Pratite nas

BiH

Tvrtko Milović: Komšićev legitimni udar na konstitutivnost

Objavljeno

na

Iako je skoro 20 godina u visokoj politici, Željko Komšić je tek jučer (15.08.2019.) prvi put u karijeri elaborirao neki svoj politički cilj i viziju – priopćio je javnosti da je protiv konstitutivnosti naroda i da će se u nastavku karijere boriti protiv iste.

Do sada je Komšić isključivo reagirao na tuđe izjave, najčešće Dodikove, Kolindine, Čovićeve, Plenkovićeve… Ovaj put Komšić je izašao s konkretnom političkom izjavom koja se odnosi na njegovo buduće djelovanje.

Iz stila i riječnika priopćenja jasno je da on nije autor nego njegova dva savjetnika, ali s obzirom na to da ga potpisuje Komšić, tretirat ćemo ga kao njegovo.

Ukratko, Komšić ohrabren vlastitim tumačenjem izvještaja Europske komisije, smatra da BiH treba kompletno preurediti na način da se u Ustavu ignorira njena multitetnička povijest (i sve što iz toga proizlazi) i da se uređenje preuredi u jednostavno građansko!

Član Predsjedništva BiH negdje u sredini priopćenja najavljuje da će ova „vizija“ BiH biti predstavljena svim međunarodnim dužnosnicima s kojima u budućnosti bude imao susret. Zbog toga Komšićev plan ne treba potcjenjivati.

Poznavajući političke domete Željka Komšića (i njegovih savjetnika), on građansku BiH zamišlja kao politički skladnu zajednicu u kojoj probosanska (čitaj bošnjačka) većina dominira Bosnom i Hercegovinom trajno gušeći etničke (čitaj srpske i hrvatske) političke elite pod stalnim optužbama za separatizam i fašizam. Takva BiH uz malo pojačan represivni aparat funkcionira na način koncentracije realne političke moći u Sarajevu gdje se zatim odlučuje i o raspodjeli ekonomskih resursa koji bi pripali isključivo probosanskim područijima, dok ona antibosanska područja treba ekonomski i demografski uništavati „dok ne dođu tobe“.

To je zamišljeni scenarij.

Ali, ne bi to išlo tako u slučaju idealtipske građanske BiH kako je Komšić prezentirao svojim priopćenjem za javnost.

Zamislimo kako bi građanska BiH funkcionirala na tri važne političke razine: Predsjedništvo, Parlament i entiteti.

Predsjedništvo BiH: Birao bi se jedan Predsjednik. S obzirom na to da Hrvati ne mogu izabrati ni jednog od tri, onda sasvim sigurno ne bi mogli izabrati ni tog jednog. Stoga stranke s hrvatskim predznakom vjerojatno ne bi ni izlazile s kandidatom za Predsjednika. Hrvati, prema političkom raspoloženju demonstriranom posljednjih 30 godina, sigurno ne bi glasali za „probosanskog“ kandidata. Naprotiv.

Srbi bi se vjerojatno koncentrirali oko jednog kandidata, koji bi vjerojatno pokupio i većinu glasova Hrvata.
Bošnjaci bi prema dosadašnjem iskustvu imali najmanje tri ozbiljna kandidata. Kako je politička povijest pokazala, prezentirani programi i sadržaj kandidata ne bi utjecali na izbor jer bi predominantna većina građana BiH i dalje glasovala prema etničkom načelu. Ako bi Bošnjaci (ili probosanci) izašli s jednim kandidatom onda bi se političko trijelo jednostavno podijelilo po etničkoj liniji – jednako kao danas.

U slučaju izbora za Predsjednika BiH izvjesno je samo predsjednik nikad ne bi bio Hrvat. Pa čak ni Željko Komšić.

Predsjednik s takvim etničkim legitimitetom na svojoj strani, bez obzira na njegov politički profil, ne bi bio prihvaćen od najmanje pola stanovništva. I dok se u Europi takva podijeljenost biračkog tijela bazira na ideološkim razlikama koje se političkom kulturom daju premostiti od izbora do izbora, kod nas bi politička podijeljenost bila bazirana na etničkim razlikama, a kako nemamo nikakvu političku kulturu prihvaćanja, Predsjednik BiH bi čitav mandat proveo u osporavanju i izvjesnoj političkoj blokadi poraženih snaga.

Parlament BiH: U građanskoj BiH ne bi bilo Doma naroda pa bi se sve odluke donosile u Zastupničkom (jedinom) domu. S obzirom na praksu preglasavanja i neuvažavanja stavova hrvatskih predstavnika, izvjesno je da bi hrvatski zastupnici bili u trajnoj koaliciji sa srpskim. Srpski i hrvatski zastupnici bi tako činili snažan politički blok koji nikad ne bi mogao samostalno formirati vlast, ali bi zato unosio vječni nered na „probosanskoj“ političkoj sceni.

„Probosanske“ stranke bi tako bile prisiljene stalno koalirati što bi uništilo demokratski kapacitet koji su bošnjaci do danas postigli, za razliku od Srba i Hrvata. Tako bi vremenom opozicione „probosanske“ stranke ustvari nestale jer bi morale biti u koaliciji s najvećom „probosanskom“ strankom. A kada najveća opoziciona „probosanska“ stranka nestane (ili postane marginalna) onda će najjača „probosanska“ stranka biti prisiljena koalirati sa srpsko-hrvatskom (etničkom) koalicijom.
Rezultat – identični politički problemi koje imamo danas.

Etntiteti: U građanskoj BiH i njeni entiteti su građanski. Republika Srpska više ne bimala ni formalne razloge misliti na prava Bošnjaka i Hrvata, a položaj preostalih povratnika bi bio još teži. Vremenom bi svi bošnjački policajci dobili otkaze a bošnjačka djeca bi učila srpski jezik i polagala vijence palim borcima Vojske Republike Srpske. Jer u građanskoj Republici Srpskoj prosta većina određuje što će raditi svi.
U građanskoj Federaciji Bošnjaci bi dominirali. Svoju dominaciju bi iskoristili za ekonomsku i političku centralizaciju. Žrtve bi bili kantoni kojima bi se oduzimale ovlasti. Ekonomskom centralizacijom Sarajevo bi profitiralo dok bi periferni dijelovi entiteta gubili udio u ekonomskoj distribuciji dobara.
Hrvatima bi se na taj način i formalno onemogućila participacija u političkom životu FBiH što bi ih nepovratno udaljilo iz BiH. Nestankom Hrvata kao političkog naroda nestaje i važan dio ekonomske aktivnosti u FBiH. Praktično, sva područja izvan užeg sarajevskog bazena bi postala pasivna.

Ukupno gledajući, izvan tankog sloja bošnjačke elite smještene u Sarajevu, nitko ne bi profitirao od građanske BiH. Država bi jednako teško funkcionirala kao što teško funkcionira danas. Konstitutivnost kao „zastarjeli sovjetski princip“ nešto znači samo Hrvatima, pa je stoga udar na konstitutivnost ustvari udar na hrvatski narod iz ureda hrvatskog člana Predsjedništva.

Usisavanje Hrvata (ne i Srba zaštićenih Republikom Srpskom) u amorfnu građansku masu konačni je kraj multietničke BiH i početak njene političke bipolarizacije koja ne može završiti njenim ujedinjenjem nego upravo suprotno – izvjesnim raspadom na dva dijela.

Da ne bude zabune – Željko Komšić ima sav potreban legitimitet za obavljanje ovog zadatka, komentirao je Tvrtko Milović na Facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

OHR i američko veleposlanstvo odbacili poziv bošnjačke SDA na obnovu republike BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: klix.ba

Ured Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR) i veleposlanstvo SAD-a u srijedu su osudili deklaraciju najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) kojom je prošlog tjedna pozvala na uspostavu BiH kao republike građanskog tipa i ukida nacionalni ustroj.

U odvojenim izjavama OHR i američko veleposlanstvo istaknuli su kako deklaracija SDA ne pomaže nikome u BiH a bespotrebno potiče nove sukobe.

Iz OHR-a su upozorili kako su u SDA morali biti svjesni da će deklaracija izazvati negativne reakcije i stvoriti dodatne tenzije.

“Visoki predstavnik želi jasno istaknuti da je sukladno svom mandatu obvezan inzistirati na punom poštivanju Daytonskog sporazuma. On uključuje i ustav BiH, koji jasno jamči suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH te navodi da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Svaka promjena unurranje organizacije BiH mora biti usvojena sukladno sa procedurama predviđenim ustavom za što je potreban sveobuhvatan proces izgradnje konsenzusa i dogovora u cjelokupnom političkom spektru”, naveli su iz OHR-a.

SDA je u subotu na kongresu u Sarajevu usvojio deklaraciju u kojoj navodi da će inzistirati na izmjenama ustava i preuređenju BiH koje bi vodilo uspostavi prijeratne republike BiH, ukidanju entiteta i županija te vladavini većine u državi u kojoj Bošnjaci po zadnjem popisu imaju više od 50 posto pučanstva.

OHR je u reakciji naveo i kako visoki predstavnik “duboko žali zbog retorike nekih stranačkih dužnosnika na kongresu SDA” što se zapravo odnosi na istupe u kojima su oni kojom veličali i slavili osobe optužene za ratne zločine.

“Takva stajališta koje zastupa bilo koji političar ili javna osoba štetni su za proces pomirenja među zajednicama u BiH i stoga su neprihvatljivi. Visoki predstavnik poziva sve političke i duž nosnike u tijelima vlasti u zemlji da prestanu sa beskrajnom retorikom podjele i stvore klimu koja će pogodovati formiranju vlasti na svim razinama”, stoji u izjavi ureda Valentina Inzka.

Na Twitter računu veleposlanstva SAD gotovo istodobno je objavljeno kako su “zabrinuti zbog iznesenih političkih stajališta u deklaraciji SDA” jer se time samo potiču novi sukobi.

“Takva retorika usporava napredak BiH ka euroatlanskim integracijama i članstvu BiH u EU, podriva stabilnost i plaši investitore, što uništava radna mjesta i ubrzava egzodus građana”, stoji u izjavi.

Iz američkog veleposlanstva su istaknuli kako odnos SAD prema BiH ostaje nepromijenjen i znači odlučnu potporu njenom teritorijalnom integritetu kao države s dva entiteta i tri konstitutivna naroda pri čemu niti jedan entitet nema pravo na otcjepljenje a njihov opstanak je moguć samo unutar BiH.

“Svaka promjena unutarnje organizacije BiH mora se usvojiti sukladno postupcima utvrđenim u ustavu, za što je potrebna široka potpora unutar političkog spektra BiH uključujući sve konstitutivne narode”, stoji u reagiranju. (Hina)

 

HNS BiH: Programska deklaracija SDA dokaz je organiziranog političkog, ideološkog i medijskog nasilja nad Hrvatima u BiH

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

HBŽ se protivi izgradnji migrantskog centra na području županije

Objavljeno

na

Objavio

Vlasti većinske hrvatske Hercegbosanske županije (HBŽ) sa sjedištem u Livnu usprotivile su se u srijedu smještaju ilegalnih migranata na području ove županije podržavajući stajalište šest općina koje su ranije zauzele takvo stajalište.

Kako su priopćili iz vlade Hercegbosanske županije (HBŽ), ova institucija ocijenila kako ne postoje uvjeti za izgradnju posebnih centara za tranzit ili privremeni smještaj migranata.

“Hercegbosanska županija odnosno njezine općine Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč, Tomislavgrad, Kupres i Grad Livno nemaju kapaciteta za smještaj migranata niti mogu ispuniti standarde sukladne međunarodnim zakonima, te kategorički odbacuje mogućnost da bi ovaj prostor mogao biti prepoznat kao tranzitni prostor za kretanje migranata, a niti kao prostor njihovog privremenog boravka, kao i da se na prostoru Hercegbosanske županije otvaraju bilo kakvi prihvatni centri za migrante”, priopćeno je iz vlade HBŽ-a.

Županijske vlasti su pri tome upozorile kako postoje brojni sigurnosna, humanitarna i druga iskušenja s migrantima.

Ranije su načelnici pet općina i grada Livna potpisali zajedničku izjavu kojom se protive izgradnji centra za smještaj migranata na području HBŽ-a.

Hrvatske političke stranke izrazile su sumnju kako će na području Bosanskog Grahova središnje vlasti BiH zajedno s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) izgraditi migrantski centar nakon što je tamo navodno smješteno osamdeset kontejnera.

Državni ministar sigurnosti Dragan Mektić ranije je inzistirao na rasterećenju Unsko-sanske županije, u kojoj je smještan najveći broj migranata, izgradnjom centara diljem BiH. (Hina)

 

Daleko od očiju javnosti priprema se smještaj migranata u Bosanskom Grahovu?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari