ne smijemo uvući u sukobe i izolaciju, a posebno ne u rat. Političke borbe su dozvoljene. Zato politika koju vodimo danas mora biti oprezna i odgovorna – rekao je Dodik.

Srpski narod će se u ovom stoljeću ujediniti

Kada je riječ o situaciji u Crnoj Gori, kaže da nema Srbina u Banjaluci i Srpskoj kojeg ne boli nepravda učinjena nad srpskim narodom u toj zemlji.

On navodi i da je zbog toga smatrao da sada nije vrijeme za posjetu crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića Sarajevu.

– Smatrao sam da nije vrijeme za tu posjetu i da je to jedan vid provokacije. Јer imamo napad na SPC u Crnoj Gori, gdje se na bezočan način, kroz neki zakon koji ne postoji nigde u svijetu, pokušava minimaliziranje naše crkve i naroda – rekao je Milorad Dodik.

Naglasio je da je ponosan što pripada srpskom narodu.

– On će se u ovom stoljeću ujediniti, bio ja živ ili ne. Živim za tu ideju, bez obzira na namjeru međunarodnog faktora da spriječi ujedinjenje srpskog naroda na Balkanu – rekao je Dodik.

Srbi, ističe, moraju promjeniti svoj stav da stranci ovdje nešto odlučuju.

– Ne, mi odlučujemo – poručio je Dodik u intervjuu za Večernje novosti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari