Pratite nas

Hrvatska

U akvatoriju srednjeg Jadrana završni prikaz vojne vježbe ‘HARPUN 19’

Objavljeno

na

Završnim prikazom vojne vježbe s bojevim gađanjem „HARPUN 19“, u akvatoriju srednjeg Jadrana u petak je završen najznačajniji obučni događaj Hrvatske ratne mornarice (HRM) u ovoj godini, a u vježbi je po prvi put obavljeno gađanje površinskog cilja na moru helikopterima OH-58D Kiowa Warrior iz sastava HRZ-a.

Vojna vježba „HARPUN 19“ provedena je od 21. do 25. listopada, a osim snaga HRM-a, u vježbi su sudjelovali i dijelovi snaga Hrvatske kopnene vojske (HKoV), Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ), Zapovjedništva za potporu (ZzP), Zapovjedništva specijalnih snaga (ZSS), Obavještajne pukovnije (OP), Zapovjedništva za kibernetički prostor (ZzKP) i pukovnije Vojne policije (pVP), priopćeno je iz Ministarstva obrane RH (MORH).

Iz sastava Flote HRM-a sudjelovalo je devet brodova, jedna raketna bitnica, dio snaga satnije MDP-a i voda protuminskih ronitelja (vPMR), uz koje pet brodova Obalne straže RH, motrilačke postaje Bojne Obalnog motrenja i navođenja (bOMiN) HRM-a, dva zrakoplova i četiri helikoptera HRZ-a, snage Gardijske motorizirane brigade HKoV-a, snage ZSS-a, ZzP-a, OP-a te, ZzKP-a i pVP-a.

Potporu vježbi pružili su Ministarstvo unutarnjih poslova (Pomorska policija), Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (brodovi Lučke kapetanije), kao i Dobrovoljno vatrogasno društvo Rogoznica.

U svojstvu promatrača, u vježbi su po prvi puta sudjelovali i pripadnici oružanih snaga Poljske, Italije, Francuske i SAD-a.

Vježbu na moru s motorne jahte „Učka“ pratili su načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov, direktor Glavnog stožera Oružanih snaga RH viceadmiral Robert Hranj, zapovjednik HRM-a kontraadmiral Ivo Raffanelli, ujedno zapovjednik vježbe, predstavnici grana i uprava GS te vojni izaslanik Republike Poljske, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH.

Načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Mirko Šundov čestitao je svim sudionicima na uspješno provedenoj vježbi.

„Posebno bih naglasio integraciju sposobnosti u vježbi HARPUN 19“, rekao je general Šundov, izrazivši zadovoljstvo sposobnosti HRM-a gađanja ciljeva u zraku s brodova u plovidbi.

Načelnik GS OSRH istaknuo je i povezivanje s partnerima i susjedima kao dodatnu vrijednost vježbe HARPUN 19.

„Vjerujem da će u idućem vremenu ova vježba biti dijelom i međunarodna. Jadransko more najvažniji je resurs u Republici Hrvatskoj i odgovorni smo kao Hrvatska vojska da ga čuvamo za sva vremena“, poručio je načelnik Šundov.

U vježbi sudjelovao novi obalni ophodni brod OOB-31 „Omiš“

Zapovjednik vojne vježbe „HARPUN 19“ kontraadmiral Ivo Raffanelli jedanaesto izdanje vježbe “HARPUN” ocijenio je uspješnim.

„Cilj vježbe – demonstrirati obučenost, osposobljenost i uvježbanost u pripremi i provedbi borbenih djelovanja kroz usklađeno međurodovsko i intergransko djelovanje – ispunjen je u potpunosti“, rekao je kontraadmiral Raffanelli.

U odnosu na prethodna izdanja, „HARPUN19“ karakterizira uvođenje novih sredstava i opreme, kao i obnavljanje nekih starih sposobnosti.

„Potpuno operativan u vježbi je sudjelovao novi brod HRM-a, obalni ophodni brod OOB-31 „Omiš“, po prvi put smo imali priliku vidjeti i gađanje površinskog cilja na moru helikopterima OH-58D Kiowa Warrior iz sastava HRZ-a te smo uspjeli obnoviti sposobnost gađanja ciljeva u zraku sa lakim prijenosnim raketnim sustavom (LPRS) s broda“, kazao je.

Direktor vježbe komodor Damir Dojkić potvrdio je kako je cilj vojne vježbe u potpunosti ostvaren.

„Uz već ranije potvrđene sposobnosti za provedbu pomorsko-zračnog desanta, površinskog i minskog ratovanja, sa zadovoljstvom mogu zaključiti kako je tijekom ove vježbe potvrđeno i značajno unaprjeđenje sposobnosti protuzračne obrane, kao i sposobnosti za pružanje vatrene potpore pomorskim snagama iz zraka“. dodao je. (Hina)

Foto: MORH

Foto: MORH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Vukovarska bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica

Objavljeno

na

Objavio

Prijenosom osnivačkih prava nad vukovarskom Općom županijskom bolnicom i bolnicom hrvatskih veterana sa Vukovarsko-srijemske županije na Republiku Hrvatsku, o čemu je u četvrtak raspravljao Hrvatski sabor, ta bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar.

Riječ je bolnici koja je dijelila sudbinu Grada Vukovara te je najteže stradala, a promjena statusa polazi od njezina memorijalno-edukativnog značaja u kontekstu Domovinskog rata. S obzirom na značaj te bolnice potrebno je posebnu pažnju posvetiti njezinoj održivosti, što uključuje i onu financijsku.

2. svibnja 1991. godine Hitna služba Medicinskog centra Vukovar uključila u zbrinjavanje ranjenika u Borovo Selu, a tijekom srpnja je formirana ratna kirurgija i opremljeno protuatomsko sklonište.

Prve granate su počele padati na bolnicu 15. kolovoza 1991. godine, a 24. kolovoza 1991. godine je bolnica bila meta avionskog napada. Do 20. studenoga 1991. godine bolnica je zbrinula 4.000 ranjenika, od kojih je 2.250 podvrgnuto dugotrajnim operacijama.

Na bolnicu je padalo svakodnevno prosječno 700 granata. Nakon 20. studenoga 1991. godine odvedeno je i pogubljeno na Ovčari 200 ranjenika i bolesnika, a među njima i 18 djelatnika bolnice. Od 1.040 zaposlenih u Medicinskom centru Vukovar prije Domovinskog rata do kraja rata u bolnici je ostalo 350 zaposlenika.

Bulj: Zaštitite Hrvatsku od GMO-a

Hrvatski sabor raspravio je večeras, među ostalim, i Konačni prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO) kojim će se stvoriti temelj za donošenje provedbenih akata te uspostaviti pravni temelj za procjenu rizika vezanih za karakteristike GMO-a.

‘Mostovac’ Miro Bulj u raspravi je apelirao da se Hrvatska zaštiti od GMO-a i da se od hrvatskih građana ne rade pokusni kunići radi ostvarenja interesa interesnih skupina. Zatražio je i da se afirmiraju domaći poljoprivredni proizvodi, a ne uvozni. Ustvrdio je da se 700.000 hektara poljoprivrednog zemljišta nalazi pod korovom zbog lobiranja uvoznih lobija na uštrb domaće proizvodnje.

Nema više domaće rajčice ni svinjetine, nego uvozne tko za čime hranjene, zaključio je ‘mostovac’. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Osijek: Usvojen županijski proračun za iduću godinu od 1,5 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska Županijska skupština u četvrtak je prihvatila proračun za iduću godinu, u iznosu od 1,56 milijardi kuna, što je za 64,7 posto više u odnosu na ovogodišnji proračun.

Kao razloge povećanja proračuna pročelnica Upravnog odjela za financije Snježana Raguž navela je obvezu prikazivanja rashoda za zaposlene u osnovnim i srednjim školama, što do sada nije bilo prikazivano, a koji u ovome proračunu iznose 493 milijuna kuna.

Kao drugu novinu u proračunu Raguž je navela odluku države o povjeravanju poslova ureda državne uprave županijama, pa od 1. siječnja 2020. godine županija preuzima djelatnike za obavljanje tih poslova, za što je u proračunu osigurano 24 milijuna kuna.

Mostov vijećnik Denis Ambruš u raspravi je prigovorio kako iz proračuna i navedenih promjena nije vidljivo radi li se o daljnjem gomilanju birokracije, ili povećanju kvalitete kako bi građani županije bolje živjeli.

Više od 400 milijuna kuna za velike projekte

Župan Ivan Anušić istaknuo je kako je u proračunu više od 400 milijuna kuna namijenjeno velikim projektima, koji se zajednički financiraju sredstvima županije i EU fondova, a jedan od najveći je nastavak projekta energetske obnove javnih zgrada, vrijedan 138 milijuna kuna.

Naveo je i projekte izgradnje sustava za navodnjavanje vrijedne više od 30 milijuna kuna, izgradnju regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće vrijednog 29 milijuna kuna, te izradu projektne dokumentacije za budući osječki Gospodarski centar, što će se financirati sa 7,5 milijuna kuna.

S obzirom da je Skupština odbila amandman Kluba vijećnika SDP-a o povećanju naknada za novorođenu djecu s 1.000 na 1.500 kuna, iz te stranke su osudili takvu odluku, posebice jer je u proračunu značajno povećan iznos za financiranje djelovanja političkih stranaka.

SDP: Od povećanja proračuna najviše profitirala riznica HDZ-a

SDP-ovci upozoravaju da je županija povećala iznos financiranja političkih stranaka za 50 posto, odnosno na više od milijun kuna, ne računajući naknade koje se isplaćuju vijećnicima. Iz toga, kako drže, nije teško zaključiti da je od ovog povećanja najviše profitirala riznica HDZ-a.

“Dok se s jedne strane HDZ načelno zalaže za jačanje demografskih mjera i to ističe u izbornim kampanjama, a i sam župan Anušić je šef jedne kampanje, s druge strane kad je realizacija u pitanju prednost daju političarima, a ne djeci i obiteljima”, tvrde u županijskom SDP-u. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari