Pratite nas

Gospodarstvo

U 5 godina 99.820 novih radnih mjesta – najviše prilika u turizmu

Objavljeno

na

Državna burza rada objavila je oko 27 tisuća slobodnih radnih mjesta za koje će se, uz domaće radnike, natjecati i više od 50 tisuća uvoznih, piše u broju od ponedjeljka Večernji list.

U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je otvoreno 99.620 novih radnih mjesta, no da bismo se vratili na razinu na kojoj smo bili prije deset godina, trebalo bi ih stvoriti još toliko. Nova radna mjesta koja su stasala zadnjih godina puno govore i o strukturi ekonomije, a prema njima sve su karte bile bačene na sunce i more, odnosno turizam, gdje je raspoređeno gotovo 17 tisuća novih radnih mjesta.

Uz turizam jače su povukli još građevinski sektor te trgovina. Većina novih radnih mjesta bila je namijenjena ljudima s nižom i srednjom stručnom spremom, no među lidere su se provukle i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti gdje je prošle godine bilo 13 tisuća zaposlenih više nego 2014. godine, odnosno 86 tisuća, navodi dnevnik.

Navedeni podaci pokazuju da se oporavak zaposlenosti u velikoj mjeri temelji na ekspanziji ugostiteljstva i trgovine zbog znatnog povećanja inozemne turističke potražnje.

Čak je i rast zaposlenosti u građevinarstvu velikim dijelom povezan s investicijama u ugostiteljske objekte. Hrvatska se previše oslanja na ugostiteljstvo, odnosno turizam. a premalo razvija izvozno orijentiranu prerađivačku industriju komentirao je za Večernji list analitičar Darko Oračić. koji kao pozitivan primjer spominje Zagrebačku Županiju koja uspješno privlači investitore i povećava zaposlenost, dok Grad Zagreb ne čini gotovo ništa da dobije ulagače premda raspolaže visokoobrazovanom radnom snagom, posebno u tehničkim znanostima.

U odnosu na 2014. Zagreb je u pet godina povećao broj zaposlenih samo četiri posto, za razliku od Zagrebačke županije, koja je u plusu 14 posto.

Zagreb neugodno iznenađuje i po brzini zapošljavanja nakon dolaska na burzu. Unutar šest mjeseci od prijave na burzu u Zagrebu se lani zaposlilo samo 40 posto nezaposlenih, dok je u najboljoj Dubrovačko-neretvanskoj 55 posto prijavljenih na burzu našlo posao u pola godine.

Jadranske županije nude više poslova od kontinentalnih, no analitičar HGK Zvonimir Savić dodaje da je rast robnog izvoza diktirao pozitivne trendove zaposlenosti u prerađivačkoj industriji, koja je proizvela 10 tisuća novih radnih mjesta.

Savić za Večernji list podsjeća da je domaća potrošnja, u najvećoj mjeri sastavljena od potrošnje stanovništva i bruto investicija, u 2018. bila i dalje realno oko 7 posto manja nego u 2008. godini.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica

Objavljeno

na

Objavio

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica, no s druge strane neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemalja.

Trenutno se u Federaciji BiH priprema nova Uredba o naknadama za plastične vrećice debljine stijenke do 50 mikrona i odnosit će se na sve vrećice bez obzira na veličinu i oblik ručki. Tako da će biti obuhvaćene vrećice koje se daju potrošačima u apotekama, prodavaonicama cipela, vrećice u koje se vaga i pakuje povrće, vrećice u pekarama, trgovinama, itd. Također ćemo previdjeti godinu u kojoj će se provesti potpuna zabrana upotrebe plastičnih vrećica, a sve u skladu s najboljim svjetskim trendovima i praksama, rečeno je Feni iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, javlja Fena.

Podsjećaju kako će se prema odluci Europske komisije od 2021. zabraniti proizvodnja i upotreba sve jednokratne plastike kao što su: tanjuri, čaše, slamke, bio razgradiva plastika i sl. i da će Federacija po tom pitanju slijediti najbolju europsku i svjetsku praksu.

–  Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu i okrenemo se prema manjoj potrošnji, bolje dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i čišćem okolišu – kazali su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, naglasivši pritom kako je sljedeći korak odmicanje od kulture stvaranja otpada.

Na pitanje koliko je naplata plastičnih vrećica u nekim prodavaonicama utjecala na smanjenje njihovog korištenja i postoji li neka zakonska obveza da se plastične vrećice moraju naplaćivati, iz spomenutog ministarstva ističu kako su 2014. godine donijeli Uredbu o naknadama za plastične vrećice ‘tregerice’ kojom je uvedena naknada na one čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona i koje odbačene onečišćuju okoliš.

No, unatoč svim provedenim mjerama, zakonskim odredbama i upozorenjima o štetnom utjecaju plastike na okoliš i zdravlje ljudi, iz ministarstva napominju kako je u Federaciji BiH raširena upotreba plastičnih vrećica.

–  Masovno i jednokratno korištenje plastičnih vrećica te spor proces razgradnje, prijetnja su za okoliš u idućim godinama. Ove vrećice se uglavnom ne naplaćuju, što dovodi do godišnje potrošnje više od milijarde plastičnih vrećica, koje većinom završavaju kao otpad u prirodi, što ujedno predstavlja i zloupotrebu plaćanja ove obaveze od strane trgovaca – naglašavaju iz federalnog ministarstva.

Također dodaju kako je ukupno uplaćena naknada u Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH po osnovu Uredbe o plaćanju naknade za plastične vrećice, za obračunsko razdoblje od 2014. do 2016. godine iznosila ukupno 780.153 maraka.

Po njihovom mišljenju, dodatan problem za Federaciju BiH predstavlja i nepostojanje ovakvog propisa u Republici Srpskoj što dodatno usložnjava kontroliranje proizvodnje plastičnih vrećica.

Inače, kako je to navedenom Uredbom definirano „Obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice.“

Iz ministarstva pojašnjavaju kako se trgovinski lanci nisu samoinicijativno odlučili da naplaćuju vrećice, već to zavisi od debljine njihove stijenke.

U skladu s Uredbom, obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice. Visina naknade za stavljanje u promet plastične vrećice iznosi 0,05 maraka po komadu, odnosno 50,00 maraka po jednom pakovanju od 1.000 komada plastičnih vrećica.

Obveznici plaćanja, plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne radi stavljanja u promet plastičnih vrećica, i to dva puta godišnje na osnovu Izvještaja, dok kontrolu odnosno nadzor nad provođenjem uredbe vrše nadležne uprave za inspekcijske poslove – inspekcija zaštite okoliša i tržišna inspekcija, a svako u okviru svojih nadležnosti na razini Federacije Bosne i Hercegovine, županija, grada i općine.

Plaćanje povratničke naknade za plastične boce

Na pitanje planira li se uvođenje povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemlja, iz spomenutog ministarstva ističu kako Federacija BiH neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce jer je segment reciklaže plastičnog otpada reguliran kroz Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom.

Naime, odredbe ovog Pravilnika odnose se na svu ambalažu koja se proizvodi, odnosno stavlja na tržište, uvezenu ambalažu i sav ambalažni otpad koji je nastao u industriji, zanatstvu, maloprodaji, uslužnim i drugim djelatnostima, u domaćinstvima bez obzira na njegovo porijeklo, upotrebu i korišteni ambalažni materijal, kazali su iz ministarstva i dodali da su obveznici plaćanja naknada za upravljanje ambalažnim otpadom svi oni koji vrše uvoz, proizvodnju, pakovanje i prvi plasman robe pakovane u ambalažu.

Veoma niska svijest ljudi o razvrstavanja otpada

Što se tiče razvrstavanja otpada i njegovog odlaganja u posebne kontejnere, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako je svijest ljudi u BiH po pitanju razvrstavanja otpada veoma niska.

Napominju kako broj raspoređenih kontejnera po Federaciji BiH svakodnevno raste, ali da smo svi svjedoci odbačenog otpada oko njih te da se postavljaju kontejneri za posebne vrste otpada (papir, plastika, staklo, metal, komunalni otpad).

Ovo ministarstvo će nastaviti raditi na projektima podizanja javne svijesti o značaju zaštite okoliša od nepravilnog odlaganja otpada. Lokalne razine vlasti zajedno s komunalnim poduzećima trebaju se aktivnije uključivati u rješavanju ovih problema i direktno raditi s građanima na važnosti pravilnog zbrinjavanja otpada i njegovog selektivnog razdvajanja, kazali su iz ministarstva okoliša.

U tom smislu, dodaju, potrebno je tražiti brza i efikasna rješenja, a utjecaj  na svijest građana i ekološki odgovorno ponašajne je kontinuiran proces koji može uroditi plodom tek za desetljeće ili dva. Utjecaj na svijest je dugotrajan i mukotrpan proces, i rezultate daje na duže staze.

Također, smatraju, kako je potrebno kroz Zakone o komunalnoj čistoći povećati kazne i sankcionirati neodgovorno ponašanje pojedinaca.

Količina plastičnog otpada proizvedenog u Federaciji BiH

Upitani imaju li evidenciju o tome koliko se plastičnog otpada proizvede u FBiH i kako on utječe na okoliš, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako prema podacima iz Federalne strategije zaštite okoliša Federacije BiH 2008.-2018. procijenjene količine nastalog ambalažnog otpada-plastične ambalaže iznose 72.820 tona godišnje. (Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Dani regionalnog razvoja i EU fondova u Šibeniku – europski novac mijenja Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Dane regionalnog razvoja i EU fondova u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije otvorio je u subotu u Šibeniku premijer Andrej Plenković, istaknuvši kako su u protekle tri godine, za  mandata ove Vlade angažmani ugovorenih projekata iz EU fondova narasli na oko 70 posto.

U obraćanju sudionicima konferencije Plenković je rekao kako je prije otprilike četiri mjeseca poljski premijer organizirao sastanak u Varšavi gdje je pozvao sve nove članice RU, od 2004. pa do danas.

“Nažalost, sastanak je bio zatvoren za medije. Kažem, nažalost, jer su premijeri pokušavali dati svoju sliku prije i nakon članstva. Da su to čuli, onda bi ovi euroskeptici  otvorili oči i shvatili kakva se transformacija njihovih društava dogodila. Iz EU proračuna su te države dobile 365 milijardi eura, a ne postoji nikakva druga organizacija, ni bilo tko, koji bi toliki novac ulio u nove članice”, rekao je premijer Plenković sudionicima Dana regionalnog razvoja i EU fondova, koji se ovog vikenda održavaju u šibenskom hotelu Amadria Park.

Naglasio je kako je baš u EU fondovima bit, te da je Hrvatska na pola toga puta u 2019., samo šest i pol godina nakon primanja u članstvo Europske unije.

“Sredinom 2016. godine bili smo na 9 posto angažmana ugovorenih projekata, a to je 61 milijarda kuna; u međuvremenu smo narasli na oko 70 posto. To je iznos novca koji će biti potrošen i omogućuje novu i bržu kvalitetu razvoja”, rekao je Plenković.

Dodao je kako su svim ministrima, a većina ih je došla u Šibenik, redoviti posao EU fondovi i njihova čvrsta integracija.

U program Europske komisije ušla i demografija

Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Marko Pavić rekao je da EU fondovi stvarno mijenjaju Hrvatsku, a ova je Vlada po tom pitanju napravila veliki iskorak.

“To vidimo svaki dan kroz izgradnju brojnih objekata, izgradnju cesta, 365 milijuna kuna za Pelješki most, 1,7 milijardi kuna izdvajamo za zdravstvo, preko milijardu za e-škole, 680 milijuna kuna za kurikularnu reformu, a nikad više novca nije bilo za zapošljavanje. Milijardu kuna je za naše poljoprivrednike, 200 novih vrtića. Šibenik je grad koji zna koliko znači obnova baštine, a nadam se da ćemo i žičaru financirati, kao i ostale projekte”, poručio je ministar Pavić.

Nova nacionalna razvojna strategija do 2030. godine previđa stvaranje poslova dodatne vrijednosti. Na inicijativu predsjednika Vlade u program Europske komisije ušla je i demografija, naglasio je Pavić.

“Kada se pripremamo za novo financijsko razdoblje, svakako moramo bolje upariti fondove. Izgradnja i zapošljavanje moraju ići ruku pod ruku. Mora se više pažnje usmjeriti prema umirovljenicima jer ih ima trećina, a samo dva posto udruga se bavi njima. Već sam najavio i visoko učilište za administraciju EU fondova, što ne postoji u Europi. To će značiti jačanje hrvatskih kapaciteta i administracije za provođenja EU projekata”, zaključio je ministar  Pavić.

Europski novac mijenja Hrvatsku i Šibenik

Šibenski gradonačelnik Željko Burić zaželio je dobrodošlicu svima u grad kojeg je, kako je rekao, ‘definitivno promijenio europski novac’, a EU sredstva došla su kao bajpas na srce koje je bilo u velikim problemima.

“Sve ono što smo planirali uz pomoć EU novca, to smo i napravili. Prije tri dana smo imali određeni problem, a izravnim kontaktom s ministrima Pavićem i Butkovićem riješili smo ga u 45 minuta”, rekao je  Burić te nabrojio pozitivne brojke razvoja grada otkako  2013. postao gradonačelnik.

Šibensko-kninski župan Goran Pauk naglasio je da je iz Europe u Šibensko-kninsku županiju stiglo 1,5 milijardu kuna, te nabrojio projekte poput vodičke zaobilaznice, Nacionalne parkove Krka i Kornati, centri AluTech, Trokut, ABC, projekt Aglomeracija, obnovu šibenske bolnice.

Na Danima regionalnog razvoja i EU fondova održane su i ministarske prezentacije ‘Kako EU fondovi mijenjaju Hrvatsku’, ministarski panel ‘EU fondovi – izazovi za budućnost’, a u nedjelju ujutro održat će se i Sajam EU fondova u Šibeniku. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari