Pratite nas

U Austriji živi oko 70.000 Hrvata i onih s hrvatskim korijenima

Objavljeno

na

Od 1976. godine austrijski su Hrvati uvaženi i priznati kao posebna etnička skupina. Većina njih dolazi iz Bosne i Hercegovine. Ova studija proizilazi iz podataka, koje je u rujnu objavio austrijski portal oe24.at.

hrvati austrijaU Austriji žive 70.000 hrvatskih državljana. Najviše useljenika podrijetlom je iz Hrvatske i Bosne i Hercegovina, a prema podacima kojima raspolaže Katolička Crkva, riječ je i o većem broju, njih oko 100.000. Osobe s hrvatskim korijenima čine šestu po veličini migrantsku skupinu u Republici Austriji. Većina njih živi na području Beča (20.137), manja skupina u Gradišću (Burgenlandu) (1.221).

Gradišćanski Hrvati nisu obuhvaćeni u ovoj statistici, izvještava medijski informacijski servis ‘Neue Österreicherinnen’ (MSNÖ), upravo iz razloga jer su gradišćanski Hrvati prema zakonu iz 1976. godine, kojim je osigurana zaštita prava etničkih skupina, priznata autohtona etnička skupina. Većina Hrvata ima hrvatsko državljanstvo (56.785), ostali su se prilagodili austrijskoj većini (Einbürgerung). Prema podacima kojima raspolaže Katolička Crkva, njih 80 posto dolazi iz Bosne i Hercegovine, i ima dvojno državljanstvo.

Pogled u prošlost

Hrvatske imigracije u Austriji imaju dugu povijest. Prvo značajno useljavanje u Austriju zabilježeno je u 15. i 16 stoljeću u vrijeme Otomanskog carstva. Prema podacima kojima raspolaže MSNÖ, sljedeća velika skupina ljudi s područja bivše Jugoslavije emigrirala je u Austriju za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata.

Godine 1966. povećao se priliv radnika s područja bivše države radi akutne nestašice radne snage u Austriji. Posljednji veliki migracijski pokret dogodio se (1991-1995) kao posljedica rata u ex SFRJ. Oko 13.000 izbjeglica stiglo je 1991. iz Hrvatske u Austriju, većina se vratila nazad u 1992. godini. U posljednjih nekoliko godina, Hrvati sve manje emigriraju u Austriju.

Kulturni i društveni život hrvatske dijaspore: većina austrijskih Hrvata se usredotočila na razvoj i očuvanje kulturne, športske i ekonomske baštine i suradnje između Hrvatske i Austrije. Neki od važnijih klubova su: Austrijsko-hrvatska društva i Austrijsko-hrvatska zajednica za kulturu i šport. U okviru Bečkog nogometnog saveza aktivna su dva hrvatska nogometna kluba: Helfort Dinamo i SK Cro-Vienna Florio Ehlers. Hrvatska katolička misija u Beču je jedna od najvećih vjerskih zajednica za migrante u Austriji.

Marina Stojak/croexpress

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Nastavit ću promovirati hrvatske interese

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica na odlasku Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u četvrtak u Jeruzalemu hrvatskim novinarima da se neće miješati u politiku novoizabranog predsjednika, ali da će nastaviti promovirati hrvatske interese, iako konkretne planove još nije željela otkriti.

Kad gospodin Milanović preuzme dužnost, neću ga ni kritizirati niti hvaliti ili komentirati njegov rad, ali ću nastaviti raditi na brendiranju Hrvatske, na rješavanju društvenih pitanja od zlostavljanja općenito, ne samo u obitelji, već u školama i drugdje, zaštite okoliša i čistog Jadrana, poručila je Grabar-Kitarović.

Govoreći o planovima za budućnost, Grabar-Kitarović je rekla da ostaje u Hrvatskoj, ali će prvo odmoriti pa razmišljati o ponudama. Predsjednički mandat istječe joj 19. veljače.

Hrvatska predsjednica u četvrtak je sudjelovala na Svjetskom forumu o holokaustu u Yad Vashemu u Jeruzalemu povodom 75. obljetnice oslobađanja nacističkog koncentracijskog logora Auschwitza u kojem je pogubljeno više od milijun Židova.

Dan ranije je u Davosu govorila na panelu pod nazivom “Europa koja raste: gospodarska vitalnost srednje i istočne Europe” gdje je predstavila Inicijativu triju mora, a danas je poručila kako je to vrlo konkretna inicijativa od koje Hrvatska može profitirati “ako budemo pametni”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Svi članovi HSS-a Drenje dali neopozivu ostavku i traže Beljakovu ostavku

Objavljeno

na

Objavio

Na svojoj sjednici održanoj (21. siječnja 2020. svi članovi Općinske organizacije HSS Drenje dali su neopozivu ostavku na sve stranačke dužnosti.

Ujedno Željko Fabric koji je obavljao dužnost predsjednika OO HSS Drenje, Vanesa Pataki – tajnica i Anamarija Mikešić – potpredsjednica, nastavit će obnašati dužnosti članova Općinskog vijeća Drenje, dok zamrzavaju sve dužnosti unutar HSS-a dok je predsjednik Krešo Beljak i ostaju obični članovi najstarije stranke u Hrvata.

Uzrok takvoj odluci je sveukupna politika koju trenutno provodi HSS na čelu s Krešom Beljakom, a koja nanosi izravnu štetu članovima i simpatizerima HSS-a u općini Drenje i šire te ih onemogućava u radu.

Podsjećamo da je u zadnjih nekoliko godina, upornim i strpljivim radom te obnovom djelovanja HSS na području Drenja postigao ugled među stanovništvom ali i zavidne izborne rezultate, Međutim, politikom koju provodi predsjednik HSS-a Krešo Beljak, ugled se neprestance urušava, a naši članovi HSS-a jednostavno ne podržavaju takvu politiku i ne žele biti sudionici daljnjeg urušavanja stranke i pomagači u uništenju koje Beljak sa suradnicima provodi. Većina članova OO HSS-a Drenje traže da se ispišu iz članstva. Njegove izjave najoštrije osuđujemo i neprihvaćamo izvinjenje.

“Ne podržavamo i ne želimo sudjelovati u povratku u najmračnije doba raznih političkih nacističkih i komunističkih diktatura u Hrvatskoj.

Beljak ubija demokraciju u HSS-u i na hrvatskoj političkoj pozornici, a učinio je sve da HSS nema veze sa selom i tradicionalnim vrijednostima iako je sav HSS-ov put prožet idejama konzervativnih političkih vrijednosti poput Boga, obitelji, hrvatstva ili sloge.”, istaknuo je sad već bivši predsjednik OO HSS-a Željko Fabric.

dr. Hrvoje Tomasović pozvao branitelje: Oduprimo se ‘njihovoj’ Hrvatskoj, totalitarizmu i političkoj agresiji koju širi Beljak

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari