Pratite nas

Povijesnice

U Austriji obilježena 344. obljetnica pogubljenja Zrinskog i Frankopana

Objavljeno

na

U govorima je naglašeno da se tradicijskim okupljanjem odaje počast velikanima hrvatske povijesti banu Petru Zrinskom i knezu Frani Krsti Frankopanu kojima je hrvatska vlastitost, neovisnost, sloboda i osamostaljenje bio glavni cilj.

[ad id=”68099″]

Mimohodom i polaganjem vijenaca na grob i na mjesto smaknuća te misom zadušnicom u katedrali u Bečkom Novom Mjestu u Austriji je u nedjelju obilježena 344. obljetnica pogubljenja hrvatskih velikana Petra Zrinjskog i Frane Krste Frankopana.

Dvojica hrvatskih velikaša pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu, 60-tak kilometara od Beča, 30. travnja 1671. kao čelnici protuhabsburške urote kojom su nastojali spriječiti centralističke i germanizatorske težnje bečkog dvora na štetu strateških interesa hrvatskih i ugarskih feudalaca.

U govorima je naglašeno da se tradicijskim okupljanjem odaje počast velikanima hrvatske povijesti banu Petru Zrinskom i knezu Frani Krsti Frankopanu kojima je hrvatska vlastitost, neovisnost, sloboda i osamostaljenje bio glavni cilj.

Podsjetivši na povijesne političke prilike u doba Zrinskog i Frankopana tajnik Zmajskog stola Družbe “Braće hrvatskog zmaja” Čakovec Josip Bajuk rekao je da se “ovim činom odaje počast žrtvi koju su velikani naše povijesti dali za slobodu i nezavisnost Hrvatske”.

“Tradicionalno 30. travnja spomendan na Zrinskog i Frankopana obilježavamo ovdje na mjestu izravnog sjećanja u znak njihove ustrajne i nepokoljebljive borbe za Hrvatsku”, rekao je dožupan Međimurske županije Zoran Vinković koja dan njihove pogibije obilježava kao dan županije.

“Zrinski i Frankopan prvi su se zauzimali za samostalnost Hrvatske, što je danas stvarnost”, kazao je predsjednik Zrinske garde iz Čakovca Alojzije Sobočanec.

Hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota istaknuo je da su “Zrinski i Frankopan izraz povijesne istine, njihova poruka kroz stoljeća vrijedna je naše neprolazne zahvalnosti”.

Grob u Bečkom Novom Mjestu prazan je, jer su posmrni ostaci Zrinskog i Frankopana 1919. preneseni u zagrebačku katedralu.

Na komemoraciji je bilo oko 200 predstavnika udruga iz Hrvatske i Austrije, a u izaslanstvu koje je položilo vijence bili su predstavnici Družbe “Braće hrvatskog zmaja” u Karlovcu, predstavnici Međimurske županije, Matice Hrvatske ogranka Čakovec te Austrijsko hrvatske zajednice za kulturu i sport u Beču.

>>U povodu 350. obljetnice smrti Nikole VII. Zrinskoga – Nikola Zrinski, hrvatski ban i njegova knjižnica

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

15. listopada 1992. – Zračni most iz Pleternice

Objavljeno

na

Objavio

Dana 15. listopada 1992. iz Pleternice je posljednji put poletio zrakoplov koji je u Zagreb prevozio teške ranjenike iz Bosanske Posavine.

Ondje je još u ožujku 1992. napadom na Bosanski Brod počela velikosrpska agresija. S obzirom na to da je i Slavonski Brod bio izložen neprestanim razaranjima, brodski je sanitet djelovao u nemogućim uvjetima, zbog čega se najteže ranjenike prebacivalo u Zagreb.

Brzina transporta bila je znatno umanjena jer je zbog okupacije autoceste kod Okučana cestovni prijevoz tekao Podravskom magistralom, piše HRT

Pilot Miroslav Alaber predložio je pukovniku Tomislavu Begoviću iz Operativne zone Osijek da se iskoriste potencijali zrakoplovne staze za tretiranje usjeva na Ivanin Dvoru kojom se desetljećima koristio Poljoprivredni kombinat Kutjevo.

Inicijativa je prihvaćena pa je Glavni stožer iznova mobilizirao dio pripadnika Samostalnog zrakoplovnog voda Osijek, odnosno početkom rujna 1992. ustrojio Aviosanitetski vod oslonjen na 123. požešku brigadu.

Vod su činile tri posade, a u spašavanje ranjenika bio je uključen velik broj domicilnih vojnika zaduženih za osiguranje i logistiku.

Pripadnici voda još prije su izradili prilagođena postolja, nosila-ležajeve, za šest ranjenika koliko ih se moglo prevesti po jednom letu. Izgrađena je pričuvna pista Dolovi u području Dilj gore koja je prirodno štitila zrakoplove.

Nakon što bi bio javljen broj ranjenika koji dolaze u Pleternicu, u Dolovima bi zagrijali zrakoplove, i za petnaest minuta sletjeli na stazu Ivanin Dvor, te uzletjeli prema Zagrebu.

Ranjenike bi već za oko sat vremena od polijetanja na Plesu čekala sanitetska vozila. Na taj način zbrinuto je oko stotinu teških ranjenika.

Zračni most što su ga uspostavili hrabri pripadnici Sanitetskog voda, koji su nakon pada Bosanskog Broda premješteni u Cernu kod Županje, nepoznata je epizoda Domovinskog rata.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

13.10.1991. Spaljeno hrvatsko selo Ravno

Objavljeno

na

Objavio

Postrojbe tzv. “JNA” i rezervisti iz Hercegovine i Crne Gore u prvoj polovini listopada 1991. okomili su se na hrvatsko selo Ravno, u trebinjskoj općini, u zaleđu Dubrovnika, da bi ga na kraju potpuno sravnili sa zemljom.

Time je zapravo počela velikosrpska agresija i na Bosnu i Hercegovinu, u vrijeme dok se Hrvatska, unatoč brojnim primirjima grčevito branila od opće ofenzive srbizirane armije. Razlog za ovaj zločin bio je izmišljen, kao u slučaju mnogobrojnih drugih mjesta.
“JNA” je objavila da je uništeno “snažno ustaško uporište” iako u Ravnom nije bilo ni radno ni borbeno sposobnog pučanstva.

Uništenje tog hrvatskog sela u istočnoj Hercegovini bio je dio strateškog plana “JNA” za opkoljavanje Dubrovnika koji je trebalo oteti Hrvatskoj i priključiti Velikoj Srbiji Slobodana Miloševića. S tim su ciljem tenkovi “JNA” već sredinom rujna ukopani u polju između Ravnog i Zavale. Kada su 1. listopada 1991., blizu Ćepikuća, srpske i crnogorske rezerviste teško porazili malobrojniji hrvatski branitelji, njihove razbijene postrojbe okomile su se na Ravno.

Opkljačkane su i zapaljene mnoge kuće, a dio stanovnika odveden u Trebinje.

Tri dana poslije srpsko je topništvo granatiralo Ravno. Većina preostalih stanovnika pobjegla je u okolna brda. Mnogi koji su ostali, ubijeni su kada je u selo ušlo pješaštvo.

Koliki je bio bijes “JNA” pokazuje i to da je jedan srpski kapetan ubio četvoricu vlastitih vojnika, kad su odbili topom srušiti toranj crkve u Ravnom. Od 11. do 13. listopada je nastavila razarati sela, kuću po kuću, ostavivši za sobom potpunu pustoš.

Rukovodstvo Bosne i Hercegovine u Sarajevu odšutjelo je na taj srpski zločin. Što više, objavilo je neutralnost u ratu, koji navodno “nije bio njihov rat”, iako će njegovo kasnije širenje donijeti najviše žrtava upravo Bosni i Hercegovini.

Poslije osam mjeseci okupacije selo Ravno u brzom naletu oslobodile su postrojbe Hrvatskog vijeća obrane.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari