Pratite nas

Gospodarstvo

U 5 godina 99.820 novih radnih mjesta – najviše prilika u turizmu

Objavljeno

na

Državna burza rada objavila je oko 27 tisuća slobodnih radnih mjesta za koje će se, uz domaće radnike, natjecati i više od 50 tisuća uvoznih, piše u broju od ponedjeljka Večernji list.

U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je otvoreno 99.620 novih radnih mjesta, no da bismo se vratili na razinu na kojoj smo bili prije deset godina, trebalo bi ih stvoriti još toliko. Nova radna mjesta koja su stasala zadnjih godina puno govore i o strukturi ekonomije, a prema njima sve su karte bile bačene na sunce i more, odnosno turizam, gdje je raspoređeno gotovo 17 tisuća novih radnih mjesta.

Uz turizam jače su povukli još građevinski sektor te trgovina. Većina novih radnih mjesta bila je namijenjena ljudima s nižom i srednjom stručnom spremom, no među lidere su se provukle i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti gdje je prošle godine bilo 13 tisuća zaposlenih više nego 2014. godine, odnosno 86 tisuća, navodi dnevnik.

Navedeni podaci pokazuju da se oporavak zaposlenosti u velikoj mjeri temelji na ekspanziji ugostiteljstva i trgovine zbog znatnog povećanja inozemne turističke potražnje.

Čak je i rast zaposlenosti u građevinarstvu velikim dijelom povezan s investicijama u ugostiteljske objekte. Hrvatska se previše oslanja na ugostiteljstvo, odnosno turizam. a premalo razvija izvozno orijentiranu prerađivačku industriju komentirao je za Večernji list analitičar Darko Oračić. koji kao pozitivan primjer spominje Zagrebačku Županiju koja uspješno privlači investitore i povećava zaposlenost, dok Grad Zagreb ne čini gotovo ništa da dobije ulagače premda raspolaže visokoobrazovanom radnom snagom, posebno u tehničkim znanostima.

U odnosu na 2014. Zagreb je u pet godina povećao broj zaposlenih samo četiri posto, za razliku od Zagrebačke županije, koja je u plusu 14 posto.

Zagreb neugodno iznenađuje i po brzini zapošljavanja nakon dolaska na burzu. Unutar šest mjeseci od prijave na burzu u Zagrebu se lani zaposlilo samo 40 posto nezaposlenih, dok je u najboljoj Dubrovačko-neretvanskoj 55 posto prijavljenih na burzu našlo posao u pola godine.

Jadranske županije nude više poslova od kontinentalnih, no analitičar HGK Zvonimir Savić dodaje da je rast robnog izvoza diktirao pozitivne trendove zaposlenosti u prerađivačkoj industriji, koja je proizvela 10 tisuća novih radnih mjesta.

Savić za Večernji list podsjeća da je domaća potrošnja, u najvećoj mjeri sastavljena od potrošnje stanovništva i bruto investicija, u 2018. bila i dalje realno oko 7 posto manja nego u 2008. godini.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

DZS: Krajem siječnja 1,52 milijuna zaposlenih, stopa nezaposlenosti 8,4 posto

Objavljeno

na

Objavio

Krajem siječnja u Hrvatskoj je bilo 1,52 milijuna zaposlenih, što je 1,4 posto ili 21.123 osoba manje nego krajem prosinca, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 8,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U odnosu na siječanj 2019., broj zaposlenih bio je za 2,3 posto veći.

Po podacima DZS-a, krajem siječnja ove godine u pravnim je osobama bilo zaposleno 1,3 milijuna osoba, što je 1,4 posto ili 18.089 osoba manje nego mjesec dana prije i 2,4 posto više nego u siječnju prošle godine.

Na mjesečnoj razini najviše je, za 2,8 posto, porastao broj zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, na ukupno 100.800 osoba.

Istodobno je broj zaposlenih najviše pao u ugostiteljstvu i turizmu, za 12,2 posto, na 71.949 zaposlena.

Broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koja zapošljava najviše ljudi, je smanjen 1,1 posto, na 226.088 osoba, a u trgovini na veliko i malo za 0,8 posto, na 204.332 osobe.

Na godišnjoj razini najviše je porastao broj zaposlenih u graditeljstvu, za 9,7 posto, a najviše je pao broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, za 0,9 posto.

Po podacima koje DZS preuzima iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama je krajem siječnja bilo 183.505 zaposlenih, što je 1,6 posto manje nego u mjesecu ranije.

Broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika je pao 0,2 posto, na 19.176.

Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem siječnja bilo je registrirano 139.924 nezaposlenih osoba, što je za 6,2 posto više u odnosu na prosinac, i 11,9 posto manje nego u siječnju 2019. godine.

Stopa registrirane nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu, u siječnju je iznosila 8,4 posto te je bila za 0,5 postotna boda viša nego u prosincu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Marić: Veće nacionalno sufinanciranje EU projekata povećalo bi pritisak na državni proračun

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić u utorak je izjavio da bi povećanje udjela nacionalnog sufinanciranja u EU projektima predstavljao dodatni pritisak na državni proračun, izrazivši uvjerenje da će rasprave o tome pitanju u EU rezultirati kvalitetnim kompromisom.

Na upit novinara uoči drugog sastanka ECOFIN-a u Bruxellesu pod hrvatskim predsjedanjem o tome što misli o prijedlogu da se u novoj dugoročnoj financijskoj perspektivi EU-a poveća komponenta nacionalnog sufinanciranja u EU projektima na 25 posto, Marić je kazao da će se to vidjeti na daljnjim sastancima.

U prošli petak, naime, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.

U sklopu toga, Michel je predložio da postotak nacionalnog sufinanciranja projekata bude oko 25 posto, što je osjetno više od 15 posto, koliko je bilo dosad.

“Prijedlog je tu, brojne zemlje imaju svoja viđenja”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marić te dodao kako je to važno pitanje za Hrvatsku, jer kao najmlađa članica EU-a još uvijek nije dosegnula razine pune iskoristivosti EU fondova.

Hrvatska trenutno ima 86 posto ugovorenih sredstava, a nešto više od 31 posto je isplaćeno.

“Naravno, i na tom tragu vodimo brigu i o nacionalnom proračunu, i u tom svjetlu povećanje komponente nacionalnog sufinanciranja stvara dodatni pritisak na državni proračun. Prijedlog koji je došao dobra je podloga za raspravu i dijalog”, ocijenio je Marić te izrazio uvjerenje da će dijalog biti konstruktivan i na kraju uroditi kvalitetnim kompromisom.

Na današnjem sastanka ECOFIN-a ministri financija EU-a, pak, usvojit će revidiranu listu tzv. nekooperativnih poreznih jurisdikcija.

Marić je podsjetio da je prva takva lista napravljena još 2017. godine, s ciljem da se ispunjavanjem standarda i korištenjem najbolje svjetske prakse unaprijedi razmjena poreznih podataka, poveća transparentnost i općenito smanji izbjegavanje plaćanja poreza.

“U razdoblju iza nas preko 50 zemalja je ispunilo svoje zahtjeve koje smo pred njih stavili, što je plod konstruktivnog dijaloga. One sad više nisu na tim listama. Sad nam je namjera da se nastavi dijalog i s onima koji će i dalje biti na listi, te da i oni ispune kriterije”, kazao je Marić.

Krajem 2019. na toj listi su bile Američka Samoa, Fidži, Guam, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski otoci, Vanuatu Samoa.

Na današnjem sastanku ECOFIN-a razmatra će se proširivanje liste na Panamu, Kajmanske otoke, Sejšele i Palau. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari