Pratite nas

BiH

Tvrtko Milović: Komšićev legitimni udar na konstitutivnost

Objavljeno

na

Iako je skoro 20 godina u visokoj politici, Željko Komšić je tek jučer (15.08.2019.) prvi put u karijeri elaborirao neki svoj politički cilj i viziju – priopćio je javnosti da je protiv konstitutivnosti naroda i da će se u nastavku karijere boriti protiv iste.

Do sada je Komšić isključivo reagirao na tuđe izjave, najčešće Dodikove, Kolindine, Čovićeve, Plenkovićeve… Ovaj put Komšić je izašao s konkretnom političkom izjavom koja se odnosi na njegovo buduće djelovanje.

Iz stila i riječnika priopćenja jasno je da on nije autor nego njegova dva savjetnika, ali s obzirom na to da ga potpisuje Komšić, tretirat ćemo ga kao njegovo.

Ukratko, Komšić ohrabren vlastitim tumačenjem izvještaja Europske komisije, smatra da BiH treba kompletno preurediti na način da se u Ustavu ignorira njena multitetnička povijest (i sve što iz toga proizlazi) i da se uređenje preuredi u jednostavno građansko!

Član Predsjedništva BiH negdje u sredini priopćenja najavljuje da će ova „vizija“ BiH biti predstavljena svim međunarodnim dužnosnicima s kojima u budućnosti bude imao susret. Zbog toga Komšićev plan ne treba potcjenjivati.

Poznavajući političke domete Željka Komšića (i njegovih savjetnika), on građansku BiH zamišlja kao politički skladnu zajednicu u kojoj probosanska (čitaj bošnjačka) većina dominira Bosnom i Hercegovinom trajno gušeći etničke (čitaj srpske i hrvatske) političke elite pod stalnim optužbama za separatizam i fašizam. Takva BiH uz malo pojačan represivni aparat funkcionira na način koncentracije realne političke moći u Sarajevu gdje se zatim odlučuje i o raspodjeli ekonomskih resursa koji bi pripali isključivo probosanskim područijima, dok ona antibosanska područja treba ekonomski i demografski uništavati „dok ne dođu tobe“.

To je zamišljeni scenarij.

Ali, ne bi to išlo tako u slučaju idealtipske građanske BiH kako je Komšić prezentirao svojim priopćenjem za javnost.

Zamislimo kako bi građanska BiH funkcionirala na tri važne političke razine: Predsjedništvo, Parlament i entiteti.

Predsjedništvo BiH: Birao bi se jedan Predsjednik. S obzirom na to da Hrvati ne mogu izabrati ni jednog od tri, onda sasvim sigurno ne bi mogli izabrati ni tog jednog. Stoga stranke s hrvatskim predznakom vjerojatno ne bi ni izlazile s kandidatom za Predsjednika. Hrvati, prema političkom raspoloženju demonstriranom posljednjih 30 godina, sigurno ne bi glasali za „probosanskog“ kandidata. Naprotiv.

Srbi bi se vjerojatno koncentrirali oko jednog kandidata, koji bi vjerojatno pokupio i većinu glasova Hrvata.
Bošnjaci bi prema dosadašnjem iskustvu imali najmanje tri ozbiljna kandidata. Kako je politička povijest pokazala, prezentirani programi i sadržaj kandidata ne bi utjecali na izbor jer bi predominantna većina građana BiH i dalje glasovala prema etničkom načelu. Ako bi Bošnjaci (ili probosanci) izašli s jednim kandidatom onda bi se političko trijelo jednostavno podijelilo po etničkoj liniji – jednako kao danas.

U slučaju izbora za Predsjednika BiH izvjesno je samo predsjednik nikad ne bi bio Hrvat. Pa čak ni Željko Komšić.

Predsjednik s takvim etničkim legitimitetom na svojoj strani, bez obzira na njegov politički profil, ne bi bio prihvaćen od najmanje pola stanovništva. I dok se u Europi takva podijeljenost biračkog tijela bazira na ideološkim razlikama koje se političkom kulturom daju premostiti od izbora do izbora, kod nas bi politička podijeljenost bila bazirana na etničkim razlikama, a kako nemamo nikakvu političku kulturu prihvaćanja, Predsjednik BiH bi čitav mandat proveo u osporavanju i izvjesnoj političkoj blokadi poraženih snaga.

Parlament BiH: U građanskoj BiH ne bi bilo Doma naroda pa bi se sve odluke donosile u Zastupničkom (jedinom) domu. S obzirom na praksu preglasavanja i neuvažavanja stavova hrvatskih predstavnika, izvjesno je da bi hrvatski zastupnici bili u trajnoj koaliciji sa srpskim. Srpski i hrvatski zastupnici bi tako činili snažan politički blok koji nikad ne bi mogao samostalno formirati vlast, ali bi zato unosio vječni nered na „probosanskoj“ političkoj sceni.

„Probosanske“ stranke bi tako bile prisiljene stalno koalirati što bi uništilo demokratski kapacitet koji su bošnjaci do danas postigli, za razliku od Srba i Hrvata. Tako bi vremenom opozicione „probosanske“ stranke ustvari nestale jer bi morale biti u koaliciji s najvećom „probosanskom“ strankom. A kada najveća opoziciona „probosanska“ stranka nestane (ili postane marginalna) onda će najjača „probosanska“ stranka biti prisiljena koalirati sa srpsko-hrvatskom (etničkom) koalicijom.
Rezultat – identični politički problemi koje imamo danas.

Etntiteti: U građanskoj BiH i njeni entiteti su građanski. Republika Srpska više ne bimala ni formalne razloge misliti na prava Bošnjaka i Hrvata, a položaj preostalih povratnika bi bio još teži. Vremenom bi svi bošnjački policajci dobili otkaze a bošnjačka djeca bi učila srpski jezik i polagala vijence palim borcima Vojske Republike Srpske. Jer u građanskoj Republici Srpskoj prosta većina određuje što će raditi svi.
U građanskoj Federaciji Bošnjaci bi dominirali. Svoju dominaciju bi iskoristili za ekonomsku i političku centralizaciju. Žrtve bi bili kantoni kojima bi se oduzimale ovlasti. Ekonomskom centralizacijom Sarajevo bi profitiralo dok bi periferni dijelovi entiteta gubili udio u ekonomskoj distribuciji dobara.
Hrvatima bi se na taj način i formalno onemogućila participacija u političkom životu FBiH što bi ih nepovratno udaljilo iz BiH. Nestankom Hrvata kao političkog naroda nestaje i važan dio ekonomske aktivnosti u FBiH. Praktično, sva područja izvan užeg sarajevskog bazena bi postala pasivna.

Ukupno gledajući, izvan tankog sloja bošnjačke elite smještene u Sarajevu, nitko ne bi profitirao od građanske BiH. Država bi jednako teško funkcionirala kao što teško funkcionira danas. Konstitutivnost kao „zastarjeli sovjetski princip“ nešto znači samo Hrvatima, pa je stoga udar na konstitutivnost ustvari udar na hrvatski narod iz ureda hrvatskog člana Predsjedništva.

Usisavanje Hrvata (ne i Srba zaštićenih Republikom Srpskom) u amorfnu građansku masu konačni je kraj multietničke BiH i početak njene političke bipolarizacije koja ne može završiti njenim ujedinjenjem nego upravo suprotno – izvjesnim raspadom na dva dijela.

Da ne bude zabune – Željko Komšić ima sav potreban legitimitet za obavljanje ovog zadatka, komentirao je Tvrtko Milović na Facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Otkriveno 12 zaraženih od koronavirusa u Hercegovini, pozitivno više od 60 osoba

Objavljeno

na

Objavio

Još 12 osoba zaraženih koronavirusom potvrđeno je u posljednja 24 sata na području dviju hercegovačkih županija čime je ukupan broj oboljelih premašio brojku 60.

Kako je priopćeno iz Kriznog stožera Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar u protekla 24 sata na koronavirus je testirano 35 osoba, od čega je 12 bilo pozitivnih.

Novih pet slučajeva zaraze potvrđeno je u Čitluku, u Konjicu četiri, Mostaru dva te u Posušju prvi slučaj oboljele osobe od COVID-19.

”Općinski i županijski sanitarni inspektori u protekla 24 sata izdali su 11 rješenja o izolaciji i samoizolaciji, a ukupno su, do sada, izdana 1443 rješenja”, navodi se u priopćenju.

U Županiji zapadnohercegovačkoj u protekla 24 sata nije zabilježeno kršenje mjera samoizolacije niti kršenje mjera kretanja izrečenih starijim osoba od 65 i mlađima od 18 godina. Izrečene su dvije kazne za kršenje policijskog sata koji je sada na snazi od 19 sati do 5 sati ujutro.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo ŽZH trenutno je u samoizolaciji 1.010 osoba, 43 osobe su ušle u samoizolaciju, a 3 osobe su izašle.

Uz banjolučku regiju Hercegovina je drugo najveće područje zaraze koronavirusom. Trenutačno je otkrivena 61 osoba pozitivna na koronavirus što predstavlja polovicu ukupnog broja zaraženih u entitetu Federaciji BiH. (Hina)

Igor Rudan: Analiza stvarnih uzroka tragedije COVID-19 u Italiji i drugim zemljama EU

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Poruka vrhbosanskih nadbiskupa u vrijeme kušnje

Objavljeno

na

Objavio

KTA

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić i nadbiskup koadjutor mons. Tomo Vukšić uputili su u subotu, 28. ožujka 2020. poruku svećenicima koju KTA prenosi u cijelosti:

“Draga braćo Misnici!

Zajedno Božjim narodom svi kroz ovo vrijeme proživljavamo veliku neizvjesnost i kušnju koju je corona-virus prouzročio. U novim okolnostima, koje su nam do sada bile posvema nepoznate, i nama svećenicima nametnut je novi način života i pastorala. No pri tomu, iako smo ograničeni i kretanjem i sobnim kontaktima, i u ovim okolnostima trebamo ostati dušobrižnici svojih vjernika i istinski zauzeti za spas duša i zdravlje tijela.

Posebice mi svećenici vrlo ćemo bolno proživljavati svete dane Velikoga tjedna i slavlje obreda bez prisutnosti naroda. Ali naš narod nije nestao, on je s nama i mi za njih. Iako nisu prisutni fizički u našim crkvama, povežimo se duhovno i „veslajmo zajedno“, kako papa Franjo poručuje u svojoj meditaciji. Svi smo u istoj lađi života.

Ovim pismom želim s vama, poštovana braćo Misnici, biti duhovno povezan i, zajedno s nadbiskupom koadjutorom, uputiti vam riječi ohrabrenja i zajedništva u Gospodinu.

Poštujmo upute koje smo dali za življenje i ponašanje u ovom vremenu opasne bolesti, kao i upute stručnjaka i stožera obrane od virusa. Poštivanjem tih uputa čuvamo sebe i svoje vjernike i pomažemo da se ovo zlo što prije zaustavi.

Kada nam je Bog dao tolika sredstva komunikacije, koja većina posjeduje i umije se njima služiti, iskoristimo ih za uspostavljanje veza sa svojim vjernicima. Neka vas i po tomu dožive kao pastire koji ih hrabre u vjeri, nadi i ljubavi. Neka ta povezanost sa župljanima bude i prilika za vaše ohrabrenje i utjehe, ali i za upućivanje Riječi Božje kojom se vjera hrani.

Tim sredstvima komunikacije prenesimo vjernicima i poruku kako i na takav način mogu pratiti Misna slavlja i druge pobožnosti. Budite otvoreni i lokalnim medijima, koji se često vrlo mnogo gledaju i slušaju, da glas pastira ne umukne nego neka odjekuje kao glas mira.

Uz sve potrebne mjere opreza, budite na raspolaganju svima koji zatraže sakrament pomirenja, a pogotovo sakramente umirućih i sprovodne molitve.

U novonastaloj situaciji mnogo toga je zabranjeno: okupljanje i održavanje javnih skupova, izlasci vani mladim i starijim osobama, a posebno oboljelima od raznih kroničnih bolesti. No time nije zabranjeno elektronski se povezivati i na taj način iskazati blizinu, solidarnost i osjećati jedni s drugima. Župnik će se stoga zanimati za svoje vjernike, nazvati ih telefonom i upitati ih kako su, a pri tomu i uputiti koju pastirsku riječ. Pogotovo ako postoji mogućnost povezivanja volontera, koji su voljni pomoći bolesnima, starima i osamljenima.

Ovo su ozbiljna vremena i teška kušnja za sve nas. Svjesni toga, molimo Isusa Krista, Pastira svih pastira, da naša pastirska skrb, po zagovoru Njegove Majke koju častimo kao zdravlje bolesnih, bude jača od ove neizvjesnosti. Neka naše poslanje živi iz pouzdanja u Uskrsloga Gospodina, pobjednika nad svakim zlom, koji ustrašenima opet poručuje: „Ne bojte se! (…) Ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta“ (Mt 28,10.20)”, stoji u poruci koju potpisuju vrhbosanski nadbiskup Kardinal Vinko Puljić i nadbiskup koadjutor mons. Tomo Vukšić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari